Arhiva slušaonice - Kozmopolis
Mary Shelley i Frankenstein
Martina Domines Veliki: MARY SHELLEY I FRANKENSTEIN Doktorica anglistike Martina Domines Veliki predstavlja roman «Frankenstein» britanske književnice Mary Shelley, čija je 200. obljetnica izdanja obilježena 2018. godine u svjetlu novih interesa suvremene filologije. Pregled suvremenih tumačenja «Frankensteina» kao višeslojna romana odgoneta njegov status i obrazlaže zašto je on idalje obrazac za mnoge umjetničke a osobito filmske adaptacije, te kontinuirano budi ljudsku maštu već dvije stotine godina. Pitanje koje je Mery Shelley postavila prije dvije stotine godina i danas je aktualno: tko je čudovište? stvorenje koje ubija zato što je odbačeno ili pak znanstvenik koji je sebi dao za pravo da se igra Boga i odlučuje o životu i smrti? U hrvatskoj je filologiji već teoretičar Miroslav Beker opisao vitalnost toga romana, a njegove brojne obrade i danas potvrđuju opravdanost takve kvalitete, koja se raznovrsnim interpretacijama sadržaja i oblika opire žanrovskoj predvidljivosti.
Jeza u zbilji, karneval u tekstu
2018. godine napunilo se pola stoljeća od objavljivanja jednoga od kultnih hrvatskih romana, Mirisa, zlata i tamjana Slobodana Novaka. S obzirom na imanentne mu ironične i groteskne aspekte, taj je roman moguće interpretirati i iz perspektive Bahtinove teorije karnevalesknoga, tim više što crkvena sveta dvanaestodnevnica u kojoj se upravo nalazimo, a u kojoj se odvija i radnja Novakova romana, u pučkim običajima uz svoje religijom determinirano lice tradicionalno ima i svjetovno naličje, koje je zapravo uvod u nadolazeće karnevalsko razdoblje. U eseju doktorice znanosti Andreje Milanko, koji ćemo poslušati u ovotjednoj emisiji, Novakov se roman Mirisi, zlato i tamjan analizira i interpretira upravo u ključu spomenute Bahtinove teorije, pri čemu se izvodi i zaključci dodatno obogaćuju usporedbama s knjigom zapisa Bijeg od knjige renomiranoga hrvatskog književnog povjesničara Antuna Barca.
Priče o Božiću
Božić je blagdan mira, ali i novoga početka, trenutak je to Isusova porođenja. Matica božićnih narativa iznimno je bogato vrelo, vrlo zanimljivo suvremenomu slušatelju/čitatelju. U večerašnjemu eseju zaslužna znanstvenica Instituta za etnologiju i folkloristiku Ljiljana Marks istražuje sudbinu božićnih tekstova jednom izgovorenih u sakralnim prostorima koji postaju intelektualnim posjedom puka: na koji se način transformiraju i kako izgledaju njihove konačne inačice. Bit će zanimljivo poslušati zašto prevladavaju tekstovi kozmogonijskih i etioloških predaja, kakav im je status u društvu, koja im je funkcija, je li im ton patetičan itd. Posebice su zanimljivi usmenoknjiževni primjeri koje je autorica priskrbila iz cijele Hrvatske te iz Hercegovine, a koji služe kao ilustracija njezinih teza i zaključaka.
HRT – HR 3 — Kultura, umjetnost, književnost, znanost
Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...