Predstavljanje recentne produkcije klasične glazbe na ležerniji način, kroz različite interprete i glazbenike. Cilj emisije je educirati slušatelje i preporučiti im današnje najbolje glazbenike, ali i one koji su svojom umjetnošću obilježili drugu polovicu dvadesetog stoljeća.
Emisija se emitira srijedom od 00.10h
Autor i urednik: Zlatan Skalicki
Zrinski je Zajčevo životno djelo. Prožeto je domoljubnim oduševljenjem i iskrenim glazbenim nadahnućem. Ideja koja je potakla stvaranje te opere, ista je kao i ona koja je četvrt stoljeća ranije inspirirala Vatroslava Lisinskog za njegova Porina i ista koja je uostalom vodila velikog Verdija kada je stvarao svoje opere Risorgimenta - pokreta za oslobođenje i ujedinjenje Italije sredinom devetnaestog stoljeća. Snimka Zrinskog nastala je godine 1962.godine s legendarnim Vladimirom Ruždjakom u naslovnoj ulozi. Eva je Milka Bertapelle, Jelena Branka Stilinović, Sulejman Dragutin Bernardić......Sudjeluju solisti, zbor i orkestar HNK u Zagrebu, a dirigent je Milan Sachs.
. Studer, Leech, Van Dam, Hampson. Michel Plasson. Gounod je jedan od najistaknutijih predstavnika francuske romantičke opere. Njegova vokacija zborovođe i skladatelja brojnih djela za zborove učinila je da osim melodiozno oblikovanih solističkih dionica u njegovim scenskim djelima nalazimo i impresivne zborske prizore. No,još je značajnije da je Gounod tadašnju francusku operu oslobodio talijanskih i njemačkih utjecaja, te stvorio djelo novog žanra, između velike i komične opere. U Faustu je dramska radnja mnogo više povezana s glazbom, bez nakane da iznosi filozofsku bit Goetheova djela, koje je do tada već često uglazbljivano. Gounod svojim likovima daje više glazbeni negoli psihološki profil. klasikom.podrugom@hrt.hr
Slavni ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski ostavio je bogat opus danas glasovitih opera, baleta, simfonija i komornih djela. Pa i operu Pikova dama. Snimka je nastala godine 1992., a u izvedbi sudjeluju Vladimir Atlantov, Sergei Leiferkus, Dmitri Hvorostovsky, Mirella Freni, solisti, festivalski zbor Tanglewood, Bostonski simfonijski orkestar, a dirigent je Seiji Ozawa.
(Mescheriakova, Giordani, Scandiuzzi) Fabio Luisi Radikalna prerada libreta opere I Lombardi, značajno je pojasnila dramska zbivanja smanjivanjem broja scena i uklanjanjem suvišnih likova. Od novoskladane glazbe je finale trećega čina. Verdiju je u Parizu bio ponuđen privlačan ugovor koji mu je omogućio da se okuša u grand operi, bez rizika koji bi donosilo skladanje novoga djela. Lombardijci su radikalno prerađeni, opera je dobila obvezatni balet, a Verdi je bio plaćen kao za novu operu.