Antologija pripovijetke

Antologija pripovijetke

Kultura, umjetnost

AZORIN: KRATKE PRIČE, 2. Azorín (pravim imenom José Martínez Ruiz) bio je jedan od najistaknutijih pripadnika takozvane Generacije 98. Rodio se u Monóvaru (Alicante) 1873., a umro je u Madridu 1967. Bio je blizak Unamunu, Baroji, Maeztúu, Valle-Inclánu. Njegova mašta je promatračka i stilistička, inzistirao je na posebnom gledanju na književnost, na stanovitoj klasičnoj crti a koja će još uvijek biti dovoljno moderna. Napisao je čitav niz romana, pripovijedaka, pjesama, putopisa, a mi predstavljamo izbor iz jedne od njegovih najpoznatijih zbirki pripovjedaka Blanco en Azul (Bijelo na plavom). Njegove priče nastaju takoreći ni iz čega, poput Božjih stvorenja, a poslije se oblikuju u životu i imaju predodređenu sudbinu, većinom neželjenu, te trpe i umiru. Suočavajući se sa sudbinom, Azorin u svojim pripovijetkama stvara bića, koja se nakon identifikacije raspadaju, kao da netko iz daljine upravlja njihovim sudbinama. Najpoznatija su mu djela: Lecturas españolas, El paisaje de España visto por los españoles, Capricho, itd. Zbirka pripovijedaka "Bijelo na plavom" (naslov je pisac dao nadahnut promatranjem nestalne i fantastične plovidbe bijelih oblaka plavim nebom),sastoji se od devetnaest duljih ili kraćih proza. Azorín je također pisao kazališne komade koji su bili prožeti blagom crtom tajnovitosti: Lo invisible (Nevidljivo,1928) i Angelita (1930). U kasnijem periodu prevladavaju teme koje svjedoče o njegovu pogledu na svijet: nestvarnost života, umjetnički prostori, čežnja za prošlošću Španjolske: Madrid (1941), El escritor (1941) i París (1945) su njegova poznata kasna djela. Od 1928. je član Akademije španjolskog jezika Svoja najintimnija promišljanja skupio je u zbirci Memorias inmemoriables (1940.). Azorinove kratke priče preveo je sa španjolskoga Josip Nikšić, a tekstove je interpretirala Dunja Sepčić. Urednik: Boris B. Hrovat.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 11.09.2017 22:03

Ars acustica - OKOLO, NAOKOLO, U

Ars acustica - OKOLO, NAOKOLO, U

Dramski program

"Okolo, Naokolo, U“ radiofonsko je poetski cirkularni niz zvučnih pejzaža dalmatinskog otoka Drvenika Velog nadahnut poezijom pjesnikinje Marine Čapalije čiji su stihovi satkani od arhaično- čakavskog izričaja toga kraja. Interpretacijom Čapalijine poezije, koja je u funkciji instrumenta, postiže se radiofonska polifonost jednog glasa multipliciranog u različitim varijantama kroz više međusobno ravnopravnih linija,pri čemu sadržaj same poezije pada u drugi plan,dok u prvom planu glasovno zvukovlje dočarava onostranost otoka Drvenika Velog. Ne bi li se postigla ravnoteža između onostranog i ovostranog upotrebljeni su realni zvukovi snimljeni na otoku koji međusobno povezuju zvukovno poetske minijature i tako sa uvodnom i završnom sekvencom djela zatvaraju ,tj.otvaraju krug koji je u neprestanoj vrtnji ( Okolo Naokolo) oko svoje osi ( U ), tj. oko svoga centra koji uvijek ostaje nepromijenjenim, baš kao i duša svakoga pojedinca.

Posljednja emisija: Subota, 15.07.2017 23:30

Baština, mi i svijet

Baština, mi i svijet

Kultura, umjetnost, znanost

Danas donosimo nešto skraćenu studiju MARIJANSKA SVETIŠTA NA DALMATINSKOJ OBALI U SREDNJEM VIJEKU I U RANO MODERNO DOBA Joška Belamarića. Posebno se autor bavi kultovima, vezanima uz Marijine slike, kojima se pripisivala čudotvornost, pa su postale svojevrsnim državnim insignijama u Dalmaciji i Dubrovačkoj Republici. Štovanje Bogorodice bilježi dug kontinuitet, sastavni je dio kulture života svih socijanlih slojeva, a umjetnine povezane s tim kultom tvore izuzetan korpus baštine.

Posljednja emisija: Nedjelja, 18.06.2017 09:30

Bibliovizor

Bibliovizor

Kultura, umjetnost, književnost, znanost

"Slikar i rat" flamanskog autora Stefana Hertmansa i "San bogova" belgijskog pisca Erwina Mortiera romani su zaokupljeni likovima koji su proživjeli Prvi svjetski rat. Oba su djela objavljena u povodu obilježavanja stote godišnjice početka rata. Knjige je prevela Romana Perečinec, a prikazuje ih Milka Car. "Zar je to čovjek" najpoznatiji je roman Prima Levija, koji u tom djelu svjedoči o osobnom iskustvu Holokausta. Nedavno je objavljen prijevod tog romana, te prijevod knjige autorovih antropoloških eseja "Utopljenici i spašeni", obje knjige u prijevodu Tvrtka Klarića. O djelima Prima Levija piše Tatjana Gromača Vadanjel.

Posljednja emisija: Subota, 16.09.2017 16:03

Didov san - Marianna Brekalo

Didov san - Marianna Brekalo

Društvo

Marianna Brekalo iz rodne je Njemačke početkom devedesetih uselila u Hrvatsku. Danas u dvije zagrebačke gimnazije predaje njemački jezik.

Posljednja emisija: Nedjelja, 17.09.2017 16:03

Doba znanosti

Doba znanosti

Znanost

Možemo li na temelju izraza lica i tijela pročitati ljudske emocije? Odgovara li klasična teorija o emocijama novim istraživanjima u neuroznanosti i psihologiji? O tome danas govori psihologinja s američkog Sveučilišta Northeastern u Bostonu Lisa Feldman Barrett.

Posljednja emisija: Petak, 15.09.2017 16:03

Do korica

Do korica

Kultura, obrazovanje, umjetnost, književnost, filozofija

Britanski pisac Lawrence Durrell rođen je u Indiji 1912. godine. Studirao je u Engleskoj, službovao u diplomaciji i logikom svoga posla i habitusa živio u brojnim zemljama. Najvažnije mu je i najslavnije djelo ciklus "Aleksandrijski kvartet", nastao potkraj pedesetih godina prošloga stoljeća. Autor je još jednog ciklusa, "Avinjonskog kvinteta", kao i niza putopisa o grčkim otocima, kao što su "Razmišljanja o morskoj Veneri" iz 1953. Lawrence Durrell umro je u Provansi 1990. godine. Njegovu knjigu "Pjevači diplomatskog zbora" objavilo je godinu potom zagrebačko Znanje, u prijevodu Zlatka Crnkovića. Poslušat ćemo ulomak s njenog početka u interpretaciji Zlatka Ožbolta, a prije toga čuti što o Lawrenceu Durrellu piše Dario Grgić.

Posljednja emisija: Petak, 15.09.2017 22:03

Dubrovačke ljetne igre - Svečano zatvaranje 68. Dubrovačkih ljetnih igara i dodjela nagrade Orlando

Dubrovačke ljetne igre - Svečano zatvaranje 68. Dubrovačkih ljetnih igara i dodjela nagrade Orlando

Glazba, kultura

Dodjela nagrade Orlando Ludomir Michal Rogowski: Dubrovačke impresije Henryk Wieniawski: 1. koncert za violinu i orkestar u fis-molu, op. 14 Edvard Grieg: Peer Gynt - 1. i 2. suita Aleksej Semenenko, violina Simfonijski orkestar HRT-a Alberto Veronesi, dirigent spuštanje festivalske zastave

Posljednja emisija: Petak, 25.08.2017 08:00

Duhovni profili - VINKO NIKOLIĆ

Duhovni profili - VINKO NIKOLIĆ

Religija, društvo, znanost

Posljednja emisija: Petak, 15.09.2017 10:30

Eklektica

Eklektica

Glazba, umjetnost

LEE JONES

Posljednja emisija: Subota, 16.09.2017 23:00

Eppur si muove

Eppur si muove

Znanost

Ljudi su od davnina željeli sigurno komunicirati, svjesni da njihove poruke često putuju nesigurnim komunikacijskim kanalima. Iako su se kroz stoljeća načini prenošenja poruka uvelike promijenili, osnovni je problem zapravo ostao isti: kako onemogućiti onoga tko može nadzirati kanal, kojim se prenosi poruka, da dozna njezin sadržaj. Načinima rješavanja ovog problema bavi se znanstvena disciplina koja se naziva kriptografija, o kojoj u današnjoj emisiji govori akademik, matematičar Andrej Dujella.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 18.09.2017 16:03

Filmoskop

Filmoskop

Umjetnost, film

Današnji Filmskom posvećen je festivalima. Čut ćemo priloge o igranoj konkurenciji Dana hrvatskog filma, Animafestu te Festivalu mediteranskog filma u Spliltu.

Posljednja emisija: Subota, 24.06.2017 13:00

Francuski val - Idemo u Senegal i Kolumbiju !  Colombie et Sénégal: allons-y !

Francuski val - Idemo u Senegal i Kolumbiju ! Colombie et Sénégal: allons-y !

Glazba

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 18.09.2017 14:00

Hrvatski glazbeni abecedarij

Hrvatski glazbeni abecedarij

Glazba

U današnjem izdanju Hrvatskog glazbenog abecedarija objavili smo tekst urednice emisije o baletnoj pantomimi Zlato Borisa Papandopula uz odlomke iz suite iz baleta u izvedbi Zagrebačkih simfoničara RTZ-a pod ravnanjem Mihaila Angelova i uz sudjelovanje sopranistice Nade Ruždjak. Urednica: Tatjana Čunko

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 18.09.2017 10:00

Istina na vjetrometini povijesti

Istina na vjetrometini povijesti

Tko je i kada, te zašto bio zabranjivan i koje su posljedice zabrana imali ljudi iz svijeta glazbe i zabave u bivšoj državi? Je li i u kojoj mjeri bilo koketiranja pojedinih glazbenika s politikom tadašnje države? Odgovore na ta i druga pitanja možete poslušati u emisiji "Istina na vjetrometini povijesti". Sugovornici su kolege novinari i urednici; Ante Batinović, Vojo Šiljak i Pero Zlatar, glazbenici Goran Bregović i Zrinko Tutić, dugogodišnji urednik u Jugotonu Siniša Škarica, koji upravo priprema knjigu o toj izdavačkoj kući pod naslovom "Tvornica glazbe", te Zrinjka Glovacki Bernardi, kći voditelja, zabavljača, glumca i pjevača Vikija Glovackog.

Posljednja emisija: Srijeda, 28.06.2017 14:00

Izlog sadašnjice: New Directions 2017 (1)

Izlog sadašnjice: New Directions 2017 (1)

Glazba, kultura

"New Directions" dvodnevni je festival smješten u švedskome mjestu Pitea, koje je postalo poprištem izvedbenih, glazbenih, edukativnih i produkcijskih napora trenutnoga vrha suvremene glazbe, ponajprije nordijskih autora. Izlog sadašnjice u dvije emisije donosi snimke koncerata s ovogodišnjeg festivala, održanog u ožujku. U prvoj predstavljamo glazbu koju su skladali Sven-David Sandström, Tebogo Monnakgotla, Josefine Lindstrand, Johannes Pollak, Toshi Ichiyanagi i Sofia Gubaidulina.

Posljednja emisija: Srijeda, 13.09.2017 20:00

Kozmos i etos - HRVATSKA GLAGOLJIČKA KULTURA

Kozmos i etos - HRVATSKA GLAGOLJIČKA KULTURA

Znanost

U emisiji Kozmos i etos razgovaramo o glagoljici, najstarijemu slavenskom pismu, koje su najviše prigrlili i diljem Europe pronijeli Hrvati. Koji su najznačajniji glagoljički spomenici u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini? Kako je kralj i car Karlo IV. Luksemburški postao promicateljem hrvatskoga glagoljaštva i na koji način je to doprinijelo uspostavi hrvatsko-čeških kulturnih veza? Koji su francuski kraljevi prigodom krunidbe prisezali na hrvatski glagoljski evanđelistar? Gdje se u Europi i svijetu mogu naći hrvatski glagoljički spomenici odnosno dokumenti i knjige? Na koji je način glagoljica, kao velika kulturno-povijesna vrijednost, i danas jedno od hrvatskih identitetskih obilježja po čemu smo sve više prepoznati u svijetu? Na ta i druga pitanja odgovorit će prof. dr. Darko Žubrinić. Autor i voditelj je Marito Mihovil Letica.

Posljednja emisija: Četvrtak, 14.09.2017 08:45

Mikrokozmi - MRTAV RUKAVAC RIJEKE SAVE

Mikrokozmi - MRTAV RUKAVAC RIJEKE SAVE

Društvo, život, književnost

Posljednja emisija: Srijeda, 13.09.2017 23:00

Mixtape - Danielsson

Mixtape - Danielsson

Glazba, umjetnost

Posljednja emisija: Utorak, 19.09.2017 23:30

Na kraju tjedna

Na kraju tjedna

Kultura, gospodarstvo, društvo, život, umjetnost, književnost, film, mozaik

U emisiji razgovaramo s redateljem Georgijem Parom.

Posljednja emisija: Subota, 29.07.2017 11:15