Gorski kotar - između sna i jave

Gorski kotar - između sna i jave Gorski kotar - između sna i jave
Gorski kotar/foto: Vesna Jurić Rukavina Gorski kotar/foto: Vesna Jurić Rukavina
Dokument carice Marije Terezije o Goskom kotaru iz 1778. /foto: Vesna Jurić Rukavina Dokument carice Marije Terezije o Goskom kotaru iz 1778. /foto: Vesna Jurić Rukavina
Šumski buketić by Jelena Holenko za Prstom po globusu/ vjr Šumski buketić by Jelena Holenko za Prstom po globusu/ vjr

Tko zna koliko godina, mjeseci i dana bi nam trebalo da obiđemo Gorski kotar? Tu žive Gorani, čuvari šuma, bistrih jezera, izvora, nezaboravnih pogleda prema brdima i planinama. Sve ih je manje. Odlaze-iseljavaju. Gledam presliku dokumenta carice Marije Terezije iz 1778., koja je to područje nazvala Processus montanus. Godinu dana poslije na sjednici Severinske županije u Mrkoplju, odlučeno je da će se taj novouspostavljeni kotar na hrvatskom jeziku zvati Gorski kotar. Tada je živjelo 40 tisuća, a danas oko 20 tisuća stanovnika.

Gorski kotar zelena je oaza ili najšumovitije područje zapadne Hrvatske, to bi bila većini prva asocijacija. Tko je više puta bio na tom području u vrijeme bez snijega i leda riječima bi zadivljeno tkao priču o marljivim i dobrodušnim Goranima i njihovim šumama, bistrim jezerima, izvorima, pogledima prema brdima i planinama. Nadisao bi se tu čovjek zraka, pojeo nešto zdravo, ugledao srnu, zeca ili zaštićenu vjevericu. Oni s malo više sreće vidjeli bi i medvjediće u igri uz rub neke šume na livadi. Pa se i ja prisjećam takve slike ispod kuće koelge Danijela Popovića, za vrijeme snimanja priče o Crnom Lugu.

Svega tu ima i za znatiželjnike povijesnog niza od  špilje Bukovac, na području općine Lokve, u kojoj su pronađeni su tragovi pračovjeka kao i više ostataka životinja koje su davno boravile na ovom prostoru, poput pećinskog medvjeda i pantere. U vrijeme civilizacija i gibanja naroda Gorski kotar je zbog teško prolaznih šumovitih gora  podosta je zaobiđen pa se našao između rimskih provincija Panonije i Dalmacije.  

Naseljavanje Gorskog kotara počinje intenzivnije tek u srednjem vijeku. Koncem XV. stoljeća, Frankopani intenzivnije koloniziraju ovo područje novim, izbjeglim stanovništvom pred turskim osvajanjem iz južnih krajeva.
Prva naselja na današnjem goranskom prostoru spominju se 1481., kad kraljevski sud u Zagrebu traži od kneza Stjepana Frankopana da poštuje povlastice zagrebačkih trgovaca koji posluju u Lukovdolu, Brodu, Moravicama, Vrbovskom, Delnicama, Lokvama i dr. Zbog pogodnog položaja uz prijelaz preko Kupe, Brod s vremenom postaje središte prostranog imanja. A i danas je tamo jedan poseban Kaštel koji svjedoče o tom vremenu, a uskoro i svima nama dostupan kao jedno od odredišta velike Frankopanske rute. I tako stoljeća se nižu…

No, kad je nastao Gorski kotar pod pojmom kojeg mi danas poznajemo?  

Prema sačuvanom dokumentu isčitava se:

Na zahtjev Hrvatskog kraljevskog vijeća u Zagrebu carica Marija Terezija je 7. studenoga 1778. godine donijela odluku po kojoj se u tadašnjoj Severinskoj županiji, uz već osnovane Primorski i Kupski kotar, osniva i treći kotar. Nazvala ga je Processus montanus, obrazloživši njegovo osnivanje potrebom za sigurnijim prometovanjem te nadzorom trgovanja iz unutrašnjosti prema moru. Već sljedeće godine na sjednici Severinske županije, održanoj u Mrkoplju, odlučeno je da će se taj novouspostavljeni kotar na hrvatskom jeziku zvati Gorski kotar, što je, u stvari, bio prijevod spomenutog pojma s latinskog jezika kojim je godinu dana ranije imenovan. Tako je zaživjela odrednica kojom se i danas, iako su kotarevi kao oblici lokalne samouprave nestali, određuje zemljopisno područje koje predstavlja svojevrsni prag između zapadnog dijela kontinentalne i primorske Hrvatske.

Na ideju da taj datum Gorani obilježavaju kao svoj svojevrsni rođendan došao je još prije desetak godina današnji delnički gradonačelnik Ivica Knežević, koji se nakon mnogo godina rada vratio u Delnice iz Zagreba, u svoj Gorski Kotar.  Prošle godine u studenom prvi put je 7. studenoga proslavio Gorski kotar rođendan, i to odmah 240.-ti.  Spominje mi on Suze za zagorske brege i suze za Gorskim kotarom…i počinje nova priča Gorski Kotar nekad i sad. Između sna od ljepota i jave koja je isto od ljepota ali bremena života Gorana i bojazni da će nestati i san i java.

S planinskog vidikovca Petehovac gledam Delnice. Puca pogled za lijepa vremena i do Triglava i još dalje prema Alpama. Po bogatstvu prirodnih ljepota teško je naći slično mjesto u Europi tako kažu Gorani, putnici i prolaznici, planinri, skijaši. Za lijepog vremena treba svakako otići do izvora Kupe krškog vrela tirkizne, zeleno-plave boje. Izvor Kupe, jedna od mnogih još uvijek neriješenih zagonetki krša, jedno je od najjačih, najprostranijih i najdubljih hrvatskih vrela. I NP Risnjak nas čeka. 

Dok se pripremamo za odlazak u Delnice, razgledavam malu knjižicu o rijetkim biljkama toga područja. Baš je lijepa zvjezdasta šumarica a i gorski božur, no, šumskih jagoda malo polje oduvuklo me u dubinu zelenog prostranstva.

(vjr) 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013. FIJET HR. 

Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.

 

O emisiji Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Pročitaj više

Prstom po globusu
Prstom po globusu

HRT – Radio Sljeme — Glazba, kultura, zabava, obrazovanje, religija, turizam, društvo, život, umjetnost, književnost, mozaik, filozofija, dokumentarni program

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Najave

Vrbničke priče 2. dio

Nedjelja, 20.10.2019. 13:30 - 14:00

Vrbnik je toliko bogat baštinom da može parirati mnogim gradovima u Europi. Glagoljaška koljevka, nadaleko poznat Statut znan kao Krčki, lijepi misali i brevijari. I Frankopani su ga obilježili. Nižu ...

Sve najave
Poslušajte