Predstavljanje recentne produkcije klasične glazbe na ležerniji način, kroz različite interprete i glazbenike. Cilj emisije je educirati slušatelje i preporučiti im današnje najbolje glazbenike, ali i one koji su svojom umjetnošću obilježili drugu polovicu dvadesetog stoljeća.
Emisija se emitira srijedom od 00.10h
Autor i urednik: Zlatan Skalicki
M.Caballe, A.Kraus, M.Manguera, J,Hamari. Solisti, Ambrozijanski operni zbor, orkestar Filharmonija. Dirigent: Rccardo Muti (1979). Oduševljenje na praizvedbi i zahtjevi za bisom, pogotovo za duetom "Suoni la tromba", bili su tako veliki,da je Bellini neposredno poslije toga morao učiniti nekoliko većih kraćenja kako bi spriječio da opera ne traje predugo.
R. Villazon, J. Di Donato, M. Rebeka, A. Plachetka, komorni zbor Rias, Europski komorni orkestar. Dirigent je Yannick Nezet- Seguin. (2018.) Ova opera nema tako bogatu orkestraciju kakva je u prethodnim operama, bilo zbog pridržavanja talijanskog stila, bilo zbog koncentracije na Čarobnu frulu.
Već nakon praizvedbe godine 1874. "Šišmiš" je postao sinonimom operetnog žanra. Bečka opereta stvorena je prema francuskom uzoru popularnih Meilhacovih i Halévyjevih kazališnih djela koji su ostali zapamćeni kao libretisti Bizetove opere "Carmen". Francusku prirodu njihovih komedija Strauss je prilagodio Beču baš kao što je i stoljeće prije Mozart transformirao Beaumarchaisov "Figarov pir" u svoju operu. Johann Strauss i "Šišmiš" većinu ljudi asociraju na veselje, slavlje i svečane balove koji nemaju kraja. Međutim, ova opereta nad operetama posjeduje obilje melankolije i čežnje za idealom sreće koji, jednom upoznat, ne može nikad ponovno biti osvojen. "Šišmiš" započinje kao poziv na užitak, a završava sviješću o zajedničkoj ljudskosti. Snimka koju slušamo nastala je godine 1991., a u glavnim ulogama nastupaju Kiri Te Kanawa, Edita Gruberova, Brigitte Fassbaender i Wolfgang Brendel uz zbor Bečke državne opere i Bečku filharmoniju. Dirigent je Andre Previn
"Orašar" je jedno od najljepših djela klasične baletne literature, a tradicionalno se uobičajilo njegovo prikazivanje upravo u prosincu, uoči božićnih blagdana. U sto dvadeset godina od praizvedbe popularnost "Orašara" kod publike, osobito kod djece, stalno je rasla i danas je to najizvođeniji balet na svijetu te vjerojatno ne postoji nijedna generacija mladih koja nije odrasla uz njega. Glazba Čajkovskoga uvijek potiče na ples, a to je u potpunosti iskoristio veliki koreograf Carskih ruskih kazališta Marius Petipa te je kao veliki baletni znalac dao Čajkovskome smjernice za stvaranje glazbenog predloška. Priča o djevojčici koja ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar, drvenog orašara i s njime proživi čudesne dogodovštine u izmaštanom svijetu, preuzeta je od E. T. A. Hoffmanna u obradi A. Dumasa oca. No, dok je priča u originalu bila zastrašujuća, u obradi Čajkovskoga stvorena je čudesna glazbeno-plesna bajka u kojoj djevojčica Klara, zajedno s lutkom Orašarom, koji se pretvara u Princa proputuje nezaboravne prostore i doživi zanimljive susrete. Za sve Klarine doživljaje zaslužan je njezin ujak Drosselmeyer, čudan čovjek čarobnjačkih moći koji rado zabavlja djecu svakojakim trikovima i čudima. Nakon što omogući Klari divnu avanturu koja ispuni njezine snove, on je vraća u sigurnost njezine obitelji, a sam nestaje u noći. "Orašara" slušamo u izvedbi Orkestra Covent Gardena pod ravnanjem Marka Ermlera.