Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

BILJEŠKE O RUSIJI I RUSKOJ DUŠI

Strani hodočasnici o hrvatskim gradovima u 15. i 16. stoljeću

Slušamo ogled "Strani hodočasnici o hrvatskim gradovima u 15. i 16. stoljeću". Autor je Marito Mihovil Letica, magistar filozofije i religiologije. Od kada je profesor Edo Pivčević, hrvatsko-britanski filozof svjetskoga ugleda, godine 1979. u gradu Gotha u ondašnjoj Istočnoj Njemačkoj otkrio dotad nepoznat hrvatskoj historiografiji hodočasnički putopis Konrada Grünemberga iz 1486., koji sadrži podrobne opise i precizne crteže hrvatskih primorskih gradova, naišao je sljedećih godina i desetljeća u raznim europskim knjižnicama na brojne druge njemačke, francuske i engleske putopise u kojima se nalaze dragocjeni podatci o hrvatskim gradovima i njihovu stanovništvu u srednjemu vijeku i renesansi. Strani hodočasnici pišu o Poreču, Rovinju, Puli, Zadru, Šibeniku, Hvaru, Korčuli i posebice Dubrovniku pri čemu se dive njegovim crkvama i drugim znamenitostima, zapisuju da tamošnjim bedemima i kulama "nema premca u svijetu" te svi hodočasnici ističu da je Dubrovnik "dio hrvatskoga kraljevstva". Urednica je Manuela Frkić Žaja.

Spinozina kritika teleologije

Slušamo ogled "Spinozina kritika teleologije", koji je napisao magistar filozofije Bernard Špoljarić. Problem pojma "telos" kao cilja ili krajnje svrhe višestruko je artikuliran u filozofiji još od Sokrata, a predmet je i djela "Etika" Benedikta de Spinoze. Istaknuto razračunavanje s predrasudama o svrhovitosti sadržano je u Dometku prvog dijela "Etike", gdje se razmatra božja narav. Predrasude koje Spinoza podvrgava kritici proizlaze iz uobičajene pretpostavke kako sve stvari u prirodi, uključujući i ljude, djeluju radi nekog cilja, pa da po tomu i bog upravlja svime prema nekomu cilju. Uz to, učestalo je i shvaćanje da je bog sve stvorio radi čovjeka, a čovjeka da bi bog imao štovatelja. Spinoza ispituje što je u čovjekovoj naravi da ga navodi na tu i takvu predrasudu, ne bi li pokazao njezinu lažnost, kao i iz nje izvedenih predrasuda uz pojmove dobra i zla, zasluge i grijeha, hvale i pokude, reda i zabune te ljepote i ružnoće. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Humanoidni roboti uglavnom su ženskog spola

Emitiramo ogled prof. dr. Gojka Nikolića "Humanoidni roboti uglavnom su ženskog spola". Autor napominje da su brojna istraživanja pokazala kako kupci osjećaju povjerenje koje pruža topliji, suosjećajniji i pristojniji ženski glas, što se rabi u marketingu pri reklamiranju novih proizvoda. Monica Nickelsburg, urednica na američkoj web-stranici "GeekWire", u radu "Zašto je umjetna inteligencija ženska" (2016.) smatra da se "trend može činiti bezazlenim, ali trebali bismo biti oprezni s porukom koja se šalje ako želimo spriječiti da umjetna inteligencija postane posljednje poglavlje u povijesti objektiviziranja žena". Umjetna inteligencija sama je po sebi bez spola, objašnjava Gojko Nikolić i zaključuje da dodjeljivanje roda robotima "može izgledati potpuno bezazleno, ali i imati ozbiljne posljedice. Uz jačanje rodnih stereotipa, to bi moglo prouzročiti da strojevi preuzmu moralno dvosmislene uloge koje nadilaze okvire početne namjene." Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Od Napoleonove obljetnice do kulture otkazivanja u Francuskoj

Povratak huligana

Filozofija Mojsija Majmonida u tradiciji filozofskog ezoterizma-26.1.

Roboti danas i sutra-14.10.2020.

Industrija 4.0 i hrvatsko gospodarstvo-13.10.2020.

Prostor utopijskog

Heideggerova misao u međuigri vremena i vječnosti

Od zamisli do pohrane preostataka 4.dio-29.6.

Od zamisli do pohrane preostataka 3.dio-8.12.

Je li moguć totalitarizam "u ime dobra"

Od zamisli do pohrane preostataka 4.dio

Politika kulturnog prisvajanja

O Shakesperovoj drami Kako vam drago

Over The Rainbow, Mary Harron

Macronizam

Macron više nije republikanac