Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Uskrsni je ponedjeljak i drugi dan Uskrsa koji nas vjerskom tradicijom svetkovanja podsjeća da se blagdan Uskrsnuća Kristova u tradiciji Crkve slavi dva dana. I dok je svetkovanje Uskrsa vezano uz dom i obitelj, vrijeme do Malog Uskrsa, tradicijskim običajima vezano je uz vanjska slavlja, dobročinstva i hodočašća. Već tradicionalno neki hrvatski biskupi na Uskrsni ponedjeljak odlaze slaviti Uskrs sa zatvorenicima, a posjećuju se i bolnice i domovi za starije i nemoćne sugrađane. Vrijeme do Malog Uskrsa tradicionalno se naziva Bijeli tjedan - prema odjeći koju su u počecima Crkve nosili novokrštenici. Prvih 8 dana čini uskrsnu osminu. Svi dani osmine slave se kao svetkovina. Uskrsno razdoblje trajat će i nakon iduće nedjelje - sve do Pedesetnice odnosno blagdana Duhova. (20) Uskrsni ponedjeljak - u Republici Hrvatskoj državni je praznik. (21) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, – dani poslije Uskrsa, obilježavali su se kao blagdan. (22) Na današnji dan, 5. travnja 1454. godine, Senat je ovlastio kneza i Malo vijeće da traže kolikogod je potrebno za popločavanje i čišćenje ulica u cijelom gradu. (1) Na današnji dan, 5. travnja 1502. godine, dubrovačka vlada prvi put rapravlja o pojavi venerične bolesti pod imenom "morbus Francaise", - Sifilisa u Dubrovniku. (2) 5. travnja 1886. godine, donesena odluka po kojoj Dubrovnik, koji je nakon pada Republike i Bečkog kongresa 1815. smatran tvrđavom, postaje «otvoreni grad». (3) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 5. travnja, obilježavao se blagdan – sv. Vinka Ferrerskog. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Vinko, Irena, Mirna i Julijana. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 5. travnja, obilježavao se  blagdan – sv. Vinka Ferrerskog. Dominikanac Vinko Ferrer (Ispo­vjednik), zemljak i miljenik avinjonskog antipape Benedikta XIII., još se za života pokazao ne samo sugestivnim propovjednikom i upornim pomiriteljem zavađenih, nego i čudesnim iscjeliteljem bolesnika. Njegova nadnaravna djela bila su najbolja preporuka za brzu kanoni­zaciju (1455., dvadesetšest godina nakon smrti), no bit će pomogla i navada pape Kaliksta III. da u Rimu podupire Španjolce, žive i mrtve. Zaraza iz 80-tih godina 15. stoljeća, s vrhuncem 1486., ubacila je Sv. Vinka na popis službenih blagdana. Povodom kuge 1486. Vinku Ferrerskom postavljen je zavjetni kip kod dubrovačke subraće i njegov se blagdan (5. travanj) baš tada počelo službeno slaviti. Fratri bijeli čuvali su i pro­nosili njegov kult u dubrovačkom kraju, pa čak 1745. pribavili jednu njegovu relikviju za svoj samostan. U 17. i 18. stoljeću Sv. Vinko svakako je još bio uvršten među državne blagdane, premda zasje­njen spomendanom na Veliku Trešnju, koji se slavio sutradan. (5) 

Srednjovjekovne dubrovačke kuće nužnik su imale na drugom ili trećem katu, odakle se nečist cijevima odvodila do uličnih jama. Ponekad je nužnik bio pridodat uz kuću, nazvan »gaifum«, i iz njega se cijedila voda i nečist ravno na ulicu. Još 1272. g. u dubrovačkom Statutu piše da svaka kuća mora imati nužnik, da nužnici moraju biti iskopani uzemlji i da se moraju čistiti svakih deset godina, na trošak vlasnika kuće. Iako je 1415. g. uvedena stalna služba gradskih čistača, sredinom XV stoljeća po gradskim ulicama još je mnogo nečistoće, otpa­daka, prljavštine i smeća. Zbog toga je,  na današnji dan, 5. travnja 1454. godine, Senat donio odluku kojom se ovlašćuju knez i Malo vijeće da traže kolikogod je potrebno za popločavanje i čišćenje ulica u cijelom gradu. (7) 

Za vrijeme invazije francuske vojske u Južnu Italiju krajem 15. stoljeća Europom se počeo širiti sifilis. Već 1520. godine liječnici su došli do spoznaje kako je uzrok pojave bolesti prekomjerni blud. Puno ranije nego što se sifilis počeo širiti Italijom, kirurg Laurencije, rodom iz nepoznatog mjesta u Hrvatskoj, izjavio je  25. svibnja 1475. godine pred dubrovačkim notarom, da on osim kostoloma i kile umije liječiti i bolesti spolnih organa. Ipak, tek na današnji dan, 5. travnja 1502. godine, u Dubrovniku imamo vijest o pojavi venerične bolesti pod imenom "morbus Francaise", od koje su bolovali mnogi stanovnici. Vlada je, naime, toga dana predložila da se dopusti jednom Židovu da može dva mjeseca slobodno liječiti građane koji su bolovali od te bolesti, ali je Senat taj prijedlog odbio. Bolesnicima je ostavljeno da se liječe kod državnih liječnika, koji očito nisu uspješno izlazili na kraj s tom bolešću, liječivši je primitivnim metodama. O tome svjedoči i turski putopisac Evlija Čelebija, koji obilazeći Dubrovnik spominje da dubrovački liječnici liječe sifilis strogim postom. Zbog neefikasnog liječenja sifilis je ubrzo zahvatio sva naselja Republike. Kao i drugdje, izvor svih veneričnih oboljenja u Dubrovnik bio je blud. Sifilis se pojavio u Dubrovniku i početkom 19. stoljeća, kada su oboljeli uglavnom Župljani, pa se nazivala i "župska bolest". Oboljeli su bili smješteni u Dominikanskom samostanu u Gružu, koji je bio pretvoren u bolnicu. Povjesničar don Ivan Stojanović o njima piše: "U toj bolnici za sifilitične bolesnike, namjerih više puta kao duhovnik i gledah na izdahnuću one strahote, koje od ljudskoga tijela napravi pogana bolest. To bijahu samo unakažena lica bez nosa, bez ušiju, osuta ranama da je strahota bilo i pogledati ih. Srećeom toj se nemoći došlo vrha." (8) 

5. travnja 1886. godine, donesena odluka po kojoj Dubrovnik, kao tvrđavski i zatvoreni grad, postaje «otvoreni grad». Dubrovnik je, za vrijeme austrijske uprave u Dalmaciji, koja je trajala do završetka  I. svjetskog rata, kao dobro utvrđeni grad, s impozantnim i sačuvanim fortifikacijskim sustavom, smatran pograničnim gradom-tvrđavom i u njemu je bilo dosta vojske. Kao takav tretiran je i zatvorenim gradom. U Dubrovniku je bilo sjedište i više vojne komande za cijelo područje južne Dalmacije. Nakon 1878.g., i austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine prestaju razlozi takvog statusa Dubrovnika. Konačno, na današnji dan, 5. travnja 1886. godine, donesena je odluka po kojoj Dubrovnik, kao tvrđavski i zatvoreni grad, postaje otvoreni grad, a zapovjedništvo utvrđene luke, grada i Gruža od tada se naziva «zapovjedništvo vojničke postaje». Ipak i nakon te odluke zadržano je naoružanje na dubrovačkim gradskim zidinama i na tvrđavi Imperial na Srđu. Tvrđave Revelin i Lovrjenac razoružane su i pretvorene u kasarne, kao i tvrđava Sv. Ivana u kojoj je uspostavljena artiljerijska škola. No unatoč svemu tome pristup na dubrovačke zidine i utvrde bio je dubrovačkim građanima i posjetiteljima Grada i dalje nemoguć. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 5. travnja 1517. godine, u potugalskom gradu Évora, rođen je humanist i latinski pjesnik Didak Pir, pravog imena Isaia Koen. 1558. nastanio se u Dubrovniku, u kojem je boravio do smrti, puna četiri desetljeća. Radio je kao učitelj klasičnih jezika i književnosti u dubrovačkoj školi. Objavio je pjesmu O današnjim uglednim dubrovačkim obiteljima, za koju ga je dubrovački Senat i nagradio. Krnji epilij O sv. Vlahu, zaštitniku Dubrovačke Republike ostao je u rukopisu. Njegovo pjesništvo bogato je vrelo podataka za kulturnu povijest Dubrovnika u drugoj polovici XVI. st. (10)

Na današnji dan, 5. travnja 1782. godine, u Dubrovniku je rođen književnik, prevoditelj i diplomat Tomo Krša. Napisao je pohvalni životopis Đura Ferića, omanju raspravu o Didaku Piru i »komentar« o glasovitim Toskancima koji su živjeli u Dubrovniku. (11) 

U mjestu na Jelsi Hvaru, na današnji dan, 5. travnja 1927. godine, umro je  hrvatski pomorski pisac i pedagog Juraj Carić. Od 1882. do 1901. bio je profesor i ravnatelj u pomorskim školama u Bakru, Dubrovniku i Kotoru; zauzimao se za uvođenje hrvatskog jezika u pomorske udžbenike. Kao pomorski stručnjak i pedagog prvi je u Hrvatskoj objavio knjige s područja nautičke znanosti i pisao radove iz pomorske beletristike i nazivlja. Juraj Carić, rođen je u mjestu Svirče na Hvaru, 5. siječnja 1854. godine. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 5. travnja ratne 1992. godine, tijekom noći na dubrovačkom području nije bilo mira. Tromblonske mine, popraćene hicima i kraćim rafalima iz teške strojnice padale su po Svetom Jakovu i oko Belvedera. Nakon noćne pucnjave dan je na području Grada bio uglavnom miran. (12) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18,19

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(5) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 280,281

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18,19

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 209

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 139

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(20) Jelena Obradović Mojaš  Vijesti radio Dubrovnika

(21) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(22) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 352,353,354

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Petak, 16.04.2021. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 16. travnja 1418. godine, donesena je važna odredba o stražama, i zatvaranju i otvaranju gradskih vrata. (1) Na današnji dan, 16. travnja ...

Gradoplov
Subota, 17.04.2021. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Nedjelja, 18.04.2021. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Četvrtak, 15.04.2021 08:20

Četvrtak, 15.04.2021 08:20

Srijeda, 14.04.2021 08:20

Srijeda, 14.04.2021 08:20

Utorak, 13.04.2021 08:20

Utorak, 13.04.2021 08:20

Ponedjeljak, 12.04.2021 08:20

Ponedjeljak, 12.04.2021 08:20