Standard & Poor's: sniženje hrvatskog kreditnog rejtinga

Standard & Poor's: sniženje hrvatskog kreditnog rejtinga

Analitičari te agencije procjenjuju da je u 2013. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom.

Agencija Standard & Poor's snizila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske na inozemnu i domaću valutu s BB+ na BB, uz stabilne izglede, jer bi se recesija mogla nastaviti šestu godinu zaredom.

„Smanjenje rejtinga odražava naše stajalište da su mjere ekonomske i proračunske politike koje je hrvatska Vlada dosad uvela nedovoljne za poticanje gospodarskog rasta i dovođenje javnih financije na održiviji put. Vjerujemo da je konkurentnost gospodarstva i dalje slaba, među ostalim, zbog rigidnosti tržišta rada i složenog poslovnog okoliša“, navodi u objašnjenju Standard & Poor's.

Rejting Hrvatske podržan je, navodi agencija, važnim srednjoročnim mogućnostima koje proizlaze iz ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a koje se odnose na rješavanje ključnih izazova rasta, konkurentnosti i
produktivnosti.

„Međutim, vjerujemo da će svaka kratkoročna ekonomska prednost članstva u EU biti ograničena strukturnim izazovima; preprekama gospodarskim i proračunskim reformama, eventualnom složenom političkom
manevriranju uoči općih izbora 2015. godine i uravnoteženjem bilanci javnog i privatnog sektora. Štoviše, nastavak politike samodopadnosti mogao bi, po našem mišljenju, dovesti do toga da Hrvatska postane neto
uplatitelj u proračun EU-a“, navodi S&P.


Po mišljenju analitičara agencije, vladajuća koalicija u dvije godine otkako je došla na vlast nije uspjela uvesti reforme koje bi značajno poboljšale izglede gospodarstva za rast.

„Vjerujemo da je to odraz političke realnosti i opiranja interesnih skupina, koje koriste dugo ukorijenjena prava. Značajne reforme poduprle bi Vladinu strategiju fiskalne konsolidacije i poboljšale izglede za gospodarski rast. U izostanku mjera koje bi značajno unaprijedile rigidno tržište rada, kao i potaknule izvozni potencijal Hrvatske izvan turističkog sektora, očekujemo samo blagi gospodarski rast od 2015. godine“, navodi S&P.

S&P očekuje recesiju šestu godinu zaredom Analitičari te agencije procjenjuju da je u 2013. godini hrvatski
bruto domaći proizvod (BDP) pao otprilike 1 posto, a suprotno prethodnim prognozama, sada očekuju da će se recesija nastaviti i u 2014., šestu godinu zaredom. Smatraju da će realni rast BDP po stanovniku u razdoblju od 2007. do 2016. godine prosječno iznositi 0,2 posto, manje nego u većini sličnih zemalja u EU.

„U 2014. očekujemo blagi oporavak izvoza i ulaganja, zahvaljujući regulatornim i zakonskim promjenama, kao što je zakon o strateškim investicijama, pristupu fondovima EU-a i Vladinom programu javnih
investicija. Međutim, očekujemo da će se potrošnja, koja je od 2008. već pala za 12 posto, i dalje smanjivati zbog daljnjeg rasta nezaposlenosti, niske stope zaposlenosti, pada realno raspoloživog
dohotka, nastavka razduživanja i očekivanog fiskalnog stezanja“, navodi S&P.

U listopadu prošle godine Eurostat je prvi puta objavio podatke o javnim financijama u Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012. godine. Po Eurostatovoj ESA95 metodologiji, povećane su procjene fiskalnog i javnog duga u odnosu na ranije objavljene.
Tako je, po podacima Eurostata, dug opće države od 2009. do 2012. godine prosječno iznosio 6,3 posto BDP-a, dok su troškovi Vlade na kamate u prosjeku iznosili 6,0 posto ukupnih prihoda.

„U kontekstu predstojećeg postupka prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, očekujemo da će hrvatska Vlada predstaviti mjere za smanjenje godišnjeg deficita za najmanje 0,5 posto BDP-a u 2014. i 2015. S obzirom na slabljenje političke podrške i nastavak recesije, ne očekujemo da će mjere za smanjenje deficita koje će provoditi Vlada biti dovoljne da bi se stabilizirao pritisak na dug države u idućem razdoblju“, navodi S&P.

Analitičari agencije smatraju da se rapidno intenzivira pritisak na hrvatski sustav socijalne sigurnosti, zbog čega je održivost i adekvatnost tog sustava u sve većoj opasnosti. Posljedica je to, smatraju, visoke nezaposlenosti, niske stope zaposlenosti i pogoršanja demografskog profila.

„Uključivanje postojećih državnih jamstava za autoceste u državni dug, što se očekuje u sklopu dodjele koncesije na autoceste, dovest će do ukupnog povećanja duga opće države. Stoga procjenjujemo da će u
razdoblju od 2013. do 2016. godine prosječno iznositi 6 posto BDP-a godišnje. Zbog toga očekujemo da će opći državni dug i dalje rasti prema 70 posto do 2016., dok će isplate kamata porasti na 9,4 posto
prihoda“, navodi S&P.

Šansa za promjenu rejtinga ispod 33 posto Stabilni izgledi odražavaju stajalište S&P-a da su rizici u vezi
hrvatskog rejtinga uravnoteženi.

„Stabilni izgledi uravnotežuju naša očekivanja u vezi srednjoročnih koristi Hrvatske od ulaska u EU i naše stajalište o ograničenim izgledima za značajne reforme koje bi ojačale gospodarski rast“, navode u agenciji.
Stabilni izgledi, ističe S&P, govore da je šansa za podizanjem ili snižavanjem hrvatskog rejtinga u idućih godinu dana manja od 33 posto.

„Ubrzani napori prema, kao i značajan napredak, u rješavanju ključnih strukturnih ekonomskih i proračunskih izazova, koji bi poboljšali izglede za gospodarski rast i vladine financije, mogli bi dovesti do podizanja rejtinga. S druge strane, nastavak izostanka političkih mjera kojima bi se odlučno rješavale strukturne rigidnosti
gospodarstva i poboljšale vladine financije mogao bi dovesti do pogoršanja financijske pozicije države, te ponovno pogoršati njezinu vanjsku poziciju. To bi nas moglo nagnati da razmotrimo daljnje snižavanje rejtinga“, zaključuju u S&P-ju.

Današnjim potezom S&P je snizio rejting Hrvatske ispod razina koje drže ostale dvije vodeće svjetske rejting agencije. Fitch drži rejting Hrvatske na BB+, sa stabilnim izgledima, dok ga Moody's ocjenjuje s Ba1, uz također stabilne izglede. Kod sve tri agencije rejting Hrvatske je u neivesticijskom području.

 

Komentari