Arhiva slušaonice - Kozmopolis

Sveti Martin: od dijeljenja plašta do građanskoga dijeljenja

U tjednu u kojemu se diljem Europe obilježava blagdan svetoga Martina poslušat ćemo esej doktorice znanosti Antonije Zaradije Kiš, utemeljiteljice hrvatskoga Kulturnog centra sveti Martin, koji s drugim istoimenim nacionalnim centrima čini jedinstvenu europsku mrežu znanstveno-kulturnih udruga posvećenih aktualizaciji i revalorizaciji duhovne i kulturne ostavštine toga sveca, koji se osim kao zaštitnik vinara i vinogradara, po čemu je najpoznatiji, štuje i kao zaštitnik siromaha, vojnika, konjanika, liječenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, Švicarske papinske garde, Francuske te brojnih europskih gradova i mjesta. U novije vrijeme simbolika koju emaniraju život i djelovanje svetoga Martina sve više konotira ideje transeuropskoga internacionalnog i interkulturnog povezivanja, kao i svekolike solidarnosti utemeljene na fundamentalnim načelima humanosti. U eseju će biti riječi o povezanosti simbolike koju sa sobom nosi spomen svetoga Martina s identitetima, događajima i fenomenima koji se podvode pod njegovo zaštitništvo, kao i o integriranosti toga sveca i njegova naslijeđa u različite kulturne prakse, među kojima posebice one književne.

Smrt express Đure Sudete

175. obljetnica izlaženja "Zore dalmatinske" : "Zora dalmatinska i nacionalna kulturna povijest

Postupni gospodarski i duhovni uzlet u dalmatinskim gradovima četrdesetih godina 19. stoljeća doveo je do hrvatskoga narodnog preporoda što je stvorilo povoljnu klimu za pokretanje Zore dalmatinske, prvoga preporodnog književnog časopisa na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji. U eseju Katarine Ivon, izvanredne profesorice i Roberta Bacalje, redovitoga profesora Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja zadarskoga Sveučilišta slušamo o okolnostima pokretanja časopisa, pokretačkoj ulozi Ante Kuzmanića te o fenomenu višeetničkoga regionalnog identitetskog koncepta – dalmatinstva. U eseju se skreće pozornost na posebnosti koje Zoru razlikuju odnosu na druge časopise te ulozi koju su u časopisu imali Petar Preradović i Stanko Vraz. Suradnici Zore dalmatinske bili su brojni književnici koji su pripadali zadarskomu književnom krugu, časopis je na svojim stranicama objavljivao djela svjetskih autora, prijevode antičkih pisaca, a istodobno je bio i lučonošom domoljubnih stremljenja.