Predstavljanje recentne produkcije klasične glazbe na ležerniji način, kroz različite interprete i glazbenike. Cilj emisije je educirati slušatelje i preporučiti im današnje najbolje glazbenike, ali i one koji su svojom umjetnošću obilježili drugu polovicu dvadesetog stoljeća.
Emisija se emitira srijedom od 00.10h
Autor i urednik: Zlatan Skalicki
Veliko tročinsko operno djelo njemačkog skladatelja Richarda Wagnera Ukleti Holandez, jedno od najblistavijih djela opernog stvaralaštva, praizvedeno je 1843. u dresdenskoj Semperoper. To je jedna od prvih Wagnerovih opera u kojoj se očituju njegova nova shvaćanja glazbenog teatra, u kojemu je orkestar ravnopravan pjevačima, a lajtmotivi se kontinuirano provlače. Pišući libreto, Wagner je kao ishodišni tekst upotrijebio satiričnu prozu velikoga njemačkog romantičarskog pisca Henricha Heinea Uspomene gospodina Schnabelewopskoga, koja obrađuje staru mornarsku legendu o ukletom moreplovcu osuđenom na vječno lutanje morima, koji donosi propast svima koje susretne. Uz to se, prema vlastitu priznanju, skladatelj koristio i osobnim neugodnim iskustvima s putovanja Sjevernim morem od Rige do London u ljeto 1839. U središtu radnje opere koja se događa u 17. stoljeću na norveškoj obali, Wagnerova je ideja o ženi otkupiteljici, Senti, djevojci koja je spremna svojom nesebičnom ljubavlju izbaviti duh ukleta moreplovca. Iako u samoj operi ima dosta romantičarskih elemenata, Ukleti Holandez najavljuje sve bitne odlike kasnijih wagnerijanskih djela poput Rajnina zlata, Walküre, Siegfrieda i Sumraka bogova. S Holandezom počinje moj posao pjesnika s kojim sam napustio zanatski rad. Ne znam je li se ikada u životu umjetnika dogodila tako radikalna promjena u tako kratkom vremenu… zapisao je skladatelj o ovome opernom djelu. Snimka koju slušamo, nastala je godine 1984., a u izvedbi sudjeluju Dunja Vejzović, Jose van Dam, Kurt Moll, Peter Hofmann,solisti i zbor bečke opere, Berlinska filharmonija pod ravnanjem Herberta von Karajana.
Strastvena, ljubomorna i impulzivna diva; romantičan, slobodoljubiv i zaljubljen slikar te vlastohlepan i beskrupulozan šef policije tri su lica upletena u melodramu pisanu za slavnu Sarah Bernhardt, što je Pucciniju poslužila kao predložak za jednu od najpoznatijih i najspektakularnijih opera. U mitskom ali i stvarnom Rimu, između sjena crkve Sant'Andrea della Valle i terase Anđeoske tvrđave sudaraju se strasti, erotika se isprepliće sa sakralnošću, ljubav s posesivnošću, a kazalište sa životom. Ništa nije kako se čini - porazi su pobjede, a lažna smaknuća su stvarna. "Tosca" je monumentalna, sjajno orkestrirana veristička opera s omiljenim i nezaboravnim melodijama te besprijekornim protokom glazbene drame. Snimka koju slušamo nastala je godine 1972., a u izvedbi sudjeluju L. Price, P. Domingo,S. Milnes, C. Grant, zbor Johna Aldisa, Orkestar Nova filharmonija. Dirigent je Zubin Mehta.
Lj. Puškarić. K. Kolar, V. Fijačko Kobić, D.Dorotić, I. Čikeš, L. Košavić, Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije. Dirigent- Ivo Lipanović.(2018.) Ova je opera djelo zrela majstora, inspirirano nacionalnim osjećajem. Za ono doba to je majstorski skladana opera, dramaturški cjelovita i s odlično postavljenim masovnim prizorima.I što je najvažnije -prva studijska snimka nakon godine 1962.
Neka su novija istraživanja pokazala da je tematika Aide već ranije bila korištena u jednoj operi, a čini se da je arheolog Mariette fabulu pronašao na sadržaju jednog papirusa.."Nešto novijeg"- tako Verdi komentira rad na Aidi. Istovremeno piše libretistu Ghislanzoniju: "Posljednja scena ne gori, to je hladno željezo. Ako to radnja traži, napustio bih čak ritam, rimu i strofu." Snimka koju slušamo nastala je godine 1988., a u izvedbi sudjeluju kao Aida Maria Chiara, Radames je Luciano Pavarotti, Amneris Ghena Dimitrova, Amonasro Leo Nucci, Ramfis Paata Burchuladze,a Kralj Luigi Roni. Sudjeluju zbor i orkestar milanske Scale, a dirigent je Lorin Maazel.