Najave: Povijesne kontroverze

Četvrtak, 28.06.2018 14:30

Povijesne kontroverze

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava odluka Hrvatskog sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Toj, povijesnoj odluci kojom je pokrenut postupak razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Unatoč tomu što se radi o povijesnoj odluci kojom je osnovana moderna hrvatska država, postoje i drukčija gledišta o pitanju dana kada je Republika Hrvatska postala samostalna država, što u javnosti uzrokuje konfuziju. O tome zašto Dan državnosti uzrokuje rasprave i koji je pravi datum osnivanja moderne hrvatske države saznat ćemo u razgovoru s dr. sc. Ivicom Miškulinom.

Četvrtak, 05.07.2018 14:30

O RUDIJU SUPEKU KAO DISIDENTU (repriza od 26.10.2017.)

Rudi Supek, hrvatski filozof i psiholog, a ujedno i jedan od osnivača hrvatske sociologije, osim što je preživio zloglasni nacistički logor u Buchenwaldu, poznat je i kao urednik dvaju marksističkih, ali kritički orijentiranih časopisa, "Pogledi" i "Praxis", te kao jedan od glavnih protagonista filozofske Korčulanske ljetne škole. Što sve znamo, a što ne znamo o tom intelektualcu koji je često iskazivao stavove koji nisu bili u skladu s onime što su propagirale strukture na vlasti? O tome razgovaramo s dr. Ognjenom Čaldarovićem i Marijanom Bosnarom.

Četvrtak, 19.07.2018 14:30

HRVATSKI NACIONALNI SIMBOLI (repriza od 12.4.2018.)

Nacionalni simboli važan su čimbenik nacionalnoga identiteta. Suvremeni nacionalni simboli pojavljuju se kod većine europskih naroda tijekom procesa nacionalnih integracija i stvaranja suvremenih nacija u prvoj polovici 19. stoljeća. Takav je slučaj i s hrvatskim nacionalnim simbolima koji se temelje na starom hrvatskom zemaljskom grbu i suvremenoj nacionalnoj trobojnici. Današnja opstojnost Republike Hrvatske pretvorila je hrvatske nacionalne simbole u državne simbole jedne suverene države. Uz to hrvatske manjinske zajednice u drugim zemljama koriste hrvatske nacionalne simbole kao svoje manjinske simbole. Ipak uz dio tih simbola vezuju se do današnjih dana različita sumnjičenja i kontroverze, te se često u javnosti javljaju rasprave o njihovu karakteru i izgledu. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama o hrvatskim nacionalnim simbolima razgovaramo s dr. sc. Mariom Jarebom s Hrvatskog instituta za povijest. Autori emisije su Josip Mihaljević i Gordan Ravančić. Urednica je Antonia Hrvatin Roth.

Četvrtak, 26.07.2018 14:30

VEĆESLAV HOLJEVAC (repriza od 16.11.2017.)

Većeslav Holjevac, hrvatski političar i kulturni djelatnik, rođen prije 100 godina u Karlovcu, u povijesti je ostao upamćen ponajprije kao jedan od najuspješnijih gradonačelnika grada Zagreba. No, pored toga Holjevac je čitavu svoju karijeru bio čvrst karakter koji se nije bojao jasno iznositi i braniti svoja stajališta što ga je na kraju stajalo njegove političke karijere. Iako svojedobno vrlo popularan, današnjoj javnosti njegov lik i djelo su nedovoljno poznati zbog čega ćemo u razgovoru s njegovom kćerkom mr. sc. Tatjanom Holjevac pokušati osvijetliti Većeslava Holjevca izbliza. Autori emisije su Josip Mihaljević i Gordan Ravančić.

Četvrtak, 02.08.2018 14:30

DJELOVANJE I NASLJEĐE HAŠKOG TRIBUNALA (1. DIO) - (repriza od 15.2.2018.)

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 1992. godine. Sud je s radom počeo 1993. godine i sjedište mu je bilo Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon dva i pol desetljeća sud je završio s radom na kraju 2017. godine. Ukupno je optužena 161 osoba, od čega je 90 osuđeno, 19 oslobođeno krivice, 13 je proslijeđeno nacionalnim sudovima, u dva se slučaja ponavlja postupak, a 37 postupaka okončano je povlačenjem optužnica. Na sudu je svjedočilo 4 650 svjedoka, a nakon završetka rada ostalo je približno 2,5 milijuna stranica transkripata sudskih postupaka. Izricane su kazne za četiri vrste zločina: genocid, zločin protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja, teške povrede Ženevskih konvencija, ali i za djelovanje koje je nazvano udruženim zločinačkim pothvatom. Kakav je to bio sud, je li postigao ciljeve zbog kojih je osnovan, kakva je bila uloga povijesti i povjesničara u njegovu radu i kakvo je naslijeđe ostavio, pitanja su na koja će se u tri nastavka emisije odgovori tražiti u razgovoru s Mladenom Ančićem, Davorom Derenčinovićem, Davorom Marijanom i Antom Nazorom. Autori su i voditelji Gordan Ravančić i Josip Mihaljević, a urednica je Antonia Hrvatin Roth.

Četvrtak, 09.08.2018 14:30

DJELOVANJE I NASLJEĐE HAŠKOG TRIBUNALA (2. DIO) - (repriza od 22.2.2018.)

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 1992. godine. Sud je s radom počeo 1993. godine i sjedište mu je bilo Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon dva i pol desetljeća sud je završio s radom na kraju 2017. godine. Ukupno je optužena 161 osoba, od čega je 90 osuđeno, 19 oslobođeno krivice, 13 je proslijeđeno nacionalnim sudovima, u dva se slučaja ponavlja postupak, a 37 postupaka okončano je povlačenjem optužnica. Na sudu je svjedočilo 4 650 svjedoka, a nakon završetka rada ostalo je približno 2,5 milijuna stranica transkripata sudskih postupaka. Izricane su kazne za četiri vrste zločina: genocid, zločin protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja, teške povrede Ženevskih konvencija, ali i za djelovanje koje je nazvano udruženim zločinačkim pothvatom. Kakav je to bio sud, je li postigao ciljeve zbog kojih je osnovan, kakva je bila uloga povijesti i povjesničara u njegovu radu i kakvo je naslijeđe ostavio, pitanja su na koja će se u tri nastavka emisije odgovori tražiti u razgovoru s Mladenom Ančićem, Davorom Derenčinovićem, Davorom Marijanom i Antom Nazorom. Autori su i voditelji Gordan Ravančić i Josip Mihaljević, a urednica je Antonia Hrvatin Roth.

Četvrtak, 16.08.2018 14:30

DJELOVANJE I NASLJEĐE HAŠKOG TRIBUNALA (3. DIO) - (repriza od 1.3.2018.)

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) 1992. godine. Sud je s radom počeo 1993. godine i sjedište mu je bilo Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon dva i pol desetljeća sud je završio s radom na kraju 2017. godine. Ukupno je optužena 161 osoba, od čega je 90 osuđeno, 19 oslobođeno krivice, 13 je proslijeđeno nacionalnim sudovima, u dva se slučaja ponavlja postupak, a 37 postupaka okončano je povlačenjem optužnica. Na sudu je svjedočilo 4 650 svjedoka, a nakon završetka rada ostalo je približno 2,5 milijuna stranica transkripata sudskih postupaka. Izricane su kazne za četiri vrste zločina: genocid, zločin protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja, teške povrede Ženevskih konvencija, ali i za djelovanje koje je nazvano udruženim zločinačkim pothvatom. Kakav je to bio sud, je li postigao ciljeve zbog kojih je osnovan, kakva je bila uloga povijesti i povjesničara u njegovu radu i kakvo je naslijeđe ostavio, pitanja su na koja će se u tri nastavka emisije odgovori tražiti u razgovoru s Mladenom Ančićem, Davorom Derenčinovićem, Davorom Marijanom i Antom Nazorom. Autori su i voditelji Gordan Ravančić i Josip Mihaljević, a urednica je Antonia Hrvatin Roth.

Četvrtak, 23.08.2018 14:30

GOLI OTOK - TABU HRVATSKE POVIJESTI (repriza od 12.10.2017.)

Rezolucijom Informbiroa od 28. lipnja 1948. godine započeo je sukob Jugoslavije i SSSR-a koji će se prometnuti u jedan od najvažnijih događaja hladnoga rata. Kao posljedica tog sukoba nastao je i logor za tzv. ibeovce na Golom otoku koji je predstavljao jednu od najvećih javnih tajni komunističkog režima sve do njegova raspada krajem osamdesetih godina 20. stoljeća. Što današnja historiografija zna o tom zloglasnom logoru i zatvoru razgovaramo s dr. sc. Martinom Previšićem. Autor i voditelj Josip Mihaljević.

Četvrtak, 30.08.2018 14:30

NACIONALNO PITANJE U JUGOSLAVIJI (repriza od 9.11.2017.)

Godine 1918. nastala je nova višenacionalna država - Jugoslavija - koja je, izuzevši njen praktički nestanak u razdoblju Drugog svjetskog rata, postojala preko sedam desetljeća. Njeno postojanje od samog je početka bilo opterećeno nacionalnim pitanjem, a brojni autori smatraju da je upravo to pitanje bilo ključno za raspad i prve i druge Jugoslavije. O genezi i povijesti nacionalnog pitanja u nekadašnjoj Jugoslaviji razgovaramo s prof. dr. sc. Ivom Bancom. Autori emisije su Gordana Ravančić i Josip Mihaljević.

Četvrtak, 06.09.2018 14:30

POTONULA POVIJEST SLAVONIJE (repriza od 14.12.2017.)

Prelistamo li se u sinteze hrvatske srednjovjekovne povijesti, vrlo lako može se uočiti značajan nerazmjer između onoga što se tamo može pročitati o društvenom i političkom razvoju u hrvatskim priobalnim područjima i podataka o tome što se događa u unutrašnjosti, poglavito na prostoru međuriječja rijeka Save i Drave tj. na području srednjovjekovne Slavonije. Naime nakon povijesne epizode s donjopanonskim knezom Ljudevitom u 9. stoljeću, čini se da se na tom području ništa ne događa sve do kraja 11. stoljeća i osnutka Zagrebačke biskupije. Jednako tako, i tijekom razvijenog srednjeg čini se da prošlost Slavonije tone u izmaglici ništavila sve do velike mongolske provale polovicom 13. stoljeća, da bi nakon toga ponovo „izronila\ldblquote tek na izmaku srednjovjekovlja s osmanskim provalama i velikim porazom ugarsko-hrvatske vojske na Mohačkom polju. Povijest srednjovjekovne Slavonije već desetljećima izmiče oku hrvatske historiografije, kao da je njena prošlost potonula. Stoga ćemo danas u povijesnim kontroverzama pokušati zaroniti u prošlost i pokušati istrgnuti iz dubina dio te potonule povijesti zajedno s našim današnjim gostom dr. sc. Stankom Andrićem voditeljem Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Autori emisije su Josip Mihaljević i Gordan Ravančić.

Četvrtak, 13.09.2018 14:30

TKO JE BIO BARUN FRANJO TRENK? (repriza od 11.1.2018.)

Povijest 18. stoljeća burno je razdoblje europske prošlosti. To je doba intenzivnog stvaranja prvih državnih birokratskih aparata, vrijeme prosvjećenog apsolutizma, vrijeme velikih europskih ratova i borbi za prevlast u zapadnoj i središnjoj Europi. Nažalost, u našoj historiografiji 18. stoljeće je jedno od najslabije obrađenih razdobalja hrvatske prošlosti. No, ipak u tom neistraženom moru preživjelih arhivalija, pojedine povijesne ličnosti iskaču svojom osobitošću i neobičnim životnim itinerarom, koji su prešli u narodnu predaju i gotovo legendu. Jedan od takvih osobitih likova je i Franz Seraphicus barun von der Trenck ili jednostavnije barun Franjo Trenk, uz čije se ime vežu brojne avanture, legende i priče. Iako životni put baruna i pukovnika Franje Trencka nije historiografski problematičan poput života i djela legendarnog baruna Münchhausena, njegova biografija puna je kontroverzi i pitanja na koja historiografija tek treba dati odgovor. Stoga u Povijesnim kontroverzama o barunu Franji Trencku razgovaramo s dr. sc. Alexanderom Buczynskim s Hrvatskog instituta za povijest. Autori emisije su Josim Mihaljević i Gordan Ravančić.

Četvrtak, 20.09.2018 14:30

EVANGELIARIUM SPALATENSE (repriza od 28.12.2017.)

Evangeliarium Spalatense - Splitski Evangelijar - najstarija knjiga u Hrvata Hrvatska srednjovjekovna pismenost odlikuje se, u svjetskim razmjerima, rijetkim slučajem trovrsnosti: naši pređi pisali su i latinskim i glagoljskim i ćiriličnim pismom. Naravno, lingua franca europskoga srednjega vijeka bio je latinski jezik, stoga i ne čudi da je brojnost sačuvanih pisanih djela na tom jeziku i najveća. Unutar korpusa hrvatske latinske pismenosti jedno djelo posve se izdvaja prije svega svojom starošću i važnošću za razvoj hrvatske pismene kulture. To je pisani kodeks koji se čuva u Riznici splitske nadbiskupije pod signaturom KAS 621, a poznat je i pod nazivom Evangeliarium Spalatense - Splitski Evangelijar i veže naše prostore za same korijene kršćanske Europe. Ta najstarija sačuvana knjiga u Hrvata, još uvijek krije brojne tajne vezane za njeno mjesto nastanka, ali i kontroverze glede prvih stoljeća splitske metropolitanske Crkve. Stoga danas o tom rukopisu i njegovoj transkripciji razgovaramo u "Povijesnim kontroverzama" s našim gostima prof. dr. sc. Mirjanom Matijević Sokol i doc. dr. sc. Tomislavom Galovićem, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Povijesne kontroverze
Povijesne kontroverze

HRT – HR 3

Emisija je usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina. Autor i voditelj emisije je dr.sc. Josip Mihaljević.

Najave

Povijesne kontroverze

Četvrtak, 28.06.2018. 14:30 - 15:15

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava odluka Hrvatskog sabora donesena istoga datuma 1991. godine. Toj, povijesnoj odluci kojom je pokrenut postupak razdruživanja od ...

O RUDIJU SUPEKU KAO DISIDENTU (repriza od 26.10.2017.)
Četvrtak, 05.07.2018. 14:30 - 15:15

HRVATSKI NACIONALNI SIMBOLI (repriza od 12.4.2018.)
Četvrtak, 19.07.2018. 14:30 - 15:15

Sve najave
Poslušajte

Etnogeneza Hrvata
Četvrtak, 21.06.2018 14:30

Donja Panonija
Četvrtak, 14.06.2018 14:30

Ljubo Boban povjesničar kontroverzi
Četvrtak, 07.06.2018 14:30

Tridesetogodišnji rat i Hrvati
Četvrtak, 31.05.2018 14:30