Zdravljak: O snovima, intuiciji i nesvjesnom - kako ih razumjeti i objasniti?

Zdravljak: O snovima, intuiciji i nesvjesnom - kako ih razumjeti i objasniti?

Što sve kriju dubine naše psihe? (Foto: Pixabay)

Kažu da je ono što se od nas vidi "na van" kao vrh sante leda - onaj temeljni dio našeg bića sakriven je ispod površine, u nesvjesnom, a javlja nam se kao intuicija ili kao "kraljevski put u nesvjesno", kako je Freud nazvao snove. O tim mističnim aspektima psihe večeras razgovaramo s psihijatricom Vjerom Matković Ferreri.

Dio odluka, po mnogima većinu, donosimo nesvjesno, rekli bismo instinktivno. Tek kada zapravo odlučimo, pronalazimo razumski razlog (opravdanje) zašto smo upravo tako odlučili. Velike odluke u životu donosimo na taj način. Što je i poželjno, jer takve odluke, koje se donose temeljem brojnih varijabli iparametara, razum ne može, da se poslužim računarskim jezikom, dobro procesirati.

(Inače korištenje tehnološke i informatičke terminologije u opisivanju funkcioniranja mozga olakšava, no čini mi se i potcjenjuje, banalizira njegovu složenost i ljepotu. Ne volim reći da, kada se netko odmara, puni baterije.)

Intuicija: kad jednostavno znamo

Izgleda da osjećaj kako jednostavno znamo ne uključuje samo funkcioniranje mozga, već cijelog tijela. Godinama se koriste sintagme odlučiti iz želuca, imati gut-feelingznala sam iznutrapo nosu i slično, no čini se da je zaista tako.

Zapravo, mozak - točnije, njegovi duboki dijelovi koji su zajednički i drugim kralježnjacima - koriste se u takvom intuitivnom odlučivanju, a utjecaj imaju i tjelesne senzacije. Emocije su zapravo unutarnje reprezentacije onog što se događa s našim tijelom, točnije s nama kao cjelinom i u odnosu na okolinu. Emocije su pokretači promjena. Ako osjećamo nelagodu ili tjeskobu sklanjamo od situacije od koje se nalazimo, a idemo k ugodi, mirnoći, zadovoljenju potreba - ako hoćete precizno, prema homeostazi.

Slične, no daleko jedno jednostavnije reakcije zabilježene su i kod jednostavnih organizama. Evolucijom, odnosno filogenezom, raste razina složenosti reakcija i razina složenosti organizma, razvija se sve složeniji sustav reagiranja (mozak) i sve je veći broj mogućih reakcija na situaciju.

Zrcalni neuroni su posebna skupina neurona, otkrivena najprije kod viših primata, koji čine osnovu empatije. Aktiviraju se kada vidimo da netko drugi obavlja neku radnju, primjerice miče ruku na određeni način. Primijetili ste sigurno da je zijevanje "zarazno". Nastaje zbog aktivacije zrcalnih neurona koji uvelike pomažu imitiranje, učenje, razvoj jezika i empatije.

Mozak i središnji živčani sustav služe organizmu za preživljavanje. Veća složenost građe i funkcije mozga daje evolucijsku prednost, osobito ako imate krhko, golo, sporo tijelo poput ljudskoga te ako vam mladunčadi do samostalnosti trebaju proći godine.

Složenost mozga, pojava složenih emocija, mogućnost izražavanja i prepoznavanja tih emocija (zapravo unutarnjih stanja) kod drugih jedinki, omogućuje udruživanja u skupine, odnosno socijalizaciju, što daje ogromnu prednost u borbi za preživljavanje.

Iskustvo: temelj intuicije

Intuicija raste s iskustvom, kako vlastitim tako i tuđim; može se učiti i vježbati i iz tuđeg iskustva zahvaljujući usmenoj predaji, ali i iz knjiga ili danas i drugih medija - videoigara, simulacija. Korisno je slušati i gledati druge, stavljati se u njihovu kožu - tako se uči. Igra, preuzimanje uloga u igri, pa i sport, služe vježbanju intuicije. Nažalost, neki tu mogućnost razvoja odbacuju kada odrastu i postanu ozbiljni.

Strukturirano vježbanje intuicije, koja omoguće brzo i precizno donošenje odluka u kriznim situacijama, provode interventne službe - vojska, policija, kontrolori leta, sve one struke kojima je važno brzo donošenja odluka temeljem brojnih informacija i čiji su rezultati naizgled nepredvidivi. Intuicija je zapravo sposobnost usmjeravanja ponašanja prema nesvjesnim vodiljama, što je brže i efikasnije od svjesnih radnji.

Što imamo više iskustva i više sjećanja, bolje predviđamo mogući ishod. Zapravo, osobne arhive svih mogućih situacija i iskustava čine intuiciju, a ona određuje ponašanje u novoj situaciji.

Emocije i intuicija ne pomažu u situaciji koja je sasvim nova, još neviđena, koja ne sliči ničemu što smo do sada doživjeli (ili što znamo da je moguće). Za takve situacije nužne su više strukture u mozgu, razum - ako hoćete neuroanatomski, kora frontalnog režnja.

Bitno je da to radimo nesvjesno, dakle brzo, jer za svjesne odluke treba puno više vremena i racio zakaže kada ima veliki broj varijabli, odnosno mogućnosti. Ljudi koji zbog oštećenja mozga ili psihičke bolesti (kakve su shizofrenija i autizam) ne mogu prepoznati svoje emocije niti osjetiti svoje unutarnje stanje, patološki su neodlučni. Isto tako, ljudi koji ne mogu iščitati emocije drugih ljudi - ne prepoznaju govor tijela, mimiku, boju glasa, signale koje šalju drugi - daleko se teže snalaze u svakodnevnici i zapravo su jako hendikepirani.

Dakle, za odluke koje se donose na temelju velikog broja varijabli, ravnanje po osjećaju ili intuiciji je neprocjenjivo. Tako se bira životni partner; pa i manje romantično, tako se kupuje automobil (cijena, rata kredita, kubikaža, izgled, broj sjedala, funkcija, koji auto vozi susjed - previše je to varijabli, zvučim kao oni iz Top Geara), a razumom se bira hoću li kupiti blitvu ili špinat.

"Predviđanje" budućnosti: sposobnost svakog od nas

Zapravo smo svi opremljeni sa sustavom za predviđanje, odnosno za povezivanje činjenica koje su naizgled nepovezane (to je i osnova kreativnosti). Situacija u kojoj se to najbolje vidi je sport, i to onaj s loptom. Vrhunski sportaši puno prije nego li se neki poen odigra, i prije no što su sami toga svjesni, predvide gdje će lopta pasti i započinju pokret kako bi, primjerice, obranili gol, zamahnuli reketom ili se našli na dijelu terena gdje će lopta tek biti upućena.

Vatrogasci, iskusni policajci, kontrolori leta, piloti, medicinsko osoblje - oni i bez konkretnih podataka, bez vremena za razmišljanje, analiziranje i formiranje strategije, odluče ispravno u kriznim situacijama. To čine jer su uvježbani, imaju memorirana brojna (ne samo svoja) iskustva i donose odluke na temelju osjećaja. Nerijetko, nakon što su ispravno odabrali, ni sami ne znaju kako i zašto su to učinili - jednostavno jesu.

U početku svakog procesa učenja, kora mozga i duboke strukture (bazalni gangliji, mali mozak) rade zajedno. Kada se radnja ili proces nauče, kora više ne treba. Svijest usporava proces, a to se vidi na primjeru da kada treba napraviti neku složenu radnju - ako o tome ne misliš, ispadne najbolje (Just do it!).

Napretkom neuroznanosti dijelom smo objasnili nastanak "paranormalnih" odluka. Mislim da demistificiranjem mogućnosti takvog predviđanja, čitanja suptilnih znakova, osjećaja, ekstrasenzorne percepcije ili šestog čula ova objašnjenja to ne čine manje čudesnim i da te pojave nisu ništa izgubile na svojoj čari.

Čak možemo njima manipulirati i razvijati sposobnost donošenja brojnih odluka na strukturirani i učinkoviti način: jednostavnim tehnikama vizualizacije aktiviraju se isti neuronski krugovi kao i prilikom obavljanja radnje, što se koristi u sportskim pripremama i učenju.

Kreativnost: sposobnost povezivanja naizgled nepovezivog

Kreativnost izgleda potječe od dobre mogućnosti prebacivanja sa svjesnog na nesvjesno mišljenje i obrnuto. Kreativne osobe imaju slabiju kortikalnu aktivnost, osobito u čeonim dijelovima mozga, što je vidljivo na funkcijskim prikazima mozga. Možda su stoga djeca kreativnija - jer još nemaju razvijen taj dio kore mozga (najintenzivnije se razvija krajem adolescencije). Djeca tako vide lica na automobilima, oblike u oblacima, slično kao pjesnici i slikari.

Kreativci imaju mogućnost povezivanja naizgled nepovezanih fenomena, tako da možda oni bolje od preciznih matematičkih tipova ljudi vide širu sliku i dublji smisao. Bolje razmišljaju kada nisu fokusirani, i bolje povezuju ideje. Slabiji su u rješavaju problema i usmjeravanju pažnje, ponekad ne znaju odvojiti bitno od nebitnog i ne znaju planirati (kao ni djeca). Osjetljiviji su na tjelesne senzacije, primjerice na promjene u frekvenciji srca (i nerijetko su introvertne osobe), a bolje se snalaze u svom unutarnjem svijetu. Neki vole samoću.

Kreativnost može biti potaknuta i u posebnim stanjima uma kao što su mind wonderingday-dreaming, sanjarenje, ili pak pod djelovanjem droga, ali i nakon besanih noći.

Snovi: fascinantne "poruke" iz nesvjesnog

Oduvijek su ljudi fascinirani snovima. Shvaćeni su kao poruke preminulih, duhova, bogojavljanja ili kao slike budućnosti. Sigmund Freud je rekao da su snovi kraljevski put u nesvjesno. I drugi psihoanalitičari, primjerice Carl Gustav Jung, davali su veliku važnost snovima i interpretaciji snova. Smatrali su da snovi predstavljaju ispunjenje potisnutih, neprihvatljivih želja, težnji, strahova, konflikata. Interpretacija snova po Freudu gotovo je uvijek imala seksualne konotacije, a  jungijanska je puna opće, arhetipske simbolike.

Takvo razmišljanje o snovima prevladavalo je sve do 80-ih godina, kada se važnost značenja snova odbacuje kao nešto subjektivno, irelevantno i beznačajno. Snovi se tada smatraju nusproizvodom nasumične neuronske aktivnosti u REM fazi spavanja. Dugo je postojalo vjerovanje da se snovi javljaju isključivo u REM-u (rapid eye movements, paradoksalno spavanje u kojem mozak ima obrazac aktivnosti kao u budnosti, no postoji potpuna atonija svih mišića u tijelu, osim onih koji pokreću oči).

Do unatrag 10 do 15 godina mislilo se da u dubokom spavanju nema snova, što je pogrešno. Snovi se javljaju i u N-REM fazi spavanja, no oni su dosadni i repetitivni. Ako ljude probudite iz N-REM faze, kažu da su sanjali nešto dosadno i ponavljajuće. Ako ste ikada preko dana dugo igrali npr. tetris, geometrijski likovi koji vam noću padaju pred očima nastaju u N-REM-u. Tu se uvježbavaju ponavljajuće radnje i konsolidira se proceduralno pamćenje.

No, istraživanjem spavanja 90-ih godina postaje jasno da su snovi ključni za pamćenje i učenje, da potiču kreativnost i pridonose emocionalnoj stabilnosti. Emocionalno nabijeni doživljaji tijekom dana javljaju se u snovima. Najintenzivniji snovi javljaju se upravo nakon emocionalno snažnih iskustava i tada se vidi više theta aktivnosti u REM-u (theta valovi su sporiji moždani valovi od onih u budnom stanju i javljaju se u prvih desetak minuta sna).

Sada možemo vidjeti obrazac aktivacije uspavanog mozga: u REM-u je isključen dio mozga zvan hipokampus, pa nema epizodičnog pamćenja, priče i naracije, no ostaju aktivne regije mozga zadužene za emocionalno pamćenje (visoka je aktivnost amigdala, koje služe procesuiranju straha). Isključen je i dorzolateralni prefrontalni korteks, dio mozga koji je najaktivniji kada logički razmišljamo (možda slučajno leži na onom mjestu gdje se udarite po glavi kada vam sine neka ideja).

Stoga su snovi iz REM-a bizarni, fizički nemogući, slični psihozi, nelogični, zbunjujući, živopisni i povezuju nepovezivo (što je odlika kreativnosti). U snovima se vježbaju situacije koje smo proživjeli tijekom dana, osobito one opasne. Najčešći REM snovi su oni koji uključuju padanje, bježanje, borbu, sakrivanje, proganjanje.

Interpretacija snova je moguća, no vrlo individualna; ono što sanjamo nam je emocionalno važno, to je ono što smo proživjeli i čime smo se okupirali toga dana. Ponekad je jako teško slušati kada vam netko prepričava svoj san jer njemu može biti jako zanimljiv i pun emocija, a slušača ostaviti ravnodušnim.

Iako smo oduvijek fascinirani snovima, zapravo nema jednog odgovora čemu oni služe. Neki kažu da služe emocionalnom probavljanju jer najintenzivnije sanjamo nakon emocionalno snažnih iskustava. Dobar san (i REM faza) važni su za odlučivanje, pa se ne kaže uzalud da prespavamo prije donošenja teške odluke. 

REM faza se produžava u svakom idućem ciklusu spavanja, i najviše je imamo pred jutro. Ako se budimo nasilno, budilicom, uzrokujemo REM deprivaciju. Možemo to ublažiti tako što koristimo snooze, odnosno odgodu zvona, na oko 20 minuta do pola sata - ako tada ponovno zaspimo, najvjerojatnije ćemo ući u REM i sanjati nešto zanimljivo. Iako je REM faze najdulja kod djece, starenjem se skraćuje i prorjeđuje, a najviše sanjanju adolescenti. REM deprivaciju, osim preranog buđenja, uzrokuje alkohol, brojni lijekovi i kanabis.

U snu testiramo moguće scenarije i biramo ono što ćemo i način na koji ćemo nešto zapamtiti. Francis Crick (dobitnik Nobelove nagrade za otkriće DNK) bavio se i proučavanjem snova - on smatra da služe brisanju nepotrebnih sjećanja, odnosno sanjamo da bismo zaboravili, s obzirom da mozak ima ograničeni kapacitet za pohranu podataka.

U snu se prorađuju neugodne, traumatske situacije, pa je san interna, endogena psihoterapija. Izgleda da snovi pojačavaju kreativnost: kažu da je Niels Bohr sanjao model atoma, Paul McCartney svoj hit "Yesterday", a Mendeljejev periodni sustav elemenata.

Lucidni snovi, parasomnije i mjesečarenje

Malobrojni kada sanjanju znaju da sanjaju i mogu kontrolirati tijek sna, kao da pišu scenarij vlastitom snu. Taj način sanjanja može se uvježbati, i osim što može biti jako ugodan, može koristiti za liječenje noćnih mora i fobija. Parasomnije su sve smetnje koje se javljaju u spavanju prilikom zapadanja u san ili buđenja, a uključuju motoričke fenomene, ponašanja, osjećaje, smetnje percepcije i ometajuće snove.

Mjesečarenje se obično javlja kod djece (10 - 11 godina), najčešće u prvome dijelu noći jer je vezano uz sporovalno (N-REM) spavanje. Rjeđe se javlja kod odraslih, a može biti provocirano stresom, uzimanjem alkohola i deprivacijom spavanja. Osoba izgleda kao budna, otvorenih, staklastih očiju, može razgovarati, hodati, čak i obavljati složene radnje. Suprotno vjerovanju, neće se ništa dogoditi ako se osoba probudi tijekom mjesečarenja. Može biti opasno zato jer nisu u svjesni okoline pa mogu pasti, udariti se ili čak izići na ulicu. Radnja može imati osobno značenje - npr. lady Machbeth je prala krvave ruke... Neki spavači samo nepovezano pričaju ili se svade s nepostojećim osobama, što se naziva somnilokvija. 

Ružan san ili noćna mora?

Odmah da kažem kako to nije jedno te isto. Ružni snovi se češće javljaju kod djece: dijete krikne, baca se po krevetu, a ako se probudi, ničega se ne sjeća. Isto se, kao i mjesečarenje, javlja u prvome dijelu noći (N-REM faza).

Ružni snovi nisu isto što i noćne more - one su vezane većinom uz REM, javljaju se pred jutro, osoba se u pravilu sjeća neugodnog sna iz kojeg se budi u panici, oznojena, prestrašena. Razlika između ružnog sna i noćne more je upravo to buđenje.

Nekada su snovi toliko zastrašujući da se ljudi boje ići spavati ili, nakon što se probude iz noćne more, više ne mogu usnuti. Rezultat je prekomjerna dnevna pospanost. U REM-u se javlja RBD (REM sleep behavior disorder) u kojemu zapravo zataji atonija, odnosno nema normalne mišićne relaksacije, već osoba zapravo "igra" svoj san. Može biti opasno jer se mogu se udariti ili povrijediti, a može nastradati i partner.

--------------------------------------

Dr. Vjera Matković Ferreri, psihijatrica iz KBC-a Rijeka

--------------------------------------

U sljedećoj emisiji govorit ćemo o poremećajima osobnosti - narcističnim, graničnim, histrionskim, antisocijalnim i drugim - koji zapravo i nisu negdje drugdje nego manje-više svud oko nas, počevši od trač rubrika pa do visokih političkih dužnosti, a kao stvoreni su za ovu našu celebrity kulturu…

Zdravljak: O snovima, intuiciji i nesvjesnom - kako ih razumjeti i objasniti?

O emisiji Zdravljak

Nakon proljetne serije emisija o prevenciji tjelesnog zdravlja, koju smo radili u suradnji s dr. Tonijem Valkovićem, jesensko izdanje "Zdravljaka" posvećujemo mentalnom zdravlju, uz pomoć dr. Vjere Matković Ferreri, psihijatrice iz KBC-a Rijeka. Emisiju uređuje i vodi Tajana Petrović Čemeljić.

Pročitaj više

Komentari

Zdravljak
Zdravljak

HRT – Radio Rijeka — Obrazovanje, znanost

Nakon proljetne serije emisija o prevenciji tjelesnog zdravlja, koju smo radili u suradnji s dr. Tonijem Valkovićem, jesensko izdanje "Zdravljaka" posvećujemo mentalnom zdravlju, uz pomoć dr. Vjere Matković Ferreri, psihijatrice iz KBC-a Rijeka. Emisiju uređuje i vodi Tajana Petrović Čemeljić.

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 20.12.2018. 18:05 - 18:30

Četvrtak, 27.12.2018. 18:05 - 18:30