Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 7. srpnja 1783. godine, predstavnik Dubrovačke Republike u Parizu Francesco Favi dopisom je obavjestio svoju vladu o dogovorenim modalitetima trgovine s novom državom - Sjedinjenim Američkim Državama. (1) Na današnji dan, 7. srpnja 1924. godine, dogodila se prva zrakoplovna nesreća u Dubrovniku. (2) Na današnji dan, 7. srpnja 1939. godine, u mjestu Pražnica na otoku Braču rođen je poznati 'dubrovački' dominikanac, padre Ivo Martinić. (3) Danas je blagdan kojim kršćani slave Petilovrijence, koji se kao spomen sv. Petra, Andrije i Lovra obilježava i u dubrovačkoj Katedrali. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Zoran; Vilibald; Goran; Klaudije, Petilovrijenci, Petar, Andrija i Lovro. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 7. srpnja, obilježavao se  blagdan – Svih Petra, Lovrijenca i An­drije. Prema Milecijevim stihovima, Sv. Petar, Lovrijenac i An­drija pripadaju najstarijoj skupini dubrovačkih svetaca zaštitnika, jer se njihov svetački curriculum ve­zuje uz godinu 1026.864 Prema legendi koju prenose Ragnina i Razzi - svaki sa svojim detaljima - trojica braće mučenika nisu se izborila za kult u vlastitoj sredini, jer je njihova objava u snu nekoj Kotoranki dva puta bila ismijana. Nove signale trojica su braće preusmjerila prema Dubrovčanima, koji su poziv iz groba shvatili ozbiljno i odmah krenuli u svečani pohod preuzimanja svetih ostataka. I gle: plamičci su ugledne goste doveli do pravog mjesta, a tijela, koja su za pogrdu bila bačena psima, nađena su zacijeljena u zajedničkom grobu. Drugi čudesni znaci slijedili su u nizu: s tog su mjesta potekla tri izvora, dubrovačka brodica nije mogla otploviti dok se nisu vratili po zaboravljeni prst a potom je zaplovila sama, svijeće oko svetih tijela nisu dogorjele.865 Pobožnost ovoj trojici u Dubrovniku se, kažu, ubrzo rasplamsala i uveden je blag­dan na dan njihova prijenosa (translatio), 7. srpnja. Službena proslava blagdana ove trojice prati se kroz kalendare i drugu građu od početka 15. stoljeća do kraja Republike: uvrštena je u blagdanski popis iz Knjige svih reformacija. Moći trojice mučenika spominju se u najstarijem popisu katedralne riznice iz 1335. Recim i to da je u popisu riznice, koji nosi upravo današnji datum, 7. srpnja 1945. zabilježeno je da su numerirana 182 relikvijara (sa navedenim brojevima relikvijara koji nedostaju) i veliki broj nenumeriranih predmeta. *Dubrovčani su toliko štovali Petilovrijence da je Veliko vijeće 1363. naredilo trojici vlastelina da nađu lokaciju za gradnju crkve posvećene svecima. Crkva je uistinu i sagrađena i to baš između današnje ulice Petilovrijenci i Vetranovićeve. Dovršena je tek 1419. godine kada je imala i zvonik na preslicu. Međutim, s vremenom ju je nagrizao zub vremena te je 1801. godine u ruševnom stanju prodana Matu Sorkočeviću, a danas je više uopće nema. Jedini trag njezina postojanja je toponim Petilovrijenci po kojem danas ime nosi i spomenuta ulica pokraj koje se nekoć nalazila istoimene crkva.* (6) 

Na današnji dan, 7. srpnja 1783. godine, predstavnik Dubrovačke Republike u Parizu Francesco Favi obavjestio je svoju vladu opširnim dopisom o svom posjetu američkim opunomoćenicima, te o modalitetima trgovine s novom državom. Oni su dubrovačkom otpravniku poslova Faviju izjavili kako su američke luke otvorene svim narodima, pa i dubrovački brodovi mogu slobodno ulaziti u njih. Iako se ovaj posjet Favija kao dubrovačkoga diplomatskog predstavnika američkim opunomoćenicima u Parizu, i dogovor o modalitetima trgovine s novom državom zapravo ne može držati povijesnom činjenicom da je Dubrovačka Republika bila prva strana država koja je priznala Sjedinjene Ame­ričke Države, neupitno je da je Dubrovačka Republika nedugo nakon proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, zainteresirana za razvoj ekonomskih odnosa s tom velikom osamostaljenom državom, jednim svojim aktom i vještom diplomacijom uspostavila dijalog s vladom u Washingtonu, i uspostavila diplomatske odnose, koji su rezultirali prekooceanskim putovanjima dubrovačkih brodova u američke luke, punih dvadeset godina i nešto više, a koji prestaju uglavnom francuskom okupacijom Dubrovnika 1806. (7) 

Točno godinu dana nakon završetka dvadesetodnevne rusko-crnogorske opsade Dubrovnika, Napoleon i ruski car Aleksandar potpisali su Tilsitski mirovni ugovor, na današnji dan, 7. srpnja 1807. godine, kada su utvrđene i nove interesne sfere. Tim ugovorom, u kojem seDubrovniknigdje izrijekom ne spominje, Rusija je prepustila Francuskoj utjecaj na Jadranu, a time je započela i konačna prekretnica u odnosu Francuza prema suverenitetu Republike, i njenom konačnom ukidanju. (8) 

Na austrijsko zauzeće Dubrovnika prvi je reagirao bosanski vezir, koji je poslao u Dubrovnik svog silahdara da ispita mogućnosti povratka Republike pod tursku zaštitu. Austrijski i engleski časnici odmah su otklonili tu zamisao Turaka. Vanjskopolitičke prilike davale su Austrijancima još više poticaja za trajno učvršćenje vlasti. Saveznici su 30. III. 1814. ušli u Pariz, a 6. travnja Bonaparte je abdicirao. Taj je događaj u Dubrovniku obilježen 24. travnja. Milutinović je 13. kolovoza proklamirao prethodni Tomašićev proglas, kojim je od 7. srpnja, te 1814. godine, objavljeno pripojenje područja bivše Dubrovačke Republike Habsburškoj Monarhiji, uz tumačenje da su saveznici namijenili Austriji područje Ilirskih Pokrajina. Smatrajući da je u Dubrovniku situacija trajno riješena, Milutinovic je krajem srpnja sa znatnim pojačanjem proslijedio u Boku kotorsku, gdje je vlast nakon odlaska Engleza nastojao zadržati crnogorski vladika Petar I. (14)    

Na današnji dan, 7. srpnja 1924. godine, dogodila se prva zrakoplovna nesreća u Dubrovniku, kada je u padu letjelice kod vile "Solitudo" poginula tročlana posada mornaričkoga zrakoplovstva. Togponedjeljka oko 8 sati u jutro proletjela su preko grada na visini od 400 do 500 metara četiri zrakoplova. Očevidci su opazili kako su se jednom od njih "krila naglo sklo­pila" i uslijedio je njegov brzi pad na zemlju dvade­setak metara od morske obale. O tom tragičnom događaju postoji zapis u "Dubrovačkom listu" od 12. srp­nja 1924. godine, u kojemu stoji da je poginula tročla­na posada aeroplana-vojnog zrakoplova s oznakom "1-27". Kao i uvijek, štropot njihovih aparata mamio je na ulice i prozore zgrada naše gragjane, koji su se okretali radosnim pogledom za njihovim ponosnim lijetom. I dok je još svak stajao pod ovim prvim utiskom, odjednom pro­leti tužni glas: Aeroplan pao! Momčad ubijena!" -objavio je "Dubrovački list". "Crni glas raširio se munjevitom brzinom", izvještava list, te dodaje kako su na mjesto nesreće odmah stigli predstavnici vlasti i brojni građani. Nažalost, kako je istaknuto u listu, "dočekao ih je jezovit prizor" - nedaleko skrhanog zrakoplova ležala su iznakažena tijela trojice zrakolovaca. Vojna komisija odmah je izvršila uviđaj, ali nije objavljen njezin zaključak o uzroku nesreće. Jedan detalj te tragedije zaslužuje posebnu pozor­nost. Naime, na mjestu pada zrakoplova nađen je list papira na kojem je pilot Reman napisao: "Sto dimi u motoru?". Pitanje je bilo upućeno jednomu od dvo­jice mornara koji su sjedili iza pilota, a upravo u tre­nutku kad je na istomu papiru započeto pisanje odgo­vora riječima "Nije ništa...", odjeknula je eksplozija i letjelica se raspala. Povodom zrakoplovne nesreće dubrovačka je Općina odmah izdala proglas, a - kako piše u novi­nama - "sve zgrade u gradu zavile su se u crninu". Sljedećeg dana uz klecanje zvona na svim crkvama krenuo je tužan sprovod iz vojne bolnice. Tri lijesa nošena od časnika i vojnika ispratili su predstavnici vlasti i mnogobrojni građani do gradske luke, gdje je počasna postojba ispalila salvu, a vojna glazba i zbor "Dubrava" izveli su posmrtnu melodiju, nakon čega su ukrcana na torpiljarku T-5 i ona ih je prevezla u Boku kotorsku. Posljednji pozdrav poginulim mor­naričkim zrakoplovcima odao je vojni hidroplan kružeći nad dubrovačkom lukom...  Recimo i to da se ova prva zrakoplovna nesreća u Dubrovniku, u kojoj su poginula tri pilota mornaričkog zrakoplovstva dogodila 12 godina prije pada zrakopolova u sa samu povijesnu jezgra Grada, kada su poginula dva pilota i sedam Dubrovčana, i 72 godine prije pada američkog vojnog zrakoplova tri kilometra od aerodroma u Ćilipima, kada je poginuo tadašnji ministar trgovine Ron Brown SAD-a i još 34 osobe. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 7. srpnja 1843. godine, u mjestu Campese kraj Bassana, rođen jevjerski pisac, višegodišnji kapelan i crkveni upravitelj na dubrovačkom području, Domenico Fantini. Kaožupnik u Stravči otvorio je i vodio pučku školu. U Dubrovniku je vodio crkvene bratovštine, a 1889. kao upravitelj crkve sv. Ignacija uredio je kapelu Lurdske Gospe. (10)

Na današnji dan, 7. srpnja 1939. godine, u mjestu Pražnica na otoku Braču rođen je Prof. fr. Ivo Martinić OP, dominikanac koji je u Dubrovniku ostao posebno zapamćen po radu s mladima. 1969. g. u Dubrovniku, osniva vokalno-instrumentalni sastav "Orlandovi dječaci" s kojima prvi u domovini izvodi "beat-misu", potom osniva i održava nedjeljnu "misu mladih" i božićnu "polnoćku mladih" na koje su, za vrijeme komunizma, dolazile tisuće mladih iz svih dijelova Dubrovnika i okolice. Više puta bio je biran za priora samostana. Za komunističkog režima 16. prosinca 1986. na sudu u Dubrovniku osuđen je na kaznu od 6 mjeseci zatvora, uvjetno na rok kušnje od 3 g. Zaslužan je za obnovu, proširenje i obogaćenje dominikanskog samostanskoga muzeja u Dubrovniku. Za uspješan rad i zasluge dobitnik je "Nagrade Dubrovnika", 1991. g. Objavio je knjigu "Put prema slobodi" 1995. posvetivši je svima koji su žrtvovali ovozemaljski život za Dubrovnik i njegovu Hrvatsku. Godine 1997. primio je odličje "Red hrvatskog trolista" od prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana "za osobite zasluge za RH i Dubrovačko-neretvansku županiju stečene u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti i u iznimnim okolnostima u miru". Poznati 'dubrovački' dominikanac padre Ivo Martinić, za Dubrovnik i Hrvatsku najtežih ratnih godina, bio jedan od ljudi koji su najviše doprinjeli da narod ne izgubi vjeru, moral i etiku, snagu za život i samopouzdanje u sebe i svoje sugrađane. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak, 7. srpnja ratne 1992. godine, * 34. dana bez električne energije*, nešto prije sedam sati (6.55) oglašen je prestanak opće opasnosti koja je oglašena prethodnog dana.  *Brodom »Astral« po peti put dostavljena humanitarna pomoć od 10 tona hrane i lijekova u Cavtat u pratnji predstavnika EZ—a, UN—a i Međunarodnog crvenog križa. Od 20 do 22 sata, iz smjera trebinjske općine i iz Konavala, povremeno su napadani položaji HV—a, te Župa i Rijeka dubrovačka.* (12) Toga dan,na Južnom bojištu poginuli su: pripadnik 1. brigade HV-e, Mate Čagalj, *te pripadnik 4. brigade HV-e, Drago Bulat. (13) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 299,305

(2) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, 198

(3)http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=2609:preminuo-p-ivo-martini%C4%87&Itemid=466

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 243,244,245,246, 405*,406*

*https://www.facebook.com/durepublika

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 299,305

(8) STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str. 33,34,*108

(9) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, 198

(10) HBL Mijo Korade (1998)

(11)http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=2609:preminuo-p-ivo-martini%C4%87&Itemid=466

(12) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 213

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 558

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-*258-

(14) STJEPAN ĆOSIĆ – DUBROVNIK NAKON PADA REPUBLIKE, str.

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 09.08.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. kolovoza 1505. godine, u Malom vijeću sudi se vicekaštelanu Iliji Crijeviću jer je primao žene u tvrđavu Sokol. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 10.08.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 11.08.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 08.08.2020 08:20

Subota, 08.08.2020 08:20

Petak, 07.08.2020 08:20

Petak, 07.08.2020 08:20

Četvrtak, 06.08.2020 08:20

Četvrtak, 06.08.2020 08:20

Srijeda, 05.08.2020 08:20

Srijeda, 05.08.2020 08:20