Arhiva slušaonice - Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Četvrtak, 19.11.2020 20:00

Domovinski rat i književnost

Domovinski rat i književnost Književnost i rat oduvijek su bili isprepleteni. Od Homera do danas, ratovi preliveni u umjetnost vjerno odražavaju temeljno nepromjenjivu narav ljudske vrste, sposobne za ono najplementiije, kao i za ono najniže. U djelovanju čovjek može biti, Shakespeareovim riječima, anđelu nalik, ali u isto vrijeme i niži od životinje. U književnosti obje strane ljudske osobnosti dolaze do izražaja, a upravo u ratu je granica među njima najzamagljenija. Rat je, pisao je Heraklit, otac svih stvari. Premda mišljena u metaforičkome smislu, ova se filozofska maksima u slučaju suvremene, neovisne hrvatske države, iskovane u vatri Domovinskoga rata, shvatiti može i krajnje doslovno. Rat je svoj trag ostavio i u hrvatskoj književnosti - kako poeziji i prozi, tako i u drami. Prvi roman posvećen Domovinskome ratu jest "Smrt Vronskog" Nedjeljka Fabrija - objavljen 1994. godine, dok je rat još trajao - a koji Tolstojeva junaka dovodi na hrvatsko ratište. Međutim, ratna zbilja hrvatsku je ratnu i poratnu književnost iz sfera književnoga interteksta ubrzo prenijela na razmeđe fikcije i memoaristike, iznjedrivši autore kao što su Ratko Cvetnić ("Kratki izlet"), Alenka Mirković ("Glasom protiv topova") ili Jurica Pavičić ("Ovce od gipsa") te dodatno afirmirajući autore poput Pavla Pavličića ("Šapudl") ili Ivana Aralice ("Život nastanjen sjenama"), dajući početni impuls i književnicima mlađe generacije, kao što je Ivana Bodrožić ("Hotel Zagorje"). I dok je književnost 1990-ih uvelike obilježena djelima koja tematiziraju rat, nerijetko i iz prve ruke, hrvatska književnost sve do danas u značajnome dijelu novoobjavljenih knjiga rat nosi barem u podsvijesti, čime se njegov utjecaj očituje neizravno, kroz slutnje i elipse; rat je ponekad prapočetak koji kreira književnoumjetnički svijet pojedina djela, a katkad je i apokaliptični rušitelj starih svjetova. Kako se Domovinski rat poima u korpusu suvremene hrvatske književnosti? Je li jednoznačno vrednovan, ili ga se percipira iz suprotstavljenih vrijednosnih perspektiva? Kakav je utjecaj medijskoga reprezentiranja hrvatskoga rata za neovisnost, a kakav utjecaj na medijsku i umjetničku vizuru ima politika? Jesu li kanoni suvremene hrvatske književnosti o Domovinskome ratu čvrsto uspostavljeni, postoje li paralelni kanoni, ili je o svemu navedenome još uvijek prerano govoriti? Nastoji li se tematiku rata izgurati na margine hrvatskoga literarnog kozmosa, ili mu je suđeno još neko vrijeme uprisutnjavati se u glavnini domaćih književnih uradaka? O ovim i drugim aktualnim pitanjima iz suvremene hrvatske književnosti na Tribini Trećega programa večeras će razgovarati Ratko Cvetnić, Sanja Nikčević i Tomislav Šovagović. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Četvrtak, 29.10.2020 20:00

AMERIKA: ZEMLJA NA RUBU

AMERIKA: ZEMLJA NA RUBU Uoči presudnih predsjedničkih izbora između aktualnog republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i njegova republikanskog izazivača, bivšeg Obamina potpredsjednika Joea Bidena, Sjedinjene Američke Države nalaze se na jednoj od prijelomnih točaka svoje povijesti. Predsjednički izbori održat će se u kontekstu višestruke krize: najmoćniju zemlju svijeta prvo je poharala pandemija virusa Covid-19, ozbiljno joj ugrozivši ekonomiju i ostavljajući milijune bez posla, da bi se potom diljem američkoga kontinenta - nakon smrti policijskoj brutalnosti podvrgnutog Afroamerikanca Georgea Floyda - dogodili masovni i nasilni prosvjedi. Predsjednički kandidati i dvije struje kojima stoje na čelu dijametralno suprotno poimaju navedene fenomene. Progresivna struja Demokratske stranke i njezinih simpatizera predsjednika Trumpa optužuju za nedovoljno ozbiljnu reakciju na prijetnju koronavirusa; Republikanska stranka, s druge strane, hvali Trumpovu skrb za ekonomsku dobrobit i poslove američkih radnika. Lijeva strana američkoga političkog spektra na Floydovu smrt reagirala je zahtjevima za prestanak financiranja, smanjenje utjecaja pa i ukidanje policije, dok je desna strana političkoga spektra na nasilne prosvjede i uspostavu revolucionarnih tzv. "autonomnih zona" - poput one u Seattleu gdje su prosvjednici okupirali nekoliko blokova i sami ih kontrolirali gotovo mjesec dana - reagirala zahtjevima za ponovnom uspostavom reda; ako je potrebno, i uz vojnu pomoć. Fenomeni o kojima je riječ, međutim, uvelike nadilaze predsjedničku moć, pa i okvire političkih institucija. Uzroci uličnih nemira i kulturnoga rata u američkome društvu znatno su širi; riječ je o paradigmatskim promjenama u vrijednosnim sustavima političkih, ekonomskih i kulturnih elita, kao i u jednome dijelu naroda. U rastućoj polarizaciji, dio američkoga naroda postaje sve progresivnijim, dok drugi petrificira tradicionalne vrijednosti. Bojno polje na kojemu se odvijaju najnoviji sukobi u poimanju etike je, dakako, spolni moral. U svjetlu sve većeg rascjepa između recentnih i suvremenih društvenih normi, američki narod demonstrira i pad vjere u institucije; kako političke, tako i religijske, što Ameriku čini plodnim tlom za nebrojene neprovjerene informacije, tzv. "lažne vijesti", ali i teorije zavjere u tematskom rasponu od pandemije do politike. Na rubu svojevrsnoga "drugog Građanskoga rata", američki narod podjeljeniji je nego ikada. Hoće li ga ijedan kandidat na predsjedničkim izborima u slučaju svoje pobjede uspjeti harmonizirati, ili će se duboka polarizacija nastaviti i nakon predsjedničkih izbora? Odgovore na ovo i srodna pitanja na Tribini Trećega programa ponudit će Višnja Starešina, Zoran Kurelić i Boris Havel. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Srijeda, 23.09.2020 20:00

COVID 19: POČETAK KRAJA ILI NOVI POČETAK?

COVID-19: POČETAK KRAJA ILI NOVI POČETAK? Čitavo stoljeće nakon Španjolske gripe koja je poslije Velikoga rata 1914.-1918. poharala svijet, moderno društvo - koje se globalizacijskim procesima u međuvremenu proširilo na sve kontinente - nije se suočilo s fenomenom poput koronavirusa ili COVID-a 19. Unatoč manjemu stupnju razornosti od koronina dvadesetostoljetnoga pretka, reakcija globaliziranoga društva na novu pandemiju - premda po svojemu sadržaju nalik srednjovjekovnim karantenama formiranim zbog opasnosti od kuge ili crne smrti - po razmjerima institucionalne zatvorenosti, koja je bila zahvatila gotovo čitav razvijeni svijet, povijesni je presedan. Osim epidemioloških, o kojima se informiramo iz dana u dan, općedruštvene su posljedice pandemije nesagledive. Nastupilo je doba u kojemu se društvene mijene zbivaju ubrzano, pa je moguće nagađati kakav će ne samo pandemija, nego i reakcija na pandemiju utjecaj imati u mnogobrojnim domenama: ponajprije ekonomonije, gdje se za nadolazeću jesen predviđa nova financijska kriza, ali i politike, budući da se iznova propitkuje stupanj slobode pojedinca i prava države na represiju, pa sve do odnosa tradicionalnih i novih medija, koji dijametralno suprotno pristupaju teorijama o zavjerama svjetskih razmjera kojih bi COVID-19 bio dijelom. Iz sociološke perspektive, pandemija je već počela utjecati na svakodnevni život značajnoga broja ljudi - od Republike Hrvatske do Sjedinjenih Američkih Država zabilježeni su slučajevi napuštanja urbanih sredina i svojevrsni povratak u ruralne predjele. Sve više ljudi počinje raditi od kuće. Od osnovnoga obrazovanja do visokoškolskih ustanova, uveden je eksperiment održavanja nastave u digitalnoj sferi, što iz temelja mijenja samu strukturu institucionalizirane naobrazbe. Masovna zbivanja sve su rjeđa i - manje masovna. Naposljetku, sȃm zdravstveni sustav suočava se s poteškoćama, kako po psihološkim posljedicama koje će pandemija nedvojbeno prouzročiti, tako i po pitanju nedostupnosti osnovnih zdravstvenih usluga. Kako to nerijetko biva, ne manjka niti onih koji - u apokaliptičnome ključu - u aktualnoj pandemiji vide "početak kraja". No kojih je sve društvenih fenomen COVID-19 kraj, a kojih sve početak? S tim pitanjem suočit će se gosti večerašnje Tribine: Ivica Šola, Goranko Fižulić i Jure Vujić. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

HRT – HR 3 — Četvrtak, 27.08.2020 20:00

BRANITELJI PISCI: DOMOVINSKI RAT U PISANOJ RIJEČI

Treći program Hrvatskog radija u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5., organizira tribinu o temi BRANITELJI PISCI: DOMOVINSKI RAT U PISANOJ RIJEČI. Iskustva sudionika Domovinskog rata potresna su, dramatična, a nerijetko i traumatična. To je posebice zamjetno kad se uzme u obzir da su mnogi hrvatski branitelji osim bojišnice doživjeli i iskustvo zarobljavanja, te preživljavanja u srbijanskim koncentracijskim logorima i tamnicama. Po završetku rata neki su od njih svoja iskustva pretočili u književna djela autobiografskog žanra. Autori takvih pisanih djela stvorili su možda najdragocjenija svjedočanstva o burnim vremenima stvaranja i obrane hrvatske države. Iz njih možemo vidjeti ne samo s kolikom se zlom hrvatski narod suočio tijekom velikosrpske agresije, nego i kako su se oni koji su iz toga rata izišli kao pobjednici, s ratnim sjećanjima nosili u miru. Mnogi su od njih snagu i mir pronašli u kršćanskoj vjeri i Isusovu nauku. Evanđelje je njihova srca oslobodilo mržnje, gorčine, anksioznosti i depresije, a poučilo praštanju i ispunilo mirom. Duboke ljudske drame, ratne i poratne, pretočene u autobiografski tekst, dragocjene su lekcije iz života. Iz njih će budući naraštaji Hrvata učiti o stradanjima kroz koja je hrvatski narod prolazio na putu do slobodne domovine. No one su i izvor nadahnuća, nade i

HRT – HR 3 — Četvrtak, 20.08.2020 20:00

IZBJEGAVA LI LJEVICA DIJALOG I POLEMIKU S IDEOLOŠKIM NEISTOMIŠLJENICIMA?

Treći program Hrvatskog radija u zagrebačkoj Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5., organizira tribinu o temi izbjegava li ljevica dijalog i polemiku s ideološkim neistomišljenicima? Aktivisti lijevo-liberalnih ideologija u mnogim su zapadnim zemljama bili nositelji ideje demokratičnosti, pluralizma, slobode govora, te prava na mišljenja i stavove protivne uvriježenima. Mnoge ideje koje su u konzervativnim društvima predstavljale tabu, lijevo-liberalna opcija pretvorila je u legitimne teme razgovora, dijaloga, polemike i u konačnici, slobode izbora. No nakon propasti komunizma 1990-ih zapadnjačka ljevica kao da je sasvim izgubila tlo pod nogama. Nakon što se jasno pokazalo da su radnička prava daleko bolje zaštićena na kapitalističkom Zapadu nego na komunističkom Istoku, glavna tema ljevice - društvena ravnopravnost kroz raspodjelu materijalnih resursa - više ni ljevičarima nije bila zanimljiva. Ljevica se kroz nevladine udruge prikopčala na proračunska sredstva koja uplaćuju kapitalisti, radnici i seljaci, te se usredotočila na svjetonazorske i ideološke teme drukčijeg sadržaja: potkopavanju tradicionalnih vrijednosti, takozvanoj "rodnoj" ravnopravnosti, uvođenju uniseks zahoda na sveučilišta, očuvanju okoliša na Antarktiku, propagiranju anacionalnog kozmopolitizma, suzbijanju domoljublja, kvazipacifizmu, pravima seksualnih manjina ili liberalizaciji droga. No u zagovaranju svojih programa, ljevica sve više ostavlja dojam da je izgubila uvjerljivost argumenata te da izbjegava polemiku s konzervativnim protivnicima. One koji se ne slažu s ljevičarskim programima, napada se ad hominem i nerijetko ih se naziva pogrdnim imenima kao što su klerofašist, nacionalist, šovinist, rasist, homofob, islamofob. U Hrvatskoj se tome popisu može pridodati i riječ desničar. Počesto ispražnjena od sadržaja, ljevica svoju relevantnost nameće difamacijom i blaćenjem suprotne strane. Pogrdnim imenima, umjesto argumentima ljevičari zasipaju prominentne nositelje konzervativnih vrijednosti, od društveno aktivnih biskupa Katoličke crkve, intelektualaca i javnih ličnosti, do udruga koje zagovaraju život, obitelj i domoljubne vrijednosti. Kroz koncept političke korektnosti, a sada pomalo i pod krinkom govora mržnje, nastoji se ušutkati konzervativni glas o nizu društvenih tema. Zašto ljevica na Zapadu izbjegava izravnu polemiku s desno-konzervativnim suparnicima? Je li ljevica odustala od osnovnih načela demokracije, a to su argumentiran dijalog i pluralizam? O tim će temama na Tribini koju vodi Boris Havel govoriti Marija Selak, Denis Kuljiš i Igor Peternel

HRT – HR 3 — Četvrtak, 13.08.2020 20:00

OTVARANJE KOMUNISTIČKIH ARHIVA: ZABAVA ZA NAROD ILI CIVILIZACIJSKI ISKORAK

/REPRIZA/ Treći program Hrvatskog radija poziva vas u zagrebačku Knjižnicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5., na tribinu OTVARANJE KOMUNISTIČKIH ARHIVA: ZABAVA ZA NAROD ILI CIVILIZACIJSKI ISKORAK. Hrvatska je među posljednjim europskim državama koja još nije otvorila arhive iz vremena komunizma. Arhivi su u vlasništvu SDP-a, sljednika KPH, bez čijeg pristanka ni povjesničari nemaju uvid u njihov sadržaj. U pripremi je zakon kojim bi se ta praksa zamijenila rješenjima primjerenim demokratskome i civiliziranom društvu, koje je voljno suočiti se s totalitarnim sustavom bivše države. Dok se iz vrha partije sljednice SKH čuje kako se radi o "zabavi za narod", glasovi demokracije, društvene odgovornosti i savjesti upozoravaju da je riječ o civilizacijskom iskoraku bez kojega Hrvatska ne može napredovati. O otvaranju komunističkih arhiva na tribini govore Ivan Zvonimir Čičak, Siniša Pavlović, Mario Jareb i Goran Hutinec. Moderator je Boris Havel.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 06.08.2020 20:00

SPREMA LI SE IDEOLOGIZACIJA HUMANISTIKE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU?

REPRIZA Sprema li se ideologizacija humanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu? Pismo Darka Polšeka, redovitog profesora sociologije na Studiju antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uzdrmalo je hrvatsku akademsku zajednicu. U njemu profesor Polšek upozorava na syllabus za predmet "Uvod u društveno-humanističke znanosti" koji bi trebali odslušati i položiti svi budući studenti Filozofskog fakulteta, a koji društvenim problemima i fenomenima pristupa isključivo iz lijeve ili izrazito lijeve perspektive. Polšek u pismu navodi da u cijelome syllabusu, koji se sastoji od 40 izvora, nema nijednog teksta koji društvu pristupa s liberalnih ili konzervativnih pozicija te se pita kako će se kod studenata razviti kritičko mišljenje ako na prvoj godini ni u jednoj nastavnoj jedinici neće imati doticaja s tekstovima drukčijih političkih opredjeljenja. Profesor zaključuje da se radi o skandalu potvrđuje predrasudu o Filozofskom fakultetu kao "crvenoj utvrdi" zbog čega, po njegovom mišljenju, dramatično padaju upisne kvote. Pitanje je radi li se o izoliranom incidentu ili humanistički studiji doista sve otvorenije studentima nameću lijevu ideologiju. Primjetno je da slične tendencije postoje i u inozemstvu pa Hrvatska, barem u tom smislu, slijedi svjetske trendove. Klize li doista javni studiji humanistike ulijevo ili se radi o pojedinačnom nezadovoljstvu kojemu se želi dati političku dimenziju? Guši li se na društveno-humanističkim fakultetima pluralizam ideja ili studenti ipak imaju priliku čuti različita mišljenja i upoznati autore drukčijih svjetonazora? Dobivaju li studenti kvalitetno obrazovanje za novac koji izdvajaju porezni obveznici? Gosti tribine: Ivo Banac, Trpimir Vedriš, Neven Sesardić i Ana Munk Moderator tribine: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Matija Štahan.

Poslušajte

Domovinski rat i književnost
Četvrtak, 19.11.2020 20:00

AMERIKA: ZEMLJA NA RUBU
Četvrtak, 29.10.2020 20:00

COVID 19: POČETAK KRAJA ILI NOVI POČETAK?
Srijeda, 23.09.2020 20:00

BRANITELJI PISCI: DOMOVINSKI RAT U PISANOJ RIJEČI
Četvrtak, 27.08.2020 20:00