Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave
Abrahamove dvojbe i etika božje šutnje
Abrahamove dvojbe i etika božje šutnje
Umjetnička glazba: višak ili potreba?
Shumway: Kantautorska poetika - 2. dio
Shumway: Kantautorska poetika - 1. dio
Strah od novoga
PRELOGOVO SHVAĆANJE POVIJESNE SREDINE
DOBROVOLJNO ROPSTVO (3. DIO)
Pročitat ćemo posljednji ulomak iz rasprave o dobrovoljnom ropstvu Etienne da La Boetia. Urednica: Ljiljana Filipović
DOBROVOLJNO ROPSTVO (3. DIO)
Pročitat ćemo posljednji ulomak iz rasprave o dobrovoljnom ropstvu Etienne da La Boetia. Urednica: Ljiljana Filipović
EINSTEIN I ZNANOST
DOBROVOLJNO ROPSTVO (2. DIO)
Drugi ulomak iz kratke rasprave o dobrovoljnom ropstvu Etiennea da La Boetia.
TANGENTE NARCIZMA I PSIHOZE U KONTEKSTU AKTUALNE EKOLOŠKE KRIZE 18.04.2019
Helene Druskowitz i Elza Kučera: dvije hrvatske filozofkinje na Ciriškom sveučilištu od 5.3.2020.
BOG, ČOVJEK I BOGOČOVJEK OD 16.1.2019.
DOBROVOLJNO ROPSTVO 1. DIO
Prvi ulomak iz rasprave o dobrovoljnom ropstu Etienne da La Boetia.
O (NE)ZNANSTVENOSTI FILOZOFIJE 13.03.2019
Emitiramo ogled „O (ne)znanstvenosti filozofije“ autora Boška Pešića, doktora filozofije. Problem znanstvenosti odnosno neznanstvenosti filozofije ovdje zapravo ispostavlja pitanje može li se Hegel u današnjem određenju filozofije prema znanosti uzeti mjerodavno. „Više nema nikakve dvojbe da problem mjesta filozofije u klasifikaciji današnje znanosti počiva na prešutnom stajalištu da filozofija i ono o čemu ona govori nikada u cijelosti ne može postati predmet kojim se ovladava. U većini slučajeva scijentometrijskoj analizi problematični su rezultati filozofskih istraživanja koji se opiru kvantitativno izraziti tek u obliku bibliografsko-statističke produktivnosti“, kaže autor i naposljetku zaključuje da svijet kao cjelina svega bića nikada ne može postati predmet izračuna fizike
O (NE)RAZUMLJIVOSTI FILOZOFIJE 12.03.2019
Slušamo ogled „O (ne)razumljivosti filozofije“ autora Boška Pešića, doktora filozofije. Je li moguće o filozofiji, kao nečemu što se može pojaviti nerazumljivo, promišljati i razgovarati, pita se autor te napominje da je problem verbalizma stari problem u filozofiji. Diogen Laertije uporabljuje riječ „dysnoetos“ da bi objasnio koliko je teško razumjeti Heraklitovo djelo „O prirodi“. U filozofiji, kako bi rekao Nietzsche, jezik i stil nisu nešto odvojivo od stvari, nego ono što bitno pripada stvari. Iz nastojanja filozofije da običnim izrazima dade specifično i precizno značenje kasnije će proizaći ono što filozofi običavaju nazivati „strogoćom mišljenja“
PREDRAG FINCI: TUĐINAC
RAZMATRANJE O ARISTOTELOVSKIM UZROCIMA OD 15 .01.2019
KNJIGE MOG ŽIVOTA
HRT – HR 3 — Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija
Ogledi i rasprave emisija je koja donosi eseje iz raznorodnih područja od filozofije, znanosti, teorije i povijesti književnosti,do estetike i glazbe, rock i pop kulture te vizualnih umjetnosti. U emisiji sudjeluju mnogobrojni naši i strani teoretičari, znanstvenici i umjetnici.