Zadarsko izdanje Okruglog stola „Bez računovođa se ne računa“

Zadarsko izdanje Okruglog stola „Bez računovođa se ne računa“

Nakon Zagreba i Osijeka, i računovođe iz Zadra su se okupile u srijedu, 10. listopada na Okruglom stolu „Bez računovođa se ne računa“, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore i Udruženja obrtnika Zadar u prostorijama COIN coworkinga Zadar.

Ovo je ved treći Okrugli stol računovođa koji je Hrvatska obrtnička komora organizirala pozvavši predstavnike relevantnih institucija da iznesu svoje stavove o brojnim aktualnim temama od velike važnosti za računovodstvenu struku. Okrugli stol pratio je i znatan broj računovođa iz Zadarske, ali i iz okolnih županija.

Raspravu je otvorila i Okruglim stolom moderirala Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa pri HOK-u, a sudionici Okruglog stola bili su predstavnici Porezne uprave Zadar Ana Čačić Šundov i Dario Magaš, Marina Ugrinić i u ime Ceha intelektualnih usluga Udruženja obrtnika Zadar, Luka Orlović u ime Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika (HZ RIF), Antonija Kalember u ime Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPHR), Denis Vlahov u ime Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te Sanja Košta i Dinko Basioli u ime Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Zadar (HGK).

Raspravljalo se o učestalosti izmjena zakona uz nedovoljno jasne upute za provoditelje, preopterećenosti računovođa obvezama koje se ne tiču računovodstvene struke, mogućnostima bliže suradnje s Poreznom upravom, licenciranju računovodstvene profesije, problematici obrazovanja budućih kadrova za računovodstvo i važnosti računovođa u gospodarstvu.

Luka Orlović, predstavnik Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika (HZ RIF) je istaknuo kako je računovodstvo, prateći današnji brzi „životni ritam“, postalo užurbano, klijenti traže da informacije budu odmah dostupne, a veliki problem su učestale izmjene zakona i pravna nestabilnost (od 2013. godine su propisi koji reguliraju porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak i porez na dobit izmijenjeni više od 50 puta), zbog koje je poduzetnicima i stranim ulagačima teško ili gotovo nemogude kvalitetno isplanirati investiciju.

Antonija Kalember, predstavnica Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) se osvrnula na brojne dodatne poslove koje računovođe danas obavljaju za svoje klijente, a koji ih ometaju u obavljanju njihove osnovne računovodstvene funkcije. Izdvojila je poslove poput pravnog savjetovanja, platnog prometa, GDPR-a, sastavljanja ugovora, prijedloga za ovrhu, robnog knjigovodstva, slanja pošte, ali niz bi se mogao nastaviti.

Marina Ugrinić, predstavnica Ceha intelektualnih usluga Udruženja obrtnika Zadar, je ukratko iznijela najvažnije inicijative koje je Sekcija računovođa uputila prema nadležnim ministarstvima, sve u cilju rješavanja istih i pokušaja da se bar u određenoj mjeri olakša vrlo težak položaj računovođa. Upućene su inicijative za izmjenu propisa vezanih za fiskalizaciju, Zakona o porezu na dohodak, prijedlozi za poboljšanje usluge aplikacije e-porezna, slanja JOPPD obrasca, izmjene vezane uz obrazac PD-IPO, prijedlozi za poboljšanje izmjene podataka sa HZZO i HZMO (produljenje rokova i dr.), ukidanje obveze licenciranja knjigovođa, smanjenje iznosa propisanih novčanih sankcija i brojni drugi prijedlozi za rasterećenje i pojednostavljenje računovodstvenih usluga. Neki od prijedloga su ved prihvaćeni, poput slanja DOH obrasca preko e-porezne te mogudnosti ranijeg slanja JOPPD obrasca, a na ostalim inicijativama de se ustrajati.

Dario Magaš i Ana Čačić Šundov iz Porezne uprave Zadar su istakli kako je dobra suradnja s računovođama iznimno bitna za kvalitetno funkcioniranje Porezne uprave, jer računovođe predstavljaju izravnu sponu s poduzetnicima, a svim sudionicima bi pomoglo kada bi propisi koji se provode bili jasnije napisani. Dobra komunikacija između poduzetnika, računovođa i Porezne uprave je jako bitna za otklanjanje nejasnoća i preveniranje prekršaja.

Predstavnici HGK Županijske komore Zadar, Sanja Košta i Dinko Basioli, su napomenuli kako je Sekcija računovođa pri HGK tek nedavno osnovana, ali problemi i izazovi računovodstvenih obrta i trgovačkih društava su zajednički, osim pojedinih razlika u rokovima.

Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa pri HOK-u je istaknula kako je računovođama, pored svih nametnutih novih obveza i rokova, od 1. siječnja 2019. godine najavljeno i uvođenje licenciranja računovođa, čemu se HOK u potpunosti protivi, bududi de isto predstavljati teret ionako preopteredenim računovođama.

Damir Židanić, predsjednik Odbora za financije i proračun HOK-a i član sekcije računovođa HOK-a predstavio je Kodeks za obavljanje računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova i funkcije računovodstva, čiji osnovni cilj je pojednostavljenje primjene Uredbe o zaštiti podataka. Potpisnici Kodeksa mogu biti obrtnici te dobrovoljni članovi HOK-a. Kodeks je formiran prema određenim načelima kojih se potpisnici moraju pridržavati, a formirana je i komisija koja će provjeravati da se potpisnici Kodeksa pridržavaju odredbi istog.

Denis Vlahov, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), složio se sa zaključkom da su računovođe jako bitan segment gospodarstva, a ujedno jedna od najopterećenijih struka, konstantno pod pritiskom novih nametnutih obveza od strane novih propisa te zagušeni dodatnim poslovima koje obavljaju za svoje klijente, praktički izvršavajući poslove uprava kod malih tvrtki.

Veći dio sudionika se osvrnuo i na problem previsokih propisanih novčanih kazni, koje su nerealno visoke u razmjeru s počinjenim prekršajima.

Tijekom Okruglog stola provedena je i anketa prisutnih iz koje je vidljivo kako se 100% sudionika Okruglog stola bavi računovodstvenom profesijom. 100% anketiranih se izjasnilo kako se zakoni prečesto mijenjaju i donose s nejasnim odredbama te da je računovodstvena struka preopterećena obvezama i rokovima. 62 % računovođa se protivi uvođenju obveze licenciranja, dok je 16 % njih po tom pitanju bilo neodlučno. Također, 97% anketiranih smatra da je struka premalo uključena u donošenje zakonskih izmjena.

Ovim Okruglim stolom željelo se doprinijeti nastojanjima da se rastereti poslovanje računovodstvenih servisa i pojednostavi poslovanje obrtnika i poduzetnika. Naime, unazad nekoliko godina, računovodstvenim su servisima te računovodstvenim djelatnicima, znatno otežani uvjeti za kvalitetno pružanje usluga klijentima, budući da im se kontinuirano dodaju novi zakonski propisi koje moraju poštivati, a istovremeno im se skraćuju rokovi u kojima je isto potrebno provesti.

Svi sudionici Okruglog stola složili su se oko zaključka kako su računovođe izuzetno važan i neizostavan faktor u gospodarstvu, spona između poduzetnika i zakonodavca bez koje se ne može funkcionirati, stoga je potrebno osvijestiti javnost i poduzetnike o važnosti i položaju računovodstvene struke.

Komentari