Arhiva slušaonice - Povijesne kontroverze

Emisija 13.06.2019.

U Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na današnjoj granici između sjeverozapadne Bosne i Hrvatske, tijekom dva zastrašujuća dana početkom rujna 1941. godine živote je na najokrutniji način izgubilo dvije tisuće muškaraca, žena i djece. Taj teški zločin, u kojem su žrtve masakrirane poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame, počinili su njihovi susjedi. To je bezumlje bilo vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije toga ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću ove nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. No, za razliku od široko rasprostranjenog gledišta po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramatično nove percepcije etniciteta - sebe samoga, pretpostavljene "braće" i onih koje se percipira kao "druge". Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije moći te nove prakse nacionalizma. Povijest ove zajednice obilježila je ta neočekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi počinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i života mnogih. O nasilju kao o generativnoj sili razgovaramo s dr. sc. Maxom Bergholzom.

Nasilje kao generativna sila 1. dio

U Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na današnjoj granici između sjeverozapadne Bosne i Hrvatske, tijekom dva zastrašujuća dana početkom rujna 1941. godine živote je na najokrutniji način izgubilo dvije tisuće muškaraca, žena i djece. Taj teški zločin, u kojem su žrtve masakrirane poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame, počinili su njihovi susjedi. To je bezumlje bilo vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije toga ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću ove nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. No, za razliku od široko rasprostranjenog gledišta po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramatično nove percepcije etniciteta - sebe samoga, pretpostavljene "braće" i onih koje se percipira kao "druge". Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije moći te nove prakse nacionalizma. Povijest ove zajednice obilježila je ta neočekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi počinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i života mnogih. O nasilju kao o generativnoj sili razgovaramo s dr. sc. Maxom Bergholzom.

Tajni vatikanski arhiv 2.DIO

Tajni vatikanski arhiv 1.DIO