Arhiva slušaonice - Povijesne kontroverze
Emisija 08.10.2020.
Srednji vijek je razdoblje koje obično smještamo između antike i ranog novog vijeka. Obuhvaća dugi vremenski luk od otprilike 5. do 15. stoljeća, a u javnosti se vrlo često percipira kao razdoblje svojevrsne stagnacije i nazadovanja društvenog i gospodarskog razvoja. Štoviše, u javnom diskursu nerijetko se pridjev "srednjovjekovni" rabi u pejorativnom kontekstu implicirajući nešto nazadno i zaostalo. No, istovremeno srednji vijek je iznjedrio neke od stožernih točaka suvremene Europe, poput političke karte europskog kontinenta zasnovane na etno-nacionalnim principima ili kršćanstva kao kontinentalno dominantnog religijskog opredjeljenja, te razdoblje u kojem papa i papinstvo postaju važan politički čimbenik. S druge strane, odlike europskih pojedinih srednjovjekovnih država i društava nisu u potpunosti bile usporedive niti vremenski sinkrone, pa se često govori o tzv. autarkičnom srednjem vijeku. U takvoj paradigmi hrvatsko srednjovjekovlje nije izuzetak i hrvatski srednji vijek predstavlja stalnu inspiraciju brojnim, ne samo domaćim, istraživačima. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o srednjem vijeku i hrvatskom srednjovjekovlju, a naše sugovornice su prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Marija Karbić iz Podružnice za proučavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu.
Emisija 01.10.2020.
Srednji vijek je razdoblje koje obično smještamo između antike i ranog novog vijeka. Obuhvaća dugi vremenski luk od otprilike 5. do 15. stoljeća, a u javnosti se vrlo često percipira kao razdoblje svojevrsne stagnacije i nazadovanja društvenog i gospodarskog razvoja. Štoviše, u javnom diskursu nerijetko se pridjev "srednjovjekovni" rabi u pejorativnom kontekstu implicirajući nešto nazadno i zaostalo. No, istovremeno srednji vijek je iznjedrio neke od stožernih točaka suvremene Europe, poput političke karte europskog kontinenta zasnovane na etno-nacionalnim principima ili kršćanstva kao kontinentalno dominantnog religijskog opredjeljenja, te razdoblje u kojem papa i papinstvo postaju važan politički čimbenik. S druge strane, odlike europskih pojedinih srednjovjekovnih država i društava nisu u potpunosti bile usporedive niti vremenski sinkrone, pa se često govori o tzv. autarkičnom srednjem vijeku. U takvoj paradigmi hrvatsko srednjovjekovlje nije izuzetak i hrvatski srednji vijek predstavlja stalnu inspiraciju brojnim, ne samo domaćim, istraživačima. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o srednjem vijeku i hrvatskom srednjovjekovlju, a naše sugovornice su prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Marija Karbić iz Podružnice za proučavanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu.
Crnogorsko nacionalno pitanje 2
Emisija je usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina. Autor i voditelj emisije je dr.sc. Josip Mihaljević.