Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

O ljubavi

Objavljujemo ogled doktora filozofije Luke Perušića „O ljubavi“. Autor se kritički osvrće na suvremeni prirodoznanstveni i društvenoznanstveni pristup ljubavi: eksperimente, empirijska istraživanja, objektivistička opisivanja i terenskim ispitivanjima zasnovana nastojanja da se razbiju sve začudnosti i tajanstvenosti jednog od ključnih fenomena ljudskog postojanja. Film Jonathana i Christophera Nolana iz 2014. godine, „Interstellar,“ već je bio proglašavan Kubrickovom i Clarkeovom „Odisejom u svemiru“ za generacije 21. stoljeća. Premda se „Interstellar“ gotovo potpuno iskazuje žrtvom kulturnog trenda, žrtvom interesa za razumijevanje ljudskih mogućnosti na metodološkoj osnovi znanstvenih činjenica i teorija, događa se da na ključnom mjestu u narativnom sadržaju filma, u području fenomena o kojemu apsolutno ništa još ne možemo reći, braća Nolan za središnju silu svemira uzimaju ni više ni manje nego – ljubav. Luka Perušić zaključuje: „Istinski što voljeti, za čim gorjeti, to možda znači: unatoč svemu proživljenom biti za to vezan i u odsutnosti se toga osjećati nepotpunim. Možda se upravo zato ljubav često doživljava patetičnom, naime, latinski, grčki i praslavenski korijen značenja riječi 'strast' odnosi se na patnju i stradavanje. Ljubiti, to znači izdržavati. Izgovoriti čudesno 'volim te', to znači: stradavat ću, tobom vezan. Na neki način, tek na to bio bi ljubomoran kozmos, taj što ne može stradati.“ Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Trideset godina nakon pada Berlinskog zida

Slušamo ogled „Trideset godina nakon pada Berlinskoga zida: rađa li se stari ili novi svijet“, koji je napisao politolog i geopolitičar Jure Vujić. Autor kaže da je pad Berlinskoga zida otvorio put radikalnim promjenama, ali u isti mah i radikalnim ugrozama. S trijumfom unipolarnog modela svijeta utemeljenog na liberalnoj tržišnoj demokraciji i kapitalizmu, očekivanja se nisu ostvarila i moglo bi se zaključiti da su sve nade u bolji i pravedniji svijet nestale, prepustivši mjesto Weberovu novom „raščaravanju svijeta“. „Zidovi siromaštva, nejednakosti, kao i politički zidovi nepravde i diskriminacije od Zapadne Europe do Bliskog istoka, nisu nestali, nego se, naprotiv, pred našim očima ponovno podižu, premda su simbolički, a time i medijski, manje privlačni od pada Berlinskoga zida.“ Nakon blokovskoga bipolarnog svijeta uslijedio je apolarni svijet, kaotični poredak u kojem se ni jedna sila ne može u potpunosti nametnuti kao globalni hegemon. „Njemački filozof i sociolog Jürgen Habermas ističe kako pad Berlinskoga zida unatoč simboličke dimenzije ne predstavlja u pravom smislu riječi revoluciju kao radikalni zaokret, nego 'revoluciju nadoknade' u smislu da ne otvara novi epohalni horizont, nego utjelovljuje pristanak na već postojeću društveno-političku konvenciju i svjetski poredak koji se zasniva na zastupničkoj demokraciji i ekonomskom tržišnom liberalizmu. Tu bi se Habermas složio i s Fukuyaminom tezom o 'kraju povijesti' jer pad Berlinskoga zida kao plod entropije sovjetskog istočnog bloka nalikuje na 'revoluciju bez revolucionarne teorije i povijesnog modela' i, paradoksalno, takva bi 'revolucija nadoknade' mogla ujedno značiti i 'kraj revolucija'“, zaključuje Jure Vujić. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

O izreci: kako bi se razumjelo tekst, treba ga postaviti u njegov kontekst

Pročitat ćemo članak Geoffroyaa de Lagasnerija "O izreci: "Kako bi se razumjelo tekst, treba ga postaviti u njegov kontekst". Geoffroy de Lagasnerie francuski je filozof i sociolog mlađe generacije. Bavi se socijalnom i političkom filozofijom, epistemologijom i kritičkom teorijom. Lagasnerie je osobito zaokupljen idejama sociologa Pierrea Bourdieua, njegovim knjigama o kulturi i umjetnosti.

Schillerova filozofija slobode 2. dio

Čitamo drugi dio eseja američkoga filozofa Frederica Baisera pod nazivom "Filozofija slobode Friedricha Schillera".

Schillerova filozofija slobode 1 dio

U povodu obilježavanja 260 godina od rođenja Fridricha Schillera, danas donosimo prvi dio eseja američkog filozofa Frederica Beisera "Filozofija slobode Friedricha Schillera".

Prelogovo shvačanje povijesne sredine

Donosimo esej PRELOGOVO SHVAĆANJE POVIJESNE SREDINE, urbanista, teoretičara i kritičara Slavka Dakića. Realizacija spikeri Gordana Kovačić i Ivan Kojundžić, tonmajstor Jurica Novosel i urednik Leonardo Kovačević.

Modeli u ekonomici

O teorijskim i ostalim modelima u ekonomici

Neomitologizam

Are We In a Golden Age for Experimental Film Scores?

Bessie Smith - The Empress of the Blues

Razmatranje o aristotelovskim uzrocima

Utjelovljenje, sada

Protiv politike identiteta

Duga sjena političke teologije

Protiv politike identiteta

Slike vladanja u Cymbelineu

Antropologija u globaliziranom svijetu

O sociologiji recepcije 2. DIO

Nastavljamo čitati tekst „O sociologiji recepcije” iz knjige „O znanosti o djelima“ francuskog filozofa i sociologa Geoffroya de Lagasneriea. Knjiga govori o problemu stvaranja znanstvenih, filozofskih, umjetničkih, književnih i drugih djela. Geoffroy de Lagasnerie, teoretičar mlađe generacije te profesor na Nacionalnoj umjetničkoj školi Paris-Clergy, bavi se političkom filozofijom, kritičkom teorijom, sociologijom prava te sociologijom kulture i intelektualnog života.

Emisija 08.05.2019.

Geoffroy de Lagasnerie francuski je filozof i sociolog mlađe generacije te profesor na Nacionalnoj umjetničkoj školi Paris-Clergy. Bavi se političkom filozofijom, kritičkom teorijom, sociologijom prava te sociologijom kulture i intelektualnog života. U knjizi pod naslovom "O znanosti o djelima" metodološki i teorijski pristupa problemu stvaranja znanstvenih, filozofskih, umjetničkih, književnih i drugih djela. U petom poglavlju knjige, naslovljenom "O sociologiji recepcije", koji čitamo u današnjoj i sutrašnjoj emisiji, autor se upušta u istraživanje i propitivanje načina na koji se simbolička dobra šire te pokušava prepoznati različite oblike prijama tih dobara kod različite publike.

Analiza prostornosti X: O odnosu tehnologije i egzistencije