Sinj u carstvu voda, polja i kamena

Sinj u carstvu voda, polja i kamena Sinj u carstvu voda, polja i kamena
Sinj, foto: Monika Vrgoč za Prstom po globusu Sinj, foto: Monika Vrgoč za Prstom po globusu
S izvora Cetine, voda i život foto:Monika Vrgoč za Prstom po globusu S izvora Cetine, voda i život foto:Monika Vrgoč za Prstom po globusu
Sinj, kad miruje  foto: Monika Vrgoč za Prstom po globusu Sinj, kad miruje  foto: Monika Vrgoč za Prstom po globusu

Sinj ima sve! Nisu mu daleke planine, ni izvor Cetine, nije mudaleko ni more. Odoljeva vremenu i živi život u carstvu voda, polja i kamena. U staroj jezgri sve vrvi od ljepote, koja ima svoje priče od kuće do kuće. Svaki Sinjanin zna sve o svojj slavnoj prošlosti, o Gospi Sinjskoj, poštuju sve im dato. Ponositi ljudi, ponositog kraja vole svaki kutak, svaki simbol svoga grada, Kamičak traži svoju priču kao i Luce u gradskoj oazi... Ovo je priča o 4 mosta, 4 ulice, 4 zvonika i 4 planine...

Između Dinare sa sjevera i Kamešnice na sjeveroistoku, Kozjaka i Svilaje na zapadu i jugozapadu, te nižih brda s juga, uz gornji tok Cetine nalazi se Cetinska krajina. U srcu Cetinske krajine smjestio se i Sinj.

Sinj čini mi se tako, uvijek povezujemo s proslavljenom Alkom i Velikom Gospom. Tada je živost, tada je veselje.

Koncem ožujka bura je učinila svoje, hladnoća je sakrila Sinjane u svoje kuće. Nije se moglo boraviti mnogo na otvorenom prostoru, ali proći Sinjom kad je miran i smireno upijati sve što taj grad ima u svojim ljudima, ljepotama i znamenitostima, zaista je za dušu čovjeku poput hrane, a za tijelo lijek. Kažu bura je zdrava pa se čovjek očeliči! Pa, sam se čeličila u hodu kroz Sinj s Monikom Vrgoč, direktoricom TZ  na neki naš način neobičnog susreta koji je udahno i više od jednog proputovanja kroz njen grad. 

Zaljubljenici u povijest ovdje bi danima mogli uranjati u daleka vremena. Zaljubljenici u prirodu danima mogu uživati, zaljubljenicima u tradiciju sve je dato na dlanu. Svaki Sinjanin za ispripovjedaju slavnu povijest od 1715. kad se malobrojna sinjska vojska oduprla turskim osvajačima. Predvođeni fra Pavlom Vučkovićem i zahvaljujući zagovoru Čudotvorne Gospe Sinjske, Sinjani su porazili znatno nadmoćnijeg neprijatelja - Osmanlije.

Svaki Sinjanin zna sve o slici  svoje Gospe Sinjske slavljenoj kao čudesnoj, opisanoj kao rajska i zemaljska kraljica, postavljena na prijestolje njezine dobrote, ljubavi i milosrđa. Svaki Sinjanjin utupi čovjeka do svojih franjevaca. I preporuči da se iz listina čita o Gospinoj slici.

A iz listina starih  se čita

Slika je naslikana na platnu dužine 58 cm, a širine 44 cm. Naslikao ju je nepoznati mletački slikar u 16. stoljeću. Nalazila u Rami kod franjevaca. Međutim, Turci su svećenike smatrali glavnim krivcima za pobune puka, te su oni, nemogavši snositi visoke globe i samovoljno zulumčarenje, od  Stojana Jankovića tražili da ih oslobodi. Janković je 1687. provalio u Duvno i izveo veći broj svećenika iz Rame. Nakon oslobođenja, svećenici su se nastalnili u Sinj 1692., te su sa sobom donijeli čudotvornu gospinu sliku i tu sagradili samostan. Puk koji ih je slijedio nastanili su po okolnim selima.

Nakon slavne pobjede 1715., puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika svo vrijeme opsade bila u tvrđavi, kamo je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je Turci ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je Balbi s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi Zauvijek okrunjena slavi slavlje - godine 1715. Tom krunom svečano je okrunjena 22. rujna 1716. godine i konačno je 1721. godine, prenesena u novu crkvu u kojoj se i danas nalazi. 

Dok se spuštamo prema Alkaru koji nas dočekuje na ulazu u grad…čovjek nesvjesno čuje sve uzvike iz stoljetne alke i trubu, koračnice Gradskih glazbara…i zamišlja sve te godine od Ilira na ovamo i što se sve može ispreplesti na jednom prostoru… Bura ne jenjava, zaklona nema a u memorijskoj zvučnoj kartici oživljavm i nijemo kolo koje se u različitim zajednicama naziva različitim imenima: mutavo kolo, gluvo kolo, šuplje kolo, po naški, po starinski, staračko, odnosno prema mjestu odakle jest, ovog puta sinjsko. Nijemo kolo ono u kojem svi izvođači istovremeno izvode iste geste rukama i korake. Ali ostaje mi urezana u memoriju crkva spokojna  i veličanstvena, uokvirena reljefnim brončanim vratima akademskog kipara Stipe Sikirice, crkva Čudotvorne Gospe Sinjske dominira glavnim gradskim trgom. Zvonik visok 43,5 metara dovršen je 1927. godine, nastao na mjestu staroga iz 1775. izgrađenog od muljike, kamena karakterističnog za gradnju na ovim prostorima. Uz crkvu je i samostan kao zaštićeno kulturno dobro sakralne graditeljske baštine.

Lik djevojke koja pije vodu na izvoru prva je javno postavljena skulptura Stipe Sikirice (1957.). Među Sinjanima je poznata kao Luca. Nalazi se u zelenoj oazi u centru grada, odmah do crkve Čudotvorne Gospe Sinjske.

Jedan od najslikovitijih i najupečatljivijih simbola Sinja, smješten u samoj gradskoj jezgri, nasuprot crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske. Kamičak je utvrda zvjezdolika tlocrta, sagrađena 1712. godine na istoimenom brežuljku. U izgradnji su sudjelovali domaći majstori graditelji Ignacije Macanović i Jakov Cincidela. Povezana je s pripadajućim kvartirom (vojarnom za konjicu) na jugozapadnoj strani, današnjim Alkarskim dvorima. Današnji izgled Kamičak je dobio 1890. godine kada je obzidan i pošumljen borovima. 

Ostaje mi po povratku iz tog grada jedna enigma – 4 mosta – 4 glavne ulice – 4 zvona na zvoniku…. i 4 planine to je opet samo igra mojih misli da dođem opet i pozovem i vas ako vas put nanese da ostanete i u Sinju. 

 

 

Autorici emisije je Vesni Jurić Rukavina za "Prstom po globusu" dodijeljena posebna Zahvalnica 2013.

Povelja 2016. "Marco Polo" FIJET-a Hrvatska, koji je dio najstarijega svjetskog profesionalnog udruženja turističkih novinara i pisaca o turizmu "FIJET".

U formi radio dokumentarne drame u kojoj je prilagodila putopis iz Istre o Vrćinu, za "Zaboravljenu gradinu" osvojila kao prvi autor na Međunarodnom festivalu igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, treću nagradu, 2016.g.  

2017. uručena joj je međunarodna turističke nagrade POVELJA FEST 2017. Nagrada se dodjeljuje na temelju ocjene i obrazloženja Povjerenstva turističkih novinara, a dodjeljuje je Europski savez turističkih novinara (FEST) iz Rima. Vesna Jurić Rukavina već niz godina na HRT – Radiju Sljeme uređuje i vodi radijski putopis Prstom po globusu, a nagradu je osvojila za dugogodišnje promicanje turizma i baštine u sklopu te emisije te zbog angažiranosti u Svjetskoj federaciji novinara u turizmu i putopisaca. Riječ je o međunarodnoj nagradi utemeljenoj prije 35 godina u Rimu.

 

Sinj u carstvu voda, polja i kamena

O emisiji Prstom po globusu

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Pročitaj više

Prstom po globusu
Prstom po globusu

HRT – Radio Sljeme — Glazba, kultura, zabava, obrazovanje, religija, turizam, društvo, život, umjetnost, književnost, mozaik, filozofija, dokumentarni program

Radio putopis obilježen je zapažanjima, dojmovima i razmišljanjima o svemu što zaokuplja autoričinu pažnju na putovanju. Riječ je najčešće i o potpuno nepoznatom ili tek otkrivenom. Vesna Jurić Rukavina "svojim" prstom iz tjedna u tjedan donosi nove priče iz Hrvatske ili svijeta.

Sljedeća emitiranja

Nedjelja, 26.05.2019. 13:30 - 14:00

Nedjelja, 02.06.2019. 13:30 - 14:00

Poslušajte