Arhiva slušaonice - Povijesne kontroverze
Emisija 14.10.2021.
Na nedavno održanom 6. kongresu hrvatskih povjesničara na Filozofskom fakultetu u Rijeci, 30. rujna organizirana je i sekcija "Prvi svjetski rat i kultura sjećanja". Sekciju je organizirala skupina povjesničara koja na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba provodi znanstveni projekt "Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština". Svrha tog projekta je potaknuti znanstvenu raspravu o kulturi sjećanja na Prvi svjetski rat u Hrvatskoj, a desetak hrvatskih povjesničara je na temelju novih spoznaja o istraženoj baštini pokušalo dati odgovor na pitanje zašto je došlo do suvremenog fenomena zaborava na Prvi svjetski rat u Hrvatskoj. O rezultatima tih najnovijih istraživanja i događanjima na 6. kongresu hrvatskih povjesničara, razgovaramo s voditeljicom spomenutog projekta dr. sc. Ljiljanom Dobrovšak, te članovima projektnog tima dr. sc. Vijoletom Herman Kaurić i dr. sc. Filipom Hameršakom.
Emisija 07.10.2021.
U hrvatskoj povijesti druge polovice 19. stoljeće nekoliko je istaknutih pojedinaca obilježilo kretanja koja su oblikovala modernu nacionalnu svijest i novi pogled o uređenju građanskoga društva. Po više poticajnih spisa, ali nadasve zbog tragičnoga kraja, među njima se isticao Eugen Kvaternik (koji je rođen u Zagrebu, 31. X. 1825. - a smaknut u Rakovici, 11. X. 1871.). Kao jedan od agilnijih zastupnika u Hrvatskom saboru, suosnivač Stranke prava i glavni zagovornik aktivnoga poticanja internacionalizacije hrvatskoga pitanja u nizu europskih zemalja privlačio je pozornost svojih suvremenika. No, suočen s neuspjehom rješavanja povoljnijega statusa Hrvata u Austro-Ugarskoj, odlučio se na pokretanje oružane pobune sa središtem u Rakovici, na području tadašnje Hrvatsko-slavonske vojne krajine. Vojnokrajiške vlasti brzo su sa svojim oružanim snagama zaustavile širenje "rakovičkoga pokreta", a Kvaternik je zajedno sa svojim suradnicima nemilosrdno smaknut na licu mjesta. Međutim, nakon toga je postao simbol požrtvovanoga domoljuba kojega je, bez obzira na ideološke razlike, prihvatio i isticao iznimno velik krug ljudi. Stoga sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi posvećujemo razgovoru o Eugenu Kvaterniku i Rakovičkom ustanku. Poslušat ćemo izvatke izlaganja s okruglog stola posvećenog obilježavanju 150. obljetnice Ustanka u Rakovici, održanog 11. svibnja 2021. u sklopu ovogodišnjeg festivala povijesti Kliofest. Na okruglom stolu sudjelovali su: dr. sc. Alexander Buczynski, mr. sc. Ladislav Dobrica, prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak i dr. sc. Stjepan Matković.
Emisija 30.09.2021.
U hrvatskoj povijesti druge polovice 19. stoljeće nekoliko je istaknutih pojedinaca obilježilo kretanja koja su oblikovala modernu nacionalnu svijest i novi pogled o uređenju građanskoga društva. Po više poticajnih spisa, ali nadasve zbog tragičnoga kraja, među njima se isticao Eugen Kvaternik (koji je rođen u Zagrebu, 31. X. 1825. - a smaknut u Rakovici, 11. X. 1871.). Kao jedan od agilnijih zastupnika u Hrvatskom saboru, suosnivač Stranke prava i glavni zagovornik aktivnoga poticanja internacionalizacije hrvatskoga pitanja u nizu europskih zemalja privlačio je pozornost svojih suvremenika. No, suočen s neuspjehom rješavanja povoljnijega statusa Hrvata u Austro-Ugarskoj, odlučio se na pokretanje oružane pobune sa središtem u Rakovici, na području tadašnje Hrvatsko-slavonske vojne krajine. Vojnokrajiške vlasti brzo su sa svojim oružanim snagama zaustavile širenje "rakovičkoga pokreta", a Kvaternik je zajedno sa svojim suradnicima nemilosrdno smaknut na licu mjesta. Međutim, nakon toga je postao simbol požrtvovanoga domoljuba kojega je, bez obzira na ideološke razlike, prihvatio i isticao iznimno velik krug ljudi. Stoga sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi posvećujemo razgovoru o Eugenu Kvaterniku i Rakovičkom ustanku. Poslušat ćemo izvatke izlaganja s okruglog stola posvećenog obilježavanju 150. obljetnice Ustanka u Rakovici, održanog 11. svibnja 2021. u sklopu ovogodišnjeg festivala povijesti Kliofest. Na okruglom stolu sudjelovali su: dr. sc. Alexander Buczynski, mr. sc. Ladislav Dobrica, prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak i dr. sc. Stjepan Matković.
Emisija 23.09.2021.
Od početka raspada Jugoslavije i Domovinskog rata odvijale su se informacijske operacije kojima je cilj bio u javnosti konstruirati sliku događaja koja nije bila realna, a sve u cilju ostvarenja interesa pojedinih društvenih skupina, nacionalnih država i međunarodnih organizacija. U tu svrhu u javni informacijski prostor plasirale su se netočne i lažne obavijesti, protuobavijesti i dezinformacije nastale raznim tehnikama manipuliranja informacijama. Količina dezinformacija i fragmentarnih istina trebala je postati sastavni dio korpusa javnoga znanja o Domovinskom ratu pa se može kazati da se u vrijeme Domovinskoga rata, ali i nakon njega, vodio paralelan informacijski rat. Što su i kako se provode informacijske operacije te jesu li teze o dogovorenom ratu, o izdaju Vukovara, o podjeli Bosne i Hercegovine prema zemljovidu nacrtanom na salveti, o predaji gospodarstva u ruke 200 bogatih obitelji realnost ili samo dio nekog informacijskog rata, razgovaramo s dr. sc. Romanom Domovićem.
Emisija je usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina. Autor i voditelj emisije je dr.sc. Josip Mihaljević.