Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

Kompaktni disk, MTV i estetika vizualnog

Genetski kod Europe II

Genetski kod Europe I

Antimoderni

Antoine Compagnon predstojnik je katedre za modernu i suvremenu francusku književnost na Collège de France. Pisao je o Montaigneu, Proustu i francuskoj književnosti 19. i 20. stoljeća, o povijesti književne kritike i problematici metodologije i književne teorije. Proučavanje književnosti 19. stoljeća navodi ga na istraživanje geneze dvosmislenog pojma modernosti. Osobitu je pozornost pridavao razdoblju između 1870. i 1914. koje je neprekidno istraživao punih dvadeset godina. U djelima “Pet paradoksa moderne” i “Demon teorije, književnost i zdrav razum” te „Antimoderni – od Josepha de Maistrea do Rolanda Barthesa“, on britkim jezikom pokušava demistificirati suvremenost. U emisiji ćemo pročitati članak posvećen Compagnonovoj knjizi „Antimoderni – od Josepha de Maistrea do Rolanda Barthesa“ filozofkinje Katije Kanban.

Lirska dikcija Severove publicistike

Poslušat ćemo ogled teoretičara i književnika Krešimira Bagića pod naslovom „Lirska dikcija Severove publicistike”. U svojoj kolumni u dvotjedniku „Oko” u sedamdesetim i osamdesetim godinama dvadesetog stoljeća Josip Sever razvio je lirski tip publicističkog teksta, što je ponajprije prezentno u autorovom tretmanu jezika, piše Krešimir Bagić u tekstu posvećenom publicističkoj prozi pjesnika koji se na našoj književnoj sceni afirmirao zbirkama „Diktator” (1969.) i „Anarhokor” (1977.)

Kolapsologija ili mogućnost održivog urušavanja svjeta

Slušamo ogled geopolitologa Jure Vujića "Kolapsologija ili mogućnost održivog urušavanja svijeta". Autor napominje da su današnji prizori prirodnih katastrofa, masovnog zagađenja, različitih ratova i sukoba postali sastavnim dijelom našega kolektivnog imaginarija, koji nas na određeni način priprema i uvjetuje kako bismo živjeli s idejom o neizbježnom kraju svijeta. Taj katastrofični dominantni diskurs o globalnom urušavanju i apokalipsi, danas popraćen cjelokupnom kinematografskom holivudskom mašinerijom, zapravo je star koliko i svijet. A razmjerno nova znanost, kolapsologija, koja proučava uzroke i posljedice urušavanja civilizacija, zaokuplja i opsjeda Zapad već puna dva stoljeća. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Gabriele D Annunzio, pustolov koji nije politički mrtav

Slušamo ogled „Gabriele DʼAnnunzio, talijanski pustolov koji još nije politički mrtav“. Autor je Gojko Borić, novinar, publicist i dugogodišnji urednik RTV postaje Deutsche Welle. U ogledu je riječ o prevratničkoj intervenciji talijanskoga književnika i prethodnika fašizma Gabrielea DʼAnnunzija, koji je s nekoliko stotina svojih „ardita“ 12. rujna 1919. ušao u Rijeku i njome zavladao. Priča o kratkotrajnoj D’Annunzijevoj riječkoj pustolovini brzo bi pala u zaborav da je nije godine 1946. oživio hrvatski književnik Viktor Car Emin u humorističkome romanu „Danuncijada“, no to je djelo tijekom desetljeća prestalo biti predmetom značajnijega čitateljskog interesa, sve do nedavno kada su talijanski iredentisti zajedno s fašističkim crnokošuljašima i gradskom upravom otkrili u Trstu spomenik D’Annunziju, na zaprepaštenje hrvatske i slovenske javnosti. Gojko Borić osvrće se i na knjigu njemačkoga publicista Kerstena Knippa „Fašistička komuna – Gabriele D’Annunzio, Republika Rijeka i ekstremi 20. stoljeća“ objavljenu 2018. godine. Na kraju ovoga ogleda navedeno je stajalište profesorice Mile Orlić, koja kaže kako je riječ o političkome manevru i da on donekle odražava političku klimu u Italiji te da je slavljenje DʼAnnunzija završni cilj procesa koji je pridonio tomu da se Talijani danas više ne moraju opravdavati zbog fašizma. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Petrićeva Pampsychia u kontekstu suvremene psihologije

Objavljujemo ogled magistra filozofije Luke Janeša naslovljen „Petrićeva Pampsychia u kontekstu suvremene psihologije“. Autor ističe da je Frane Petrić u okvire svojega kapitalnog spisa „Nova sveopća filozofija“ („Nova de universis philosophia“, 1591.) uz knjige „Panaugia“ (o percepciji), „Panarhia“ (o počelima), „Pancosmia“ (o kozmosu) uvrstio i „Pampsychiju“ – raspravu o univerzalnoj duši svijeta. Uvidom u članke hrvatskih autora u kojima se razmatra Petrićevo stvaralaštvo iskazuje se bjelodanom činjenica da je među njima najmanje zastupljena upravo „Pampsychia“. Luka Janeš u ovome ogledu nastoji ukazati na važnost misaone ostavštine sadržane u „Pampsychiji“, komparativno je analizirajući u analogiji sa znanstvenim smjernicama i orijentirima akademske, dakle institucionalne psihologije. Određenije rečeno: točke koje Petrićevu misao čine trajno aktualnom, odnosno bezvremenom na planu analiziranja psihe, autor povezuje sa stanovitim segmentima psihološke misli, a s naglaskom na Jungovu konceptu kolektivnog nesvjesnog kao potencijalne semantičke tangente. Pritom upućuje „na momente i motive koji bi eventualno mogli pridonijeti poboljšanju znanstvenog pristupa i praktičkog tretmana ljudske psihe u pluriperspektivnom fenomenološkom kontekstu, a koji bi mogli proizaći kao posljedica Petrićeva misaonog utjecaja“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja

Kako se nezavisna glazba približila popularnoj - i obratno

Ann-Derrick Gaillot - Albumski klasik

Ann-Derrick Gaillot slobodna je novinarka iz Montane. Eseje, članke i reportaže s područja kulture objavljivala je u publikacijama i časopisima kao što su Rolling Stone, The Fader, The Outline, Thrillist i drugi. U eseju pod naslovom Koliko je vremena potrebno za nastanak albumskog klasika? autorica analizira splet povijesnih, profesionalnih i osobnih čimbenika koji pridonose specifičnom tempu izdavanja albuma, osobito onih koji su mijenjali tijek popularne glazbe. Autor: Denis Leskovar

Praxis nakon 1968.-2 dio

Praxis nakon 1968.-1 dio

Uz stogodišnjicu stvaranja riječi ROBOT

Emisija 10.10.2019.

Objavit ćemo ogled dr. Željka Ivankovića pod nazivom "Čemu služe modeli".

Lieux de memoire/Mjesta sjećanja 2 dio

Lieux de memoire/Mjesta sjećanja

Emisija 03.10.2019.

Čitamo tekst magistra filozofije Luke Perušića pod nazivom "O ljubavi".

Knjiga "O erotici" Paula Audija 2. dio

Knjiga "O erotici" Paula Audija

Razmatranje o aristotelovskim uzrocima