Arhiva slušaonice - Kozmopolis
Kozmopolis: Pavao Pavličić, književni prevoditelj
Pavao Pavličić, književni prevoditelj Današnjom emisijom Treći program Hrvatskog radija priključuje se proslavi 75. rođendana klasika hrvatske književnosti, sveučilišnog profesora i akademika Pavla Pavličića. Autorica eseja, doktorica anglistike Sintija Čuljat, bavi se njegovim – za hrvatsku kulturu izrazito značajnim – prevoditeljskim opusom, od srednjovjekovne lirike i trubadurskih formi tencone i soneta, preko Danteove rasprave „Gozba“ i zahtjevnih „Rima“, do proze dvadesetostoljetnih talijanskih klasika Giannija Rodarija i Itala Calvina. Prepoznavanje žanrovskih hibrida, spojeva književnoga i trivijalnoga, upravljalo je ne samo Pavličićevim prevoditeljskim pothvatima već je obilježilo i njegovu književnu praksu. Djelatni proučavatelj književnosti, književni prevoditelj i književni praktičar, Pavao Pavličić namijenio je prevoditeljstvu i fikcionalnu sastavnicu svojeg romana „Rupa na nebu“ (1992.) koji sublimira Pavličićeve autorske sklonosti za naglašeno metaknjiževno profiliranje “književnine”.
U Splitu i oko Splita u suvremenom hrvatskom romanu
Esej doktorice znanosti Lane Molvarec što ćemo ga poslušati u ovotjednoj emisiji usmjerit će se na suvremene hrvatske romane u kojima se fenomen urbanoga povezuje sa Splitom. Namjera eseja je analizirati književne predodžbe toga grada s osobitim fokusom na sociopolitičke i ekonomske procese koji mijenjaju njegovu kartografiju i konfiguraciju. S tom nakanom esej će otvoriti sljedeća pitanja: Može li suvremena hrvatska književnost ponuditi drukčije reprezentacije grada od onih na koje smo navikli?; Mogu li reprezentacije urbanoga funkcionirati kao kreativne preinake smisla i stvarnosti?; Mogu li se čitati kao utopijski nacrti, ali i kao ohrabrujući podsjetnici na to da se stvarnost i identiteti što ih ona podrazumijeva kao zadane trebaju i da ih je moguće mijenjati?
Distopijske povijesti hrvatske budućnosti: od antimodernizma do menipeje,
U zamjetnoj produkciji suvremene hrvatske distopijske proze autorica večerašnjega eseja, Miranda Levanat-Peričić, izvanredna profesorica na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru zapaža sveprisutnu okrenutost prošlosti, bilo da je riječ o utopijskome bijegu od povijesti ili distopijskome bijegu u povijest. Autorica prikazuje razlike između antimodernističkih i menipejskih ili satiričnih distopija, ponajprije kad je riječ o njihovu stavu prema povijesti: prve su afirmativne, napose prema kulturi i pisanoj baštini, a potonje subverzivne prema svemu tradicijskomu i kanoniziranom. Prvu liniju oprimjeruju romani Lomljenje vjetra Ede Popovića, Planet Friedman Josipa Mlakića i Rat za peti okus Veljka Barbierija, dok su primjeri za drugu granu distopija romani Borivoja Radakovića Što će biti s nama i Ive Balenovića 2084. Kuća velikog jada.
Kozmopolis: Hieronymopolis: prostor prijevoda
Nella Arambašin: Hieronymopolis: prostor prijevoda između pisma i slike (od 19. do 21. stoljeća) Autorica eseja Nella Arambašin, doktorica komparativne književnosti, povijesti umjetnosti i interdisciplinarnih studija kulture, bavi se babilonskim odnosima među jezicima, čiju alternativnu konstrukciju vidi u pojmu „Hieronymopolis“ Valery Larbauda. Na književnom planu nije samo riječ o prevođenju različitih jezika nego i o intersemiotskim i intermedijalnim dvosmjernim kretanjima između tekstova i vizualnih percepcija. Zamjetno je da su književnici osjetljivi na likovne reprezentacije svetoga Jeronima i da zahvaljujući tim slikama mogu predstaviti sebe, tj. diskursivni etos koji vizualizira njihov osobni odnos spram pisanja, čitanja, knjiga ili, općenitije, razvoja pisma. Od Chateaubrianda, Stendhala, preko Calvina i Pereca do suvremenih književnica, pjesnikinje Anne Portugal i esejistice Lucrèce Luciani, istražuje se je li sveti Jeronim utjelovljeni model prevođenja vida u pismo i pisma u vid. Osjetljivost književnika na likovnu prisutnost svetoga Jeronima otkriva da na pitanje je li sveti Jeronim utjelovljeni model prevođenja vida u pismo i pisma u vid treba odgovoriti potvrdno: Valery Larbaudov Hieronymopolis sadrži interpretativno plodonosna alegorijska značenja.
HRT – HR 3 — Kultura, umjetnost, književnost, znanost
Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...