Arhiva slušaonice - Povijest četvrtkom

HRT – HR 1 — Četvrtak, 17.09.2020 10:07

G. W. F. Hegel 1.dio

HRT – HR 1 — Četvrtak, 10.09.2020 10:07

Emisija 10.09.2020.

Kada su krajem 60-tih godina 20. stoljeća portugalskog premijera Antonija de Oliveiru Salazara pitali kako i kada zamišlja nezavisnost Angole i Mozambika, dvaju golemih kolonija ne jugu Afrike, Salazar je odgovorio: To je problem koji će se rješavati stoljećima. Problem je bio u tome što stanovnici u tim kolonijama nisu htjeli čekati stoljećima da portugalske kolonijalne vlasti odu. I početkom 60-tih godina 20. stoljeća počela je oružana borba za nezavisnost tih velikih portugalskih kolonija. Kako je ta borba tekla u Mozambiku-poslušajte u Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 03.09.2020 10:07

Gaj Julije Cezar

HRT – HR 1 — Četvrtak, 27.08.2020 10:07

Povijest Weimarske republike III. dio

U rujnu 1919. godine u Münchenu jedan je vojnik dobio zadatak da ode na sastanak malene političke stranke i da o njemu izvijesti vojne vlasti. Stranka je bila tako malena da je svoj proračun od petnaestak maraka držala u kutiji za cigare. Ime joj je bilo Njemačka radnička stranka. Vojnik koji je došao na sastanak nije samo šutio i promatrao, već se odlučio žestoko uključiti u raspravu. Čelnici stranke smatrali su da je taj čovjek nadaren za politički život i primili su ga u stranku. Ime tog vojnika je Adolf Hitler. Kako je Hitler stvorio totalitarni pokret koji je uništio Weimarsku republiku i stvorio nacističku Njemačku poslušajte u Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 20.08.2020 10:07

Povijest Weimarske republike II. dio

U četrnaest godina njezinog postojanja desne terorističke organizacije ubile su više od 350 ljudi. Među ubijenima bili su bivši ministar vanjskih poslova i ministar financija, a prvom njezinom kancelaru desničarski teroristi bacili su kiselinu u lice. Za vrijeme njezinog postojanja inflacija je bila tolika da su se dnevni utršci kolima i kamionima vozili u banke, a poštanske marke imale su vrijednost i od pet milijuna maraka. A opet, u tih četrnaest burnih godina cvale su umjetnost i kultura. Kako je Weimarska republika preživjela tih četrnaest godina i zašto nije doživjela petnaestu poslušajte u Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 13.08.2020 10:07

Povijest Weimarske republike I. dio

Weimar se prvi put u sačuvanim povijesnim izvorima spominje 975. godine kao Wimare. Tri stoljeća kasnije dobio je status grada, a 1348. i povelju. Do 1348. Weimarom su vladali grofovi od Weimara-Orlamündea, a nakon toga on je došao pod vlast saske kuće Wettin. U Weimaru su živjeli i stvarali Goethe i Schiller, krajem 18. i početkom 19. stoljeća taj je grad bio intelektualno i kulturno središte Njemačke. Početkom veljače 1919. godine, kako bi se sklonila od Berlina u kojem ključala revolucija, u Weimaru se okupila izabrana skupština tek stvorene Njemačke republike. Kakvu je republiku ta skupština stvorila poslušajte u Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 06.08.2020 10:07

Pokter nesvrstanih, III. dio

U rujnu 1979. godine američki državni Cyrus Vance sazvao je konferenciju za novinare. Povod za konferenciju bilo je stanje na otoku udaljenom stotinjak milja od obale Floride. Kuba i SAD već su desetljećima bili u napetim odnosima, sve od kraja predsjedničkog mandata Dwighta Eisenhowera kada su Fidel Castro i njegovi revolucionari zbacili režim Fulgencia Batiste i preuzeli vlast. Pokušaj da se Fidel Castro tajnom operacijom CIA-e svrgne s vlasti neslavno je propao 1961. godine u Zaljevu svinja. Onda je uslijedila Kubanska raketna kriza kada je svijet došao na rub nuklearnog rata. U vrijeme predsjednika Richarda Nixona Sovjetski Savez je na Kubi napravio bazu za nuklearne podmornice naoružane raketama s nuklearnim bojevim glavama. Nekoliko dana prije Vanceove konferencije potvrđeno je i javno objavljeno da je na Kubi stacionirana borbena brigada Sovjetske vojske. U jeku te nove krize na Kubi se od 3. do 9. rujna održavao 6. summit nesvrstanih zemalja. Na njemu je Castro namjeravao preuzeti vodstvo pokreta. Kako je došlo do tog pokušaja i kako je on završio poslušajte u Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 30.07.2020 10:07

Pokret nesvrstanih, II. dio

Godina 1961. u svijetu međunarodne politike počela je referendumom o nezavisnosti Alžira. U veljači je ubijen Patrice Lumumba, u travnju Jurij Gagarin u Vostoku poletio je u zemljinu orbitu. U lipnju su u Beču američki predsjednik John Kennedy i sovjetski vođa Nikita Hruščov dva dana odmjeravali snage, u tom je mjesecu nad Novom zemljom eksplodirala sovjetska hidrogenska bomba jačine 58 megatona. U ponoć 12. na 13. kolovoza 25 000 istočnonjemačkih vojnika ušlo je u Berlin. Sljedećeg jutra počela je počela izgradnja berlinskog zida. Te 1961. dogodio se još jedan događaj koji će ostaviti značajni trag na svijet međunarodnih odnosa. Koji je to događaj i kako je on promijenio svijet poslušajte u Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 23.07.2020 10:07

Pokret nesvrstanih, I. dio

Godine 1961. školski brod Galeb isplovio je na dva mjeseca dugo putovanje. Na brodu je bio Josip Broz Tito, predsjednik Federativne narodne republike Jugoslavije. Plan je bio posjetiti osam država Afrike, zadnja u nizu trebala je biti posjeta Egiptu. Za vrijeme te posjete egipatski predsjednik Nasser i Tito potpisali su pismo-poziv zemljama Trećeg svijeta na prvu konferenciju nesvrstanih koje će se održati u Beogradu od 1. do 6. rujna 1961. Te je konferencija bila kruna više od šest godina razgovora, putovanja i savjetovanja. Plan je bio stvoriti treći blok zemalja koji je trebao predstavljati drugi put u međunarodnim odnosima, put drugačiji od onog kojeg su nudili istočni i zapadni blok. Kako je došlo do stvaranja Pokreta nesvrstanih poslušajte u Povijesti četvrtkom. d\ltrpar

HRT – HR 1 — Četvrtak, 16.07.2020 10:07

Teorija i praksa državnog udara, II. dio

Državni udari česti su u povijesti. Prvi modreni državni udar je prema Curziu Malaparteu, piscu glasovite knjige Tehnike državnog udara, izveo 1799. godine Napoleon Bonaparte. Savršeni državni udar izveli su boljševici pod vodstvom Lenjina i Trockog. U 20. stoljeću državni udari postali su gotovo stalna pojava. Neki od njih su poput onog koji je izveo narednik Idi Aminovog pretvorili države u krvavi pakao. U drugim su se zemljama državni udari smjenjivali kao na tekućoj traci. Veliku većinu njih izvela je vojska. Kako su državni udari obilježili svijet 20. stoljeća i hoće li obilježiti i svijet 21. stoljeća poslušajte uz Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 09.07.2020 10:07

Teorija i praksa državnog udara, I. dio

U noći 24. na 25. listopad po julijanskom ili 6. na 7. studenog po gregorijanskom kalendaru boljševici predvođeni Vladimirom Iljičem Lenjinom i Lavom Trockim srušili su u Petrogradu privremenu vladu. U jednoj noći glavni grad najveće zemlje na svijetu, s privremenom vladom, ministrima, glavnim stožerom, vojskom, Baltičkom flotom, Kozacima, Kadetima, Junkerima i tvrđavama pao je u ruke malene skupine discipliniranih revolucionara. Bio je to savršeni državni udar. Ti su događaji zaprepastili svijet, a jednog talijanskog novinara i pisaca potaknuli su da napiše glasovito i kontroverzno djelo. Godine 1931. Curzio Malaparte objavit će knjigu pod naslovom Tehnike državnog udara. Kako su izvođeni savršeni državni udari i što je potrebno za njihov uspjeh poslušajte u Povijesti četvrtkom. d\ltrpar

HRT – HR 1 — Četvrtak, 02.07.2020 10:07

1066. godina

Bio je stariji sin Roberta I., vojvode od Normandije i njegove konkubine Herleve. Nakon njegovog rođenja Herleva se oženila za drugog plemića, a 1035. umro je i Robert I. Njegovog starijeg sina, kojemu je u trenutku smrti oca bilo samo sedam godina, plemići Normandije prihvatili su za nasljednika. Činjenica da je bio dječak i da su mu zbog podrijetla dali nadimak Kopile otežali su mu život i vladanje. Ali, 1042., kada mu je bilo 15 godina, postao je vitez i tada je počeo lomiti sve one koji su mu se suprotstavljali. Godine 1066. taj vojvoda od Normandije odlučio je svoju vlast proširiti na susjedno kraljevstvo. Tko je on i što se te 1066. dogodilo poslušajte u Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Srijeda, 01.07.2020 10:07

TEORIJA I PRAKSA DRŽAVNOG UDARA 1. DIO

Čovijek koji je na čelo emigranata došao iz Švicarske, preko Njemačke, Švedske i Finske u Rusiju, zvao se Vladimir Iljič Uljanov. Od 1921. godine bio je poznatiji pod pseudonimom Lenjin. U 90. minuta dugom govoru, pred okupljenima na Sveruskoj boljševičkoj konvenciji, Lenjin je najavio da će za nekoliko mjeseci buržuasko - demokratska revolucija, koja je u ožujku 1917 svrnula cara Nikolu II., biti zamjenjena socijalističkom revolucijom. Jedva da je prošlo četiri tjedna nakon što je s prijestolja svrgnut dinastija Romanovih, Lenjin je nagovještao socijalističku revoluciju. Mnogima se to činilo preuranjeno, ali Lenjin je na svojoj strani imao discipliniranu partiju i čovjeka koji je jednom Lenjinu rekao da je nered na njegovoj strani. Lav Davidovič Bronstein Trocki početkom listopada 1917. predvodio je prvi moderni državni prevrat. O tom prevratu, te o teoriji i praksi modernog prevrata govori prof. dr. Žarko Puhovski (t) s Odsjeka za filozofiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tekst čitao Ivan Kojundžić.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 25.06.2020 10:07

Emisija 25.06.2020.

U subotu 21. lipnja 1941. godine jedinice vojske nacističke Njemačke dobile su kodnu riječ Dortmund. To je značili da će slijedećeg jutra, u 3 sata i 10 minuta, oko 3 milijuna njemačkih vojnika, 3200 tenkova, više od 7 tisuća topova, 2 tisuće zrakoplova, 600 tisuća kamiona i 600 tisuća konja krenuti u napad na Sovjetski Savez. Kad su čuli 22. lipnja komunisti u Sisku čuli za napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez održali su sastanak i zaključili da treba početi oružanom borbom. U šumi pored sela Žabno okupili su jedinicu koja će u povijest ući kao Sisački partizanski odred. Zapovjednik odreda postao je Vlado Janjić Capo, za političkog komesara određen je Marijan Cvetković. I tako je počela antifašistička borba u Hrvatskoj. O događajima koji su doveli do osnivanja Sisačkog partizanskog odreda govorimo u Povijesti četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 18.06.2020 10:07

Velike boginje

Godina je 1972. 25 hodočasnika u sveta muslimanska mjesta Meku i Medinu vratilo se u Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Među njima je bio i Ibrahim Hoti. Kad se vratio u rodno selo na Kosovu, nakon dva dana, osjetio je malaksalost i sanjivost. Kada je stigao u svoje selo Ibrahim Hoti primio je članove obitelji i prijatelje i kazivao im kako je bilo na hodočašću. Ubrzo su njegovi suseljani počeli obolijevati od bolesti koja nije bila poznata liječnicima. Kakva je to bila bolest i kako se Jugoslavija 1972. godine s njom izborila možete saznati u emisiji Povijest četvrtkom. d\ltrpar

HRT – HR 1 — Četvrtak, 18.06.2020 10:07

Stvaranje Sisačkog partizanskog odreda 1. dio

22. lipnja 1941. godine u rafineriji nafte u Sisku radnici su slušali vijesti na radiju o početku operacije Barbarossa, napadu nacističke Njemačke na Sovjetski savez. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku i rekao mu za vijesti. Cvetković je onda krenuo prema kući u kojoj je živio radnik željezničke radionice Vlado Janić-Capo. Tako je počeo slijed događaja koji je doveo do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda. O tom 22. Lipnju 1941. Bit će riječi u emisiji Povijest četvrtkom.

HRT – HR 1 — Četvrtak, 11.06.2020 10:07

Crna smrt

Došla je 1347. godine iz Kaffe, današnje Feodosije na poluotoku Krimu. Te 1347. Kaffa je bila trgovačka kolonija Genove koju je opsjedala vojska kana Janibega. Kada je kan shvatio da neće moći zauzeti Kaffu katapultima je preko zidina bacio tijela svojih vojnika zaraženih nekom teškom bolešću. Kada je opsada prestala stanovnici Kaffe krenuli su prema Italiji i tako je bolest došla u Europu. O toj bolesti, koja je dobila nadimak Crna smrt, govorit ćemo u Povijesti četvrtkom. d\ltrpar\lang1033 \lang1050

HRT – HR 1 — Četvrtak, 26.03.2020 10:07

Propast civilizacija II. dio

HRT – HR 1 — Četvrtak, 19.03.2020 10:07

Propast civilizacija I. dio

HRT – HR 1 — Četvrtak, 12.03.2020 10:07

Povijest Mozambika 1. dio

Povijest četvrtkom
Povijest četvrtkom

HRT – HR 1 — Obrazovanje

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 24.09.2020. 13:10 - 13:55

Četvrtak, 01.10.2020. 13:10 - 13:55

Poslušajte

G. W. F. Hegel 1.dio
Četvrtak, 17.09.2020 10:07

Emisija 10.09.2020.
Četvrtak, 10.09.2020 10:07

Gaj Julije Cezar
Četvrtak, 03.09.2020 10:07

Povijest Weimarske republike III. dio
Četvrtak, 27.08.2020 10:07