Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Četvrtak, 15.08.2019 23:00

O (ne)znanstvenosti filozofije

HRT – HR 3 — Srijeda, 14.08.2019 23:00

O (ne)razumljivosti filozofije

HRT – HR 3 — Utorak, 13.08.2019 23:00

Hannah u zemlji čudesa

HRT – HR 3 — Utorak, 16.07.2019 23:00

Život kao medij smrti

HRT – HR 3 — Četvrtak, 27.06.2019 23:00

O ljubavi

Objavljujemo ogled doktora filozofije Luke Perušića „O ljubavi“. Autor se kritički osvrće na suvremeni prirodoznanstveni i društvenoznanstveni pristup ljubavi: eksperimente, empirijska istraživanja, objektivistička opisivanja i terenskim ispitivanjima zasnovana nastojanja da se razbiju sve začudnosti i tajanstvenosti jednog od ključnih fenomena ljudskog postojanja. Film Jonathana i Christophera Nolana iz 2014. godine, „Interstellar,“ već je bio proglašavan Kubrickovom i Clarkeovom „Odisejom u svemiru“ za generacije 21. stoljeća. Premda se „Interstellar“ gotovo potpuno iskazuje žrtvom kulturnog trenda, žrtvom interesa za razumijevanje ljudskih mogućnosti na metodološkoj osnovi znanstvenih činjenica i teorija, događa se da na ključnom mjestu u narativnom sadržaju filma, u području fenomena o kojemu apsolutno ništa još ne možemo reći, braća Nolan za središnju silu svemira uzimaju ni više ni manje nego – ljubav. Luka Perušić zaključuje: „Istinski što voljeti, za čim gorjeti, to možda znači: unatoč svemu proživljenom biti za to vezan i u odsutnosti se toga osjećati nepotpunim. Možda se upravo zato ljubav često doživljava patetičnom, naime, latinski, grčki i praslavenski korijen značenja riječi 'strast' odnosi se na patnju i stradavanje. Ljubiti, to znači izdržavati. Izgovoriti čudesno 'volim te', to znači: stradavat ću, tobom vezan. Na neki način, tek na to bio bi ljubomoran kozmos, taj što ne može stradati.“ Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Srijeda, 26.06.2019 23:00

Trideset godina nakon pada Berlinskog zida

Slušamo ogled „Trideset godina nakon pada Berlinskoga zida: rađa li se stari ili novi svijet“, koji je napisao politolog i geopolitičar Jure Vujić. Autor kaže da je pad Berlinskoga zida otvorio put radikalnim promjenama, ali u isti mah i radikalnim ugrozama. S trijumfom unipolarnog modela svijeta utemeljenog na liberalnoj tržišnoj demokraciji i kapitalizmu, očekivanja se nisu ostvarila i moglo bi se zaključiti da su sve nade u bolji i pravedniji svijet nestale, prepustivši mjesto Weberovu novom „raščaravanju svijeta“. „Zidovi siromaštva, nejednakosti, kao i politički zidovi nepravde i diskriminacije od Zapadne Europe do Bliskog istoka, nisu nestali, nego se, naprotiv, pred našim očima ponovno podižu, premda su simbolički, a time i medijski, manje privlačni od pada Berlinskoga zida.“ Nakon blokovskoga bipolarnog svijeta uslijedio je apolarni svijet, kaotični poredak u kojem se ni jedna sila ne može u potpunosti nametnuti kao globalni hegemon. „Njemački filozof i sociolog Jürgen Habermas ističe kako pad Berlinskoga zida unatoč simboličke dimenzije ne predstavlja u pravom smislu riječi revoluciju kao radikalni zaokret, nego 'revoluciju nadoknade' u smislu da ne otvara novi epohalni horizont, nego utjelovljuje pristanak na već postojeću društveno-političku konvenciju i svjetski poredak koji se zasniva na zastupničkoj demokraciji i ekonomskom tržišnom liberalizmu. Tu bi se Habermas složio i s Fukuyaminom tezom o 'kraju povijesti' jer pad Berlinskoga zida kao plod entropije sovjetskog istočnog bloka nalikuje na 'revoluciju bez revolucionarne teorije i povijesnog modela' i, paradoksalno, takva bi 'revolucija nadoknade' mogla ujedno značiti i 'kraj revolucija'“, zaključuje Jure Vujić. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Utorak, 25.06.2019 23:00

O izreci: kako bi se razumjelo tekst, treba ga postaviti u njegov kontekst

Pročitat ćemo članak Geoffroyaa de Lagasnerija "O izreci: "Kako bi se razumjelo tekst, treba ga postaviti u njegov kontekst". Geoffroy de Lagasnerie francuski je filozof i sociolog mlađe generacije. Bavi se socijalnom i političkom filozofijom, epistemologijom i kritičkom teorijom. Lagasnerie je osobito zaokupljen idejama sociologa Pierrea Bourdieua, njegovim knjigama o kulturi i umjetnosti.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 20.06.2019 23:00

Schillerova filozofija slobode 2. dio

Čitamo drugi dio eseja američkoga filozofa Frederica Baisera pod nazivom "Filozofija slobode Friedricha Schillera".

HRT – HR 3 — Srijeda, 19.06.2019 23:00

Schillerova filozofija slobode 1 dio

U povodu obilježavanja 260 godina od rođenja Fridricha Schillera, danas donosimo prvi dio eseja američkog filozofa Frederica Beisera "Filozofija slobode Friedricha Schillera".

HRT – HR 3 — Utorak, 18.06.2019 23:00

Prelogovo shvačanje povijesne sredine

Donosimo esej PRELOGOVO SHVAĆANJE POVIJESNE SREDINE, urbanista, teoretičara i kritičara Slavka Dakića. Realizacija spikeri Gordana Kovačić i Ivan Kojundžić, tonmajstor Jurica Novosel i urednik Leonardo Kovačević.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 13.06.2019 23:00

Modeli u ekonomici

O teorijskim i ostalim modelima u ekonomici

HRT – HR 3 — Utorak, 11.06.2019 23:00

Neomitologizam

HRT – HR 3 — Srijeda, 29.05.2019 23:00

Utjelovljenje, sada

HRT – HR 3 — Srijeda, 29.05.2019 23:00

Protiv politike identiteta

HRT – HR 3 — Utorak, 28.05.2019 23:00

Protiv politike identiteta

Ogledi i rasprave
Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Ogledi i rasprave emisija je koja donosi eseje iz raznorodnih područja od filozofije, znanosti, teorije i povijesti književnosti,do estetike i glazbe, rock i pop kulture te vizualnih umjetnosti. U emisiji sudjeluju mnogobrojni naši i strani teoretičari, znanstvenici i umjetnici.

Najave

Dnevna doza slobodne volje

Srijeda, 25.09.2019. 23:00 - 23:31

Razmatranje o aristotelovskim uzrocima
Četvrtak, 26.09.2019. 23:00 - 23:26

Knjiga "O erotici" Paula Audija
Utorak, 01.10.2019. 23:00 - 23:30

Sve najave
Poslušajte