Radio drama - Natalija Manojlović: Sjedalo uz prozor

Radio drama - Natalija Manojlović: Sjedalo uz prozor

Književnost, dramski program

Duhovit, spretan i mudar tekst Natalije Manojlović niz je sudarajućih fragmenata životnih situacija u neurotičnom gradskom danu. No, prizori se nižu autoreferencijalnim principom – istovremeno su dijelovi tobožnje radio drame i stvarnosti. Igra koja iz toga proizlazi je zabavno – ironična, a usložnjava se prema kraju kad se uspostavlja tema izgubljenosti života među nizovima podataka zapisanim u paralelnoj stvarnosti kompjuterske tehnologije, medija ili pak u vlastitoj memoriji nagrizloj fobijama, neurozama ili bespotrebnom užurbanošću. Autorica i redateljica Natalija Manojlović do sada se već afirmirala kao zanimljiv kazališni autor. Scensko iskustvo proizašlo je iz njezina bavljenja plesom, koreografijom i scenskim pokretom. U sad već mnogim scenskim projektima znala se pojavljivati i kao autorica teksta, što je i ovdje sretan i zanimljiv slučaj. Diplomi iz psihologije nedavno je pridružila i diplomu iz kazališne režije na zagrebačkoj ADU.

Posljednja emisija: Utorak, 09.10.2018 18:00

Radio igra - Juan Mayorga: DEČKO IZ ZADNJE KLUPE

Radio igra - Juan Mayorga: DEČKO IZ ZADNJE KLUPE

Dramski program

Frustriranog profesora književnosti svojim je spisateljskim darom zaintrigirao povučeni učenik iz razreda kojem je upravo počeo predavati. Sastavi koje mu daje pisani su, međutim, u nastavcima i opisuju način na koji se uvukao u obiteljski život svog školskog kolege… Slojevita te majstorski napisana drama suvremenog španjolskog pisca Juana Mayorge na uzbudljiv način isprepliće stvarnost i fikciju, baveći se temama manipulacije, izgubljenosti i međugeneracijskih odnosa.

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 08.10.2018 18:00

Razgovor s povodom - Ivica Matičević

Razgovor s povodom - Ivica Matičević

Kultura, umjetnost, znanost

Književni kritičar, književni povjesničar i urednik Ivica Matičević, autor je knjiga; Raspeti Juda, Pristup biblijskom predlošku u drami hrvatske avangarde, Leksikon hrvatske književnosti (u suautorstvu), Baklje u arhivima, Rasprava o hrvatskoj književnosti, Prostor slobode/ Književna kritika u zagrebačkoj periodici od 1941. do 1945., Gorenje naroda i Od estetike do ideologije ... U spomenutim knjigama autor problematizira povijest hrvatske književnosti te kritički promišlja i esejistički o njoj piše. Imamo li književnu kritiku, kakve je kvalitete bila nekada a kakve je danas, je li objektivna ili je navijačka i prijateljska itd., teme su o kojima će biti riječi u Razgovoru s Ivicom Matičevićem. Autor emisije i voditelj je Andrija Tunjić, urednica Manuela Frkić Žaja

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 15.10.2018 10:30

Riječi i riječi

Riječi i riječi

Književnost

Čitamo mikroproze Miroslava Kirina "Malešne", koje govore o svakodnevici, u njezinim naizgled apsurdnim očitovanjima, s pripovjedačke pozicije koja pamti svaki i nevažan detalj, koja je svjetonazorski bliska zen budizmu, u toj pažnji koja se okreće mikrozbivanjima, u potpuno od velikih događaja ili senzacija ispražnjenoj svakodnevici. Miroslav Kirin rođen je 1965. u Sisku, živi u Zagrebu. Autor je osam knjiga poezije te dvije prozne knjige. Poezija i proza prevedena su mu na brojne jezike. Dobitnik je nagrade "Goran za mlade pjesnike" (1989) te Nagrade Jutarnjeg lista za najbolju prozu u Hrvatska u 2001. za roman Album.

Posljednja emisija: Četvrtak, 04.10.2018 10:30

Šest minuta poezije u šest

Šest minuta poezije u šest

Književnost

Čitamo poeziju Tomislava Bogdana

Posljednja emisija: Nedjelja, 21.10.2018 06:00

Signatura

Signatura

Kultura, književnost

Iza nas je sedamdeseto izdanje najvećeg i najvažnijeg sajma knjiga na svijetu - Sajma u Frankfurtu. Od srijede do nedjelje u Frankfurtu se predstavilo gotovo 750 izlagača iz 110 zemalja, među njima i Hrvatska s nacionalnim štandom te manjim izložbenim prostorom na Međunarodnom štandu za dječju knjigu, a na Sajmu su nastupili Željka Horvat Vukelja i Miro Gavran. Počasna gošća bila je Gruzija. Više od 150 novih gruzijskih naslova objavljeno je ove godine na njemačkom tržištu. Sedamdeseto izdanje Sajma bilo je vrlo politično. Zbog usijane političke situacije u Njemačkoj i Europi, te činjenice da se među koricama nekih knjiga šire kontroverzne ideje, organizatori Sajma odlučili su poslati jasnu poruku o važnosti poštivanja ljudskih prava, među ostalim, i programom u novom i središnjem Frankfurtskom paviljonu koji je uz njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera i belgijskog pisca Stefana Hertmansa imala čast otvoriti hrvatska književnica s berlinskom adresom Ivana Sajko. Što su o identitetima, slobodi, krizi demokracije i populizmu rekli u razgovoru pod naslovom "O obrani stava. Kako branimo slobodu u burnim vremenima" - doznajte u današnjoj Signaturi!

Posljednja emisija: Utorak, 16.10.2018 08:45

Skitnje u zvuku - Tomislav Goluban: "Skitnje kroz Chicago Blues"

Skitnje u zvuku - Tomislav Goluban: "Skitnje kroz Chicago Blues"

Dramski program, dokumentarni program

Blues scena grada Chicaga, tijekom 50-ih godina prošloga stoljeća, bila je vrlo važna za razvoj suvremene glazbe. Tamošnja diskografska etiketa "Chess Records" ostvarila je najvažnije snimke toga vremena, a danas funkcionira kao muzej. Willie Dixon, Muddy Waters, Howlin' Wolf, Chuck Berry i The Rolling Stones samo su neka od zvučnijih imena koja su za nju snimali, a na suvremenu su blues scenu dobro došli baš svi, bez obzira na rasu, boju kože ili instrument koji sviraju. Kako se u tome snašao hrvatski svirač usne harmonike, saznajemo u "Skitnjama kroz Chicago Blues" autora Tomislava Golubana. Ton majstor: Tomislav Šamec, urednik: Nikica Klobučar.

Posljednja emisija: Četvrtak, 04.10.2018 19:00

Slika od zvuka - Andro Giunio i Miodrag Gladović: Zvuk od zida

Slika od zvuka - Andro Giunio i Miodrag Gladović: Zvuk od zida

Umjetnost

Zvukove audio instalacije švicarskog umjetnika Zimouna koja je bila postavljena u velikoj dvorani Pogona, Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu, multimedijski umjetnici Andro Giunio i Miodrag Gladović koristili su kako bi oblikovali svoj audio rad. Dekonstruirali su zvuk izvorne instalacije i izolirali njegovu osnovnu jedinicu - udarac konopca o veliku plohu papira - te od nje sklopili svoju kompoziciju.

Posljednja emisija: Subota, 30.06.2018 23:30

Služavka gospodarica - Couperin 3

Služavka gospodarica - Couperin 3

Glazba

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 15.10.2018 22:30

Stvarnost prostora - Francesco Marullo: Mjera praznine — Bilješke o arhitekturi tvornice i logističkom redu (II. dio)

Stvarnost prostora - Francesco Marullo: Mjera praznine — Bilješke o arhitekturi tvornice i logističkom redu (II. dio)

Društvo, umjetnost

Ovom emisijom nastavljamo ciklus autora Frane Petra Zovka, a u nastavku možete poslušati drugi dio predavanja "Mjera praznine: Bilješke o arhitekturi tvornice i logističkom redu" arhitekta Francesca Marulla.

Posljednja emisija: Srijeda, 17.10.2018 16:03

Suvremena hrvatska proza - Ivana Rogar - Atlas poznatog svijeta

Suvremena hrvatska proza - Ivana Rogar - Atlas poznatog svijeta

Kultura, znanost

U razgovoru s Ivanom Rogar saznajemo koje su osnovne poetičke odrednice u njezinim kratkim pričama te razloge zbog kojih je za sadržaje nekih priča odabirala isključivo žene uhvaćene u spiralu opsesija i fobija. Ulomak iz njezinog novog romana u nastanku , radno naslovljenog "Atlas poznatog svijeta", čita glumac Zlatko Ožbolt. Ivana Rogar rođena je 1978.g u Zagrebu. Objavila je dvije zbirke priča: "Tamno ogledalo" i "Tumačenje snova", od kojih je potonja nagrađen nagradom "Janko Polić Kamov".

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 25.06.2018 22:00

Svijet glazbe

Svijet glazbe

Glazba, umjetnost

Početak listopada uvijek je u gradu Zagrebu rezerviran za Zagreb Kom - međunarodni festival komorne glazbe koji diljem svijeta pronosi ime naše metropole. Već je stotinjak glazbenika u dosadašnjih 12 godina pohodilo taj grad, a od njih su se kao najvjernije konstante zadržalo dvoje najpoznatijih umjetnika - violončelistica Monika Leskovar i violinist Stefan Milenkovich. Uoči ovogodišnjeg festivalskog izdanja koje je prožeto njihovim interpretacijama remek-djela komorne glazbene literature gostuju u našem studiju. Najizravniju poveznicu između hrvatske i meksične glazbene kulture čine mariachi Los Caballeros koji već punih 20 godina obogaćuju našu scenu vrhunskim aranžmanima i interpretacijama izvornog meksičkog glazbenog folklora. Riječ je o profesionalnim glazbenicima oboružanim u prvom redu formalnim obrazovanjem u sklopu završenog studija na Muzičkoj akademiji koji su svoja meksička gostovanja iskoristili za istraživanje autohtonog repertoara na terenu. Uoči svojega obljetničkog koncerta ovoga četvrtka u Velikoj dvorani Lisinski u našem studiju u drugom dijelu emisije gostuju članovi ansambla - pjevači i svirači Ivan Androić i Luka Magdalenić. Autorice: Tanja Halužan i Jana Haluza Urednica: Jana Haluza

Posljednja emisija: Srijeda, 10.10.2018 11:00

Svjetovi i nazori - Suština smijeha I

Svjetovi i nazori - Suština smijeha I

Kultura, filozofija

Posljednja emisija: Nedjelja, 21.10.2018 10:30

Theatralia - Recentna kazališna događanja, Hrvatska i svijet

Theatralia - Recentna kazališna događanja, Hrvatska i svijet

Kultura, umjetnost

Ovojedna je „Theatralia“, magazin „o kazalištu i oko njega“, tematski naslovljena „Recentna kazališna događanja, Hrvatska i svijet“. Govorimo o dijalogu hrvatskih i inozemnih kazališnih umjetnika i dramskih spisatelja na Sajmu knjiga u Frankfurtu, na Zagrebačkim književnim razgovorima i na Festivalu svjetskog kazališta u Zagrebu i o novim premijerama u kazalištima i na festivalima u zemlji i inozemstvu. Boris B. Hrovat u novoj rubrici „Kazališni rječnik“ istražuje pojam i fenomen „Glumica“. Naši su gosti književnik i dramaturg Miro Gavran i dramaturg i redatelj Ivica Buljan. Na premijeru Lorcine „Krvave svadbe“ u Budvi osvrće se Elena Angelovska. Slušate Beethovenov „Klavirski koncert br. 4 u G-duru, opus 58“. Za klavirom je Ida Gamulin. Spikeri: Helena Knezić i Ivan Kojundžić. Snimatelj: Jurica Novosel. Autorica emisije i voditeljica: Mira Muhoberac. Urednik: Boris B. Hrovat.

Posljednja emisija: Srijeda, 17.10.2018 08:45

Tribina Trećeg programa - Kakve su perspektive reforme školstva?

Tribina Trećeg programa - Kakve su perspektive reforme školstva?

Kultura, društvo, znanost

Treći program Hrvatskoga radija poziva Vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizorvić, Preradovićeva 5 na tribinu o temi: Kakve su perspektive reforme školstva? Početkom nove školske godine počela je provedba eksperimentalnog programa "Škola za život" u osnovnim i srednjim školama. U program je u ovoj fazi uključeno 46 osnovnih škola s ukupno 6400 osnovnoškolaca te 26 srednjih škola s ukupno 2300 srednjoškolaca. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističu kako će se ovim programom mijenjati kurikuli, nastavne metode i materijali, metode vrednovanja, načini rada, udžbenici te okruženje za učenje. Nastavnici bi trebali biti administrativno rasterećeni, što će im ostaviti više prostora za rad s djecom i stručno usavršavanje, a djecu očekuje novi pristup učenju koji uključuje opsežniju primjenu tehnologije. Za roditelje bit će organizirane radionice kako bi bili informirani o tijeku eksperimentalnog programa, a poticat će ih se i na aktivni doprinos. Program obuhvaća i opremanje škola sportskim rekvizitima, informatičkom opremom, glazbenim instrumentima te tehničkom i laboratorijskom opremom. Ravnatelji mogu očekivati podršku u organizacijskim procesima i provedbi programa, povezivanje u timove te daljnji profesionalni razvoj usklađen s najboljim praksama. Očekivanja javnosti su velika, a pojedini problemi u vidu kašnjenja udžbenika i računalne opreme pojavili su se na samom početku. Neki od tih problema muče i škole koje nisu dio eksperimentalnog programa, ali od ove godine moraju provoditi obveznu nastavu informatike. Iako su računala trebala stići u škole do lipnja ove godine, zbog kašnjenja javne nabave rok je probijen. Budući da je pristigla samo jedna ponuda koja cijenom i rokom isporuke nije udovoljavala kriterijima, postupak javne nabave naposljetku je poništen, a 430 škola još uvijek čeka informatičku opremu nužnu za rad. "Škola za život" i uvođenje obvezne nastave informatike u osnovne škole javnosti su predstavljeni kao prvi koraci u praktičnoj primjeni Cjelovite kurikulske reforme oko koje su se dugo lomila koplja. Dok dio kritičara kaže da je reforma mrtva, ministrica Blaženka Divjak koja je i sama podržavala građanske prosvjede za reformu kaže da je velika razlika između papira i provedbe te tvrdi da su iz državnog proračuna i europskih fondova konačno osigurana sredstva da bi se moglo krenuti u reformu. Je li "Škola za život" prva faza implementacije Cjelovite kurikulske reforme ili je reforma doista mrtva? Koje su dobre strane eksperimentalnog programa, a koje manjkavosti? Mogu li teškoće u provedbi na samome početku trajno naštetiti "Školi za život" i što bi potencijalno odustajanje od programa u budućnosti značilo za djecu, roditelje, učitelje i ravnatelje? Odgovore na ova i druga važna i zanimljiva pitanja dat će nam naši cijenjeni gosti: Prof. Lilja Vokić - Bivša ministrica prosvjete i športa i dugogodišnja ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije. Majka petoro djece, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, danas u mirovini. Diplomirala je 1972. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a svoj višedesetljetni profesionalni put u školstvu započinje u ljubuškoj gimnaziji. Nakon selidbe u Zagreb radi u OŠ Đuro Đaković, Srednjoj tehničkoj školi Nikola Tesla te naposljetku u današnjoj VII. gimnaziji. 1995. odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Stjepana Radića, a 2010. dobiva nagradu za životno djelo "Ivan Filipović" za rad u srednjem školstvu. Od ministarske dužnosti oprostila se javnom ostavkom danom za saborskom govornicom u ožujku 1998. Povod ovakvom činu bila je nevoljkost vlade Zlatka Mateše da provede nužne reforme u srednjem školstvu. Prof. Igor Matijašić - Profesor hrvatskog jezika i književnosti te ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani. Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prvi posao učitelja hrvatskog jezika dobiva u Ivanić-Gradu, a nakon 11 godina odlazi u OŠ Bogumila Tonija u Samoboru. Paralelno s učiteljskim pozivom razvija i novinarsku karijeru kao dopisnik Sportskih novosti, urednik sportske emisije na Radio Samoboru i autor tekstova za brojne publikacije poput Školskih novina i Glasnika Samobora i Svete Nedelje. Vratio je kino u Breganu filmskim projekcijama u OŠ Milana Langa, a široj javnosti poznat je po pismu bivšem ministru znanosti, obrazovanja i sporta Pavi Barišiću kojemu je dao jedinicu za govor na skupu ravnatelja u Opatiji. Veliki je zagovornik cjelovite kurikulske reforme, a u njegovoj se školi danas provodi eksperimentalni program "Škola za život". Marko Matijević - Diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Mladi je poduzetnik, vlasnik i glavni urednik portala Srednja.hr specijaliziranog za obrazovanje te studentsku i učeničku problematiku. Studirao je i u inozemstvu gdje je iz prve ruke vidio kako bi visoka učilišta mogla i trebala funkcionirati. Njegov portal Srednja.hr pozicionirao se kao jedan od rijetkih medija koji sustavno prate sve pokušaje obrazovne reforme u Hrvatskoj, pa tako i "Školu za život". U slobodno vrijeme biciklira na duge staze, a od brojnih destinacija do kojih je stigao biciklom posebno se ističe iranska prijestolnica Teheran do koje je pedalirao punih 68 dana. Moderato: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Posljednja emisija: Četvrtak, 27.09.2018 20:00

Triptih - Organ vida, Nina Berman, Gildo Bavčević

Triptih - Organ vida, Nina Berman, Gildo Bavčević

Umjetnost

Posljednja emisija: Utorak, 16.10.2018 16:03

U vizualnom kodu - Izložba Bukovca i Cabanela

U vizualnom kodu - Izložba Bukovca i Cabanela

Kultura, umjetnost

U zagrebačkom Umjetničkom paviljonu u tijeku je izložba Vlahe Bukovca i njegova pariškoga učitelja Alexandrea Cabanela. O odnosu učitelja i učenika, načinu kako su se upoznali, općenito o njihovoj ulozi u slikarstvu druge polovice 19. stoljeća te o samoj izložbi razgovaramo s doktorom znanosti Enesom Quienom s Akademije likovne umjetnosti u Zagrebu. Urednica: Manuela Frkić Žaja Autor i voditelj: Vanja Babić

Posljednja emisija: Srijeda, 17.10.2018 08:45

Znanost i društvo - Otpornost na antibiotike, 17.10.

Znanost i društvo - Otpornost na antibiotike, 17.10.

Društvo, znanost

Posljednja emisija: Srijeda, 17.10.2018 13:00

Znanstveni koncentrat - ZK - 15. listopada

Znanstveni koncentrat - ZK - 15. listopada

Obrazovanje, umjetnost, mozaik, znanost, tehnologija

Posljednja emisija: Ponedjeljak, 15.10.2018 13:00