Bajkovito Zagorje - Krapina

Bajkovito Zagorje - Krapina Bajkovito Zagorje - Krapina
Ilirska lepeza, foto: Vesna Jurić-Rukavina Ilirska lepeza, foto: Vesna Jurić-Rukavina

Put nas vodi u središnje mjesto Hrvatskog zagorja - Krapinu, uz rijeku Krapinčicu. Sam naziv grada usko je povezan s nazivom rijeke koja je nekada obilovala šaranom, ili po kajkavski krapom. Povijest ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost od 120.000 do 50.000 godina o čemu nam svjedoče ostaci neandertalskog čovjeka na brdu Hušnjakovo. Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine. U hodu Krapinom svakako je nezaobilazan Ljudevit Gaj, pa narodna predaja o krapinskim gradovima i trojici braće Čehu, Lehu i Mehu. Na stolu se našao i neobičan specijalitet pohani kravlji vimen, a za uspomenu iz Krapine ponijela sam prekrasnu ilirsku lepezu koja je bila više od mahalice za hlađenje i tjeranje muha.

Ljudevit Gaj zabilježio je narodnu predaju o krapinskim gradovima i trojici braće Čehu, Lehu i Mehu.

Na tri brijega što se nad Krapinom dižu, tri grada bijahu. Onaj, od koga su se ovolike stare zidine još uzdržale, od negda se zvaše, kako i današnji dan, kao i samo mjesto, Krapina. Na brdu, ponad franjevačke crkve, bi jaše grad imenom Psar, a tu nad gospodskom vodenicom na brijegu Šabcu, bijaše grad istoga imena, Šabac. U tri ova grada tri brata, po imenu Čeh, Leh i Meh, negda vladahu.

Ova braća bijahu kraljevske krvi našega naroda, te imahu sestru, koja se Vilina zvala. U ono vrijeme Rimljani gospodavahu ovom zemljom. Od njih naš narod za nevolju mnogo stradaše i podnošaše velike sile. Viteška se braća dogovarahu među sobom, kako bi se mogli oteti ispod teška jarma rimskoga.
Kako najstariji ljudi još pripovijedaju, među krapinskim i psarskim gradom kožnat visimost višaše i lancih. Po ovom mostu brat bratu dolažaše na tajne dogovore. No, sestra njihova bijaše u skrovitoj ljubavi sa rimskim poglavarom, koji je zapovijedao ovom zemljom. Kad su se braća dogovorila s ostalimi znamenitimi poglavicami narodnimi i okletvom ujedinila protiv Rimljana, te svijećala, da će na nje složno udariti, Vilina prevelikom ljubavlju opijena izdade tajne osnove braće svoje ljubovniku svome.
Urotnici ipak udare na nj, te ga ubiju. A ona najprije uteče u Dupljaču u Strahinje, a odanle u Jame nad Žutnicom, koje se još i danas zovu Ljubine iliti Viline jame, a ono zato, što su ondje prebivale vile, koje su pod obranu svoju primile imenjaki nju svoju. Ovdje ona rodi gospodsko čedo. Malo je vrijeme po tom postojalo, kad se ona sunčala pred špiljom, braća, našavši se u lovu, zapaze ju, uhvate, odvedu u grad Krapinu i uzidaju u onom tornju, koji je nad vratima od drugoga dvorišta blizu pećinske pivnice, u jednom uglu. A od djeteta se njezina osobito čudo stvori. Divlji vol jedan dan, kad su se vile po šumi bile razišle, utrči u špilju gdje se dijete zlatnom jabukom igralo. On se u njega zaleti, digne ga rogovima i divljim skokom proskočiv kroz podzemaljski put, koji je ispod gora Velikoga žlijeba i Hajdinskoga zrna vodio ća na drugu stranu, ondje onako iznese napolje u šumi, gdje ga je neki pustinik sahranio. A ono se mjesto od onoga vremena do današnjega dana po lijepoj glavi ovoga djeteta zove Lijepa glava. Rimljani, da osvete ubistvo časnika svoga, pak da pokore pobunjeni narod, uto započeše sa svih strana kupiti vojsku. Tri brata, videći, kako ne mogu onolikoj sili, kolika se dizala na Zagorje, gdje su se oni bili utaborili, ni prevrlom hrabrošću da odole, skupe sve starješine, župane i satnike pučke, pa odluče, da sa svima odličnijimi pristašami svojimi ostave domovinu svoju, pa da se posve isele iz rimske države. Oni znahu, da se narod našega jezika daleko pruža preko Dunaja, te zato prijeđoše sa vjernima svojim preko Dunava, pa se tamo razidoše na tri strane, pak utemeljiše tri države slavenske. Čeh podiže stolicu svoju u Češkoj zemlji, Bojemiji, Leh u Poljskoj, a od Meha Moskoviti (Rusi) zadobiše početak svoj.

Ljudevit Gaj, Vjekopisni moj nacrtak, autobiografija 1875.

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013, a Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.

 

Bajkovito Zagorje - Krapina

O emisiji Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Pročitaj više

Prstom po globusu
Prstom po globusu

HRT – Radio Sljeme — Glazba, kultura, zabava, obrazovanje, religija, turizam, društvo, život, umjetnost, književnost, mozaik, filozofija, dokumentarni program

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Najave

Vrbničke priče 2. dio

Nedjelja, 20.10.2019. 13:30 - 14:00

Sve najave
Poslušajte