Predstavljanje recentne produkcije klasične glazbe na ležerniji način, kroz različite interprete i glazbenike. Cilj emisije je educirati slušatelje i preporučiti im današnje najbolje glazbenike, ali i one koji su svojom umjetnošću obilježili drugu polovicu dvadesetog stoljeća.
Emisija se emitira srijedom od 00.10h
Autor i urednik: Zlatan Skalicki
Snimka je nastala godine 1982. U glavnim solističkim ulogama nastupaju Gabriela Benačkova, Peter Dvorsky i Richard Novak uz Praški filharmonijski zbor i Češku Filharmoniju. Dirigent je Zdenek Košler.
Biblijski oratorij “Mesija” jedno je od najveličanstvenijih glazbenih ostvarenja uopće. Tekstopisac Charles Jennens je 1741. povezao najljepše tekstove o Mesiji iz Staroga i Novog zavjeta u jedinstvenu umjetničku cjelinu, a skladatelj G. F. Händel je ovu snažnu dramu o ljudskom iskupljenju u glazbenom smislu doveo do savršenstva. Oratorij je sastavljen od tri dijela. Središnja osoba je Isus Krist, njegov život i djelovanje. Prvi dio govori o rođenju i djelovanju Mesije, drugi dio donosi muku, smrt i uskrsnu proslavu te pobjedonosni “Aleluja”. U trećem dijelu nas Händel ponovno vraća uskrsnuću i konačnoj pobjedi nad smrću te vjeri u vječni život. Djelo je napisano za svega 24 dana. Kažu očevici da je za vrijeme stvaranja skladatelj proživljavao prave stvaralačke muke. Nije ništa jeo, često se molio i plakao, a doživljeno je iskustvo izrazio riječima: “Vidim otvorena nebesa i Sina čovječjega gdje sjedi zdesna Bogu.” Prva izvedba “Mesije” 1742., bila je izvrsno posjećena. Tada su muškarci zamoljeni da ostave mačeve kod kuće, a žene nose jednostavne haljine kako bi stalo što više publike u dvoranu. U Londonu je “Mesija” izveden 1743. Kada je pjevan poznati zbor br. 42 “Aleluja”, svi su u publici ustali, gosti i kralj George, i tako ostali stajati sve dok zbor nije završio. Otada je u Engleskoj tu melodiju nepristojno slušati sjedeći. Nekoliko dana poslije londonske izvedbe, Händela je posjetio Lord Kinnout. Izrazio je autoru komplimente na “velikoj zabavi” koju je priredio svojim oratorijem. Glazbeni genij mu je na to odgovorio: “Dragi moj gospodine, boljelo bi me kada bih ljudima svojom glazbom pružio samo zabavu i užitak, moj je cilj učiniti ih boljima.” Snimka koju slušamo nastala je godine 1970.U izvedbi sudjeluju Joan Sutherland, Huguette Tourangeau, Werner Krenn, Tom Krause i Dermot Coleman uz Ambrozijanski operni zbor i Engleski komorni orkestar. Dirigent je Richard Bonynge.
Stala plačuć tužna Mati (lat. Stabat Mater Dolorosa) jedan od najsnažnijih napjeva usmjerenih na bol Isusove majke. Mnogi skladatelji uglazbili su Stabat Mater, među njima i G.Rossini. Snimka je nastala godine 1982. a u izvedbi sudjeluju sopranistice Katia Ricciarelli i Lucia Valentini Terrani, tenor Dalmacio Gonzalez, bas Ruggero Raimondi, zbor i orkestar Filharmonija. Dirigent je Carlo Maria Giulini.
Weikl, Vogel, Janowitz, Adam, Schreir. Carlos Kleiber. Strijelac vilenjak bila je najpopularnija njemačka opera u prvoj polovini 19.stoljeća. Pojavila se u prikladnom trenutkunjemačke povijesti, kad je bujanje domoljubnih osjećaja, poslije pobjede nad Napoleonom, bilo na vrhuncu.