Što napada opatijske palme i kako im pomoći?

Što napada opatijske palme i kako im pomoći?

Foto: Pixsell

Opatijske palme nisu dobro! U kvarnerskom turističkom središtu prekrasne hortikulture, palme su jedan od prepoznatljivih motiva, no ako se ne pozabavimo prevencijom, uskoro bi mogle nestati, drži agronom Davor Ćiković.

"Zamislite Split, Trogir, Makarsku, Kaštela ili Opatiju bez palmi. To bi bila tragedija! Nezamisliv pejzaž", upozorava agronom Davor Ćiković iz Opatije, u kojoj, u posljednje vrijeme, zamjećujemo alarmantan porast uginulih palmi starih i više desetaka godina. Prošlog je mjeseca, primjerice, u centru Opatije, samo u jednoj okućnici uklonjeno šest palmi vrijednih oko 60 tisuća kuna, a bolest se proširila i na palme u okružju.

Palme napadaju crvena palmina pipa i palmin drvotoč. Nametnici su stigli s uvoznim biljkama. Silno su agresivni: na jedno zaraženo stablo sljedeće godine bude ih osam, a u godinu dana zaraza se proširi u krugu od deset kilometara.

U kvarnerskom turističkom središtu prekrasne hortikulture, palme su jedan od prepoznatljivih motiva, no ako se ne pozabavimo prevencijom, uskoro bi mogle nestati, drži Ćiković. Na invazivne štetnike koji uzrokuju nepovratno propadanje i uginuće palmi iz Ministarstva poljoprivrede upozoravaju već nekoliko godina, ali na žalost, borba je zasad neuspješna.

Nakon iskustava u Španjolskoj i Italiji, gdje su čak i u Rimu ostali bez stoljetnih palmi, tri godine otkako su se i u nas pojavili invazivni nametnici crvena palmina pipa i palmin drvotoč, suše se i sijeku palme od Pule do dubrovačkog Zatona. Najugroženije su najčešće palme Phoenix, koje su posađene na svim našim rivama. Crvena palmina pipa napada najjača i najstarija stabla i u roku od šest mjeseci palma se osuši. U samo dvije godine crvena palmina pipa poharala je otoke Zlarin i Krapanj, prostor šibenske Brodarice, Solarisa i Grebaštice, a njezina je prisutnost potvrđena i u Umagu i Opatiji. Pojavila se i u Zatonu Velikom te izravno ugrozila Dubrovnik, dok je palmin drvotoč danas prisutan u Puli, Kožini i Diklu pokraj Zadra te Brniku kod Splita.

Hrvatska je u skladu s europskom regulativom donijela vlastiti akcijski plan zaštite palmi, u kojem sudjeluje i Udruga hrvatskih ljubitelja palmi, koja ga ocjenjuju dobrim. Obuhvaća praćenje i detekciju, tretiranje blago zaraženih i uklanjanje nepovratno zaraženih stabala te tretiranje svih stabala palmi u krugu od 10 kilometara od zaraze. Ključna je poruka da zaraženim palmama treba stručni tretman. Poslušajte razgovor:

Što napada opatijske palme i kako im pomoći?, pripremila Larissa Smokvina

Komentari