Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Četvrtak, 23.05.2019 23:00

Slike vladanja u Cymbelineu

HRT – HR 3 — Četvrtak, 09.05.2019 23:00

O sociologiji recepcije 2. DIO

Nastavljamo čitati tekst „O sociologiji recepcije” iz knjige „O znanosti o djelima“ francuskog filozofa i sociologa Geoffroya de Lagasneriea. Knjiga govori o problemu stvaranja znanstvenih, filozofskih, umjetničkih, književnih i drugih djela. Geoffroy de Lagasnerie, teoretičar mlađe generacije te profesor na Nacionalnoj umjetničkoj školi Paris-Clergy, bavi se političkom filozofijom, kritičkom teorijom, sociologijom prava te sociologijom kulture i intelektualnog života.

HRT – HR 3 — Srijeda, 08.05.2019 23:00

Emisija 08.05.2019.

Geoffroy de Lagasnerie francuski je filozof i sociolog mlađe generacije te profesor na Nacionalnoj umjetničkoj školi Paris-Clergy. Bavi se političkom filozofijom, kritičkom teorijom, sociologijom prava te sociologijom kulture i intelektualnog života. U knjizi pod naslovom "O znanosti o djelima" metodološki i teorijski pristupa problemu stvaranja znanstvenih, filozofskih, umjetničkih, književnih i drugih djela. U petom poglavlju knjige, naslovljenom "O sociologiji recepcije", koji čitamo u današnjoj i sutrašnjoj emisiji, autor se upušta u istraživanje i propitivanje načina na koji se simbolička dobra šire te pokušava prepoznati različite oblike prijama tih dobara kod različite publike.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 02.05.2019 23:00

Quo vadis, Europa?

HRT – HR 3 — Srijeda, 01.05.2019 23:00

Dnevna doza slobodne volje

U ogledu Zorana Brajevića „Dnevna doza slobodne volje“ riječ je o predispozicijama subjekta pri čemu se, kroz prizmu voluntarizma, reciklira vječno pitanje koje uvijek rado recikliramo, a ono gotovo bez iznimke, što u televizijskom talk-showu, što u kolokvijalnoj kavanskoj atmosferi, otvara žive i zanimljive rasprave. To pitanje glasi: Koliko je ljudsko djelovanje realno determinističko ili pak idealno ne-determinističko? Tražeći osobu koja slobodnu volju nema uvijek na raspolaganju, Zoran Brajević je pronalazi u fiktivnome filmskom liku Forrestu Gumpu. Analiza ovoga lika, kako objašnjava Brajević, povezala je različite filozofske etape koje su se bavile pojmom i pojavama slobodne volje. Gump je „beskrajno dobra osoba, koja je u svakom trenutku spremna na bezinteresnu žrtvu za bližnjeg, čija dobrota naprosto graniči s ovozemaljskim“, kaže Zoran Brajević i nadalje objašnjava da su dvije premise – prijateljstvo i odanost – u Forrestu Gumpu toliko snažno ugrađene da nam se čini kako su, u onim trenucima kada bivaju ugrožene, sposobne blokirati upotrebu slobodne volje ili je čak posve anulirati, i u tim trenucima djeluju kao „okidač kojim se pokreće jedinstvena i beskompromisna Gumpova čelična nepokolebljivost“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Utorak, 30.04.2019 23:00

Holokausti filozofije 2. dio

HRT – HR 3 — Četvrtak, 25.04.2019 23:00

Holokausti filozofije 1. dio

HRT – HR 3 — Srijeda, 24.04.2019 23:00

Hannah u zemlji čudesa

Slušamo ogled Zorana Brajevića „Hannah u zemlji čudesa“ u kojemu se autor dohvaća fenomena nacističkoga nepojmljivog zla, koje neki pokušavaju objasniti tvrdeći da su nacisti u tim zlodjelima bili vođeni okultnim i demonskim silama. Ne slažući se s takvim objašnjenjima, autor napominje da je svijet bio razočaran kada je znamenita politologinja i filozofkinja Hannah Arendt okarakterizirala Adolfa Eichmanna kao „običnog činovnika sličnog nama“, koji iz jednostavne kancelarije učinkovito upravlja birokratskim i logističkim mehanizmima potrebnima za prijevoz Židova i ostalih tzv. ne-arijevaca do konačnog odredišta – logora i masovnog istrebljenja. Autor napominje da ga je televizijski kanal National Geographic uspio vrlo neugodno iznenaditi: susrevši se s naslovima emisija – „Hitler's Jurassic Monsters“, „Nazi Temple of Doom“, „Nazi Underworld“, „Himmler's SS Cult“ i „Nazi Occult Conspiracy“ – ostao je zatečen. Zoran Brajević nadalje nas upoznaje s motivima pisanja ovog ogleda: „'Nacistička večer' National Geographica djeluje kao neka zemlja čudesa u sklopu koje je Himmler smješten u okružje kojeg se ne bi posramio ni čarobnjak Saruman iz 'Gospodara prstena'. Zadatak ovog eseja jest odgovoriti na dva pitanja: Prvo, zašto smo uopće bili nezadovoljni običnim činovnikom i njegovim banalnim zlom? I drugo, što ubojicu čini više ubojicom: njegova eventualna sličnost nama ili njegova različitost od nas?“ Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 18.04.2019 23:00

Tangente narcizma i psihoze u kontekstu aktualne ekološke krize

Objavljujemo ogled magistra filozofije Luke Janeša „Tangente narcizma i psihoze u kontekstu aktualne ekološke krize“. Autor napominje da živimo u doba slike i ekrana, tijela i vizualnih medija, pri čemu izvanjska, dakle fotografsko-estetska, formalna strana određene bitkovnosti prednjači u odnosu prema epsitemo-ontološkom statusu, pod kojim on podrazumijeva konstelativno iščitavanje pojedinih relacija unutar određenog kauzaliteta u okvirima kojeg se zadanost pojave očituje i razvija. Pritom kauzalitet i prostoro-vremenost ekscentrično pozicioniranoga mereološkog razmatranja često biva marginalizirana, prebivajući u okvirima potreba i komfora pojedinog subjekta, na štetu objektiviteta cjelokupne kozmičke, biotičke i abiotičke zajednice, čime se odgovornost prema životu te percepcija njegove vrijednosti i širine po sebi fragmentira i speciecizira, otvarajući intencionalnu potenciju srdžbe, straha i destrukcije. Lajtmotiv ove rasprave smješten je u aporiji narcističke slike subjekta koja razlama mereološku sliku prirodnog totaliteta, pri čemu kopni odgovornost pojedinca u vezi s okolišem. U zaključku Luka Janeš ističe da rečeni narcizam i s njime povezane psihoze „valja smjestiti u okvire kozmičkog ekvilibrija“ čime se, nasuprot narcizmu, „postiže suglasje i harmonija na planu životnog kretanja“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Utorak, 16.04.2019 23:00

Tko posjeduje budućnost?

Razgovor s jednim od vodećih filozofa digitalnog doba

HRT – HR 3 — Četvrtak, 04.04.2019 23:00

Emisija 04.04.2019.

U knjizi Apocalypse Jukebox (Džuboks apokalipse) autori Edward Whitelock i David Janssen analiziraju religijske motive i apokaliptičke slike u ostavštini sjevernoameričke popularne i jazz glazbe proučavajući različite žanrove i prominentne izvođače kao što su Bob Dylan, Leonard Cohen, John Coltrane, Devo, R.E.M., Arthur Lee i Sleater-Kinney. Danas slušamo fragment koji se odnosi na stvaralaštvo pjesnika i kantautora Leonarda Cohena. Naslov poglavlja glasi Sacred Soul, Profane Flesh (u slobodnom prijevodu, Posvećena duša, neposvećena put), naziv ulomka je Autobiografija stranca.

HRT – HR 3 — Srijeda, 03.04.2019 23:00

Tranzicija završava orvelovski

U emisiji ćemo pročitati tekst „Tranzicija završava orvelovski” Igora Gajina. Tekst je fragment iz Gajinovog doktorskog rada pod naslovom „Hrvatska književnost, kultura i mediji u razdoblju tranzicije”. U radu se analizira postsocijalistička kultura, ideološka pozadina tranzicijskog projekta te reflektiranje postsocijalističkih procesa na diskurzivne prakse u medijima, književnosti i ostalim uzorcima kulture.

HRT – HR 3 — Utorak, 02.04.2019 23:00

Strah i rod unutar stenjevačkih zidova

Vinko Drača autor je ogleda "Strah i rod unutar stenjevačkih zidova: zapisi o strahu u povijestima bolesti pacijenata i pacijentica zavoda za umobolne u Stenjevcu na prijelazu stoljeća", koji čitamo u današnjoj emisiji. Autor iznosi analizu emocije straha u povijestima bolesti vođenima između 1879. godine, kad je zavod osnovan, i 1914. godine, kad je počeo Prvi svjetski rat. Analizom povijesti bolesti istražuje se kakvu je ulogu strah imao u onodobnoj psihijatrijskoj praksi i koliko su emocionalni režimi uvjetovani društvenom percepcijom rodnih uloga u devetnaestom stoljeću utjecali na konceptualizaciju pojma duševne bolesti.

HRT – HR 3 — Srijeda, 20.03.2019 23:00

Disco eskapizam

Kako su se disco glazba i njezina supkultura sredinom 1970-ih iz ograničenog underground pokreta transformirale u globalni fenomen sa svim obilježjima industrije zabave? O pojedinostima toga procesa, o specifičnostima oblikovanja tog glazbenog idioma, i pripadajućoj supkulturi te o načinu na koji je on preživio sve do danas, još se uvijek pišu studije, eseji i knjige. Neka razmatranja prenosimo u današnjoj emisiji. Slušamo kraći ogled koji je novinar i publicist Hua Hsu (pod nazivom The First Days of Disco) objavio u časopisu New Yorker, te dva fragmenta iz zbirke eseja Disco Files 1973-78 - New York's Underground Week By Week. (autor: Vince Aletti)

HRT – HR 3 — Utorak, 19.03.2019 23:00

Biti marksist u filozofiji

HRT – HR 3 — Četvrtak, 14.03.2019 23:00

Razmišljanja o ekonomskoj monomaniji suvremenog svijeta

Slušamo ogled „Razmišljanja o ekonomskoj monomaniji suvremenog svijeta“, u kojemu politolog i geopolitičar Jure Vujić ukazuje na okolnost da u suvremenome globaliziranom svijetu ekonomija prevladava u svim segmentima društva (kultura, umjetnost, društveni život ...) te upravlja političkom sferom, tako da se zaista može govoriti o demoniji ekonomije. Autor napominje da je antimoderna kritika upravo bila usmjerena protiv mita neprestanog napretka i sve većeg tehnološkog postignuća što ih je krajem 19. i početkom 20. stoljeća utjelovljavao modernitet Amerike. Koncept „Homo economicusa“ svojstven je i marksizmu i kapitalizmu pa je zato svojevrsna fikcija. Političar i politološki pisac Hermann Scheer smatra da postoji zapadnjački fundamentalizam koji u jedinstvenu smjesu pokušava spojiti racionalizam, univerzalistički moralizam, relativizam i antihistoricizam. Taj je fundamentalizam hiperindividualistički i izaziva moralni pad. Zapadnjački hipersubjektivizam pati od onog što Scheer naziva „ekonomska monomanija“, a ta se sintagma odnosi na opsjednutost ekonomijom koja uzrokuje disoluciju uzvišenog koncepta politike. Takvo stanje dobro održava opće stanje inverzije vrednota i svjetonazora u zapadnoeuropskome svijetu. Jedinstvo heterogenih poruka i tematika „ne proizlazi iz postojanja pozitivnih i realnih karakteristika, nego iz njihove opreke, antagonizma između prijatelja/neprijatelja, prema teoriji Carla Schmitta“, zaključuje Jure Vujić. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Ogledi i rasprave
Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija

Najave

Protiv politike identiteta

Utorak, 28.05.2019. 23:00 - 23:30

Duga sjena političke teologije
Utorak, 28.05.2019. 23:00 - 23:24

Protiv politike identiteta
Srijeda, 29.05.2019. 23:00 - 23:28

Sve najave
Poslušajte

Slike vladanja u Cymbelineu
Četvrtak, 23.05.2019 23:00

Antropologija u globaliziranom svijetu
Četvrtak, 16.05.2019 23:00

O sociologiji recepcije 2. DIO
Četvrtak, 09.05.2019 23:00

Emisija 08.05.2019.
Srijeda, 08.05.2019 23:00