Sveti Vinko slavi božansku kapljicu, no vinari u problemima

Sveti Vinko slavi božansku kapljicu, no vinari u problemima Sveti Vinko slavi božansku kapljicu, no vinari u problemima

hrt.hr

Blagdan je svetog Vinka zaštitnika vinara i vinograda. No ove godine obilježavanje Vinkova bit će skromnije. Vinari dijele sudbinu gospodarstva kada je riječ o rezultatima poslovanja u vrijeme korona krize. Vinari istoka Hrvatske razgovarali su u Osijeku kako iz krize

Blagdan svetog Vinka vrijeme je kada vino dobiva svoja prava obilježja i kada ima zaokruženu boju, okus i miris ili jednostavno buke. Upravo blagdan Vinkova je i proslava rođenja mnogima najdraže kapljice. No nažalost vinski rođendan će se proslaviti, ali u ozračju pandemije korona virusa, daleko skromnije nego prethodnih godina. 

Poznati vinar iz kutjevačkog vinogorja Vlado Krauthaker ugostit će manje grupe ugostitelja kako bi kušali rezulate prošlogodišnje berbe, a vjerojatno slično će napraviti i ostali vinari. Istok Hrvatske je i najveća vinarska regija koja drži gotovo polovicu proizvodnje vina u Hrvatskoj. Vinarsko vinogradarska udruga Graševina Croatica organizirala je u županijskog HGK skup o temi poslovanja u dobra pandemije korona virusa. Kako pronaći rješenje i izlaz iz problema nastalih prošle godine. 

"Razmatrali smo na sjednici upravnog odbora tri teme: stanje i poslovanje vinarstva Slavonije i hrvatskog Podunavlja u pandemiji, krizna mjere u vinarstvu i strategija razvoja Slavonije i hrvatskog podunavlja kao vinarske regije. Polazimo od toga da će uvjeti pandemije trajati još nekoliko mjeseci", rekao je predsjednik Udruge Josip Pavić.

"Lanjske godine imali smo pad prodaje 40 do 50 posto tako će se nastavili se biti i pad prihoda. U vinogradarstvu se mora stalno ulagati i to iznosi oko 40 tisuća kuna po hektaru. Vinogradarima u Hrvatskoj to je 800 milijuna kuna odnosno uz pad prihoda od 40 posto nama nedostaje 320 milijuna kuna likvidnog novca da bi preživjeli ovu godinu i nema alternative osim kredita. U razgovorima s resornim ministarstvom povodimo anketu o nelikvidnosti. Nelikvidnost se sastoji od potrebnog novca za tekuću proizvodnju i od obveza po prethodno odobrenim investicijskim kreditima. Moramo sada razgovarati o reprogramu postojećih kredita, investicijskih, te o kreditima za kratkotrajnu tekuću likvidnost. Očekujem da ćemo to postići brzom akcijom vinara, HGK, ministarstva i banaka i pronaći rješenje jer alternative nema", kaže Pavić te dodaje "Drugi problem je što se pojavljuje višak vina na tržištu ili 40 posto viška. Mogućnosti su izvesti što u ovom trenutku nije realno, baciti u more i treće su mjere kriznog skladištenja ili krizne destilacije. Zasad još nismo zauzeli stav u kojem smjeru ići. Sada se utvrđuje koliko je novca na raspolaganju. Znamo da je vinska omotnica 10,3 milijuna eura i ona može biti raspoređena onako kako svi dionici odluče po postojećim pravilima. Ovih dana provest ćemo anketu sa vinarima u Hrvatskoj gdje će se odrediti iznos koji će zatražit kao potpora do 15.10. kada završava vinska godina."

"Još smo raspravljali o strategiji. Ona počiva na činjenicama. Slavonija sudjeluje u ukupnoj proizvodnji s 45 posto vina, Istra oko 19 posto, Dalmacija 19 i bregovita hrvatska na području oko Zagreba 16 posto. S druge strane kad uzmete kvalitet vina u Slavoniji je 90 posto kvalitetnih i vrhunskih vina. U drugim regijama to je znatno niže. Dalmacija proizvodi 70 posto kvalitetnih i vrhunskih vina, Istra 65 posto i bregovita Hrvatska 50 posto. Od ukupne proizvodnje od 73 milijuna litara 32 milijuna proizvede se u slavonskim vinogorjima. No na istoku Hrvatske mala se količina vina prodaje na području gdje su proizvedena svega pola posto, dok primjerice u Istri je to čak 40 posto. Za usporedbu Zagreb i okolne županije imaju proizvodnju vina 6 litara po stanovniku, a Slavonija i Baranja 47 litara. Tako da u 5 slavonskih županija imamo najveću količinu najkvalitetnijeg vina u Hrvatskoj, ali tržište je sada jako daleko o nas. Naša strategija mora biti dobro marketinški promišljena kako bi naša vina postala prepoznatljiva odnosno prije svega njihova kvaliteta", zaključio je Josip Pavić. 

Mladen Papak predstavnik je iločkog vinogorja, te vlasnik vinarije u Iloku. 

"Preživjeli smo zahvaljući vladinim mjerama potpore i krizne destilacije vina, ali poteškoće su nastale drugim lockdownom i zatvaranjem restorana. Posljedice su već sada značajne povećanjem zaliha i bojimo se da će se to odraziti na pad cijena. Moramo nastaviti ulagati no pitanje je kako ćemo to dalje uspjeti i sami izdržati. Ako se ove mjera zadrže onda će posljedice biti ozbiljnije. Sada dobivamo djelomičan minimalac prema prihodu. U prosincu inače našem najdohodovnijem mjesecu u godini zabilježen je drastičan pad, a to će se reflektirati i u budućnosti", kaže Papak. 

Vlado Krauthaker ipak očekuje da će se  restorani otvoriti prije Uskrsa kako bi krenula uobičajena prodaja vina koja bi trebala oporaviti vinarsku branšu i turizam. "Stanje u vinogorju je stabilno svi radimo nema otpuštanja radnika. Nadamo se da ćemo preživjeti. Nažalost ove godine nema velikih mogućnosti za svetog Vinka i mislim da ćemo u malim grupicama dovoditi ugostitelje u vinograde podružiti se i degustirati vina kako bi imali uvid u 2020. koja je u slavonskim vinogorjima bila jako dobra pogotovo za crvene sorte. U ukupnoj prodaji inače izvoz sudjeluje s 20 posto, no sada se to smanjilo. Nadamo se da će se vratiti tržište na Jadranu. Mi kao udruga moramo učiniti više u promociji hrvatskih vina jer nas nema na svjetskoj vinskoj karti", zaključio je Vlado Krauthaker.

 

Vlado Krauthaker

Josip Pavić