Hrvatski radio

Drugi program

Koncert u Lisinskom moje je veliko hvala Meksiku

12.10.2022.

09:21

Autor: Zlatko Turkalj Turki

Zlatko Turkalj Turki i Marija Vidović

Zlatko Turkalj Turki i Marija Vidović

Foto: HR2 / -

Turkijeva gošća u Music Pubu bila je sopranistica Marija Vidović. 

Hrvatskoj publici predstavili ste albume The power of Opera / Moć opere (2022.), Međimurje (2021.) i Christmas classics (2020.). Na prva dva albuma bavite se hrvatskom glazbenom tradicijom. Kakve su bile reakcije ljudi iz svijeta klasike, prije svega na hrvatske božićne pjesme, ali i na poznate međimurske pjesme?


Hvala Bogu, reakcije na moja prva dva albuma bile su jako dobre i pozitivne, i od domaće publike i od glazbenih stručnjaka u Hrvatskoj, ali i u klasičnom svijetu u Beču, Münchenu, Meksiku. Imam sreću što sam mogla surađivati s glazbenikom Alexom Paskovim koji je za oba albuma napisao aranžmane, kojima je oduševljena i publika i struka. Zadovoljna sam i svim drugim: odličnim izvedbama Varaždinskoga komornog orkestra i dirigenta Matije Fortune, kao i svojim interpretacijama. Nekako smo svi zajedno dali nešto posebno od sebe. I zato sam sretna što imam takve divne albume. Naravno, nezaobilazna je ekipa u studiju i uredu u Croatia Recordsu. Svi su stručni i puni pozitivne energije, suradnici koji se samo poželjeti mogu u svakom poslu, pogotovo kad stvaramo tako lijepu umjetnost. Ideju za album Božićni klasici dobila sam nekoliko godina prije njegova izlaska. Svaki put kad bi došlo božićno vrijeme, nešto od pjesama mi je nedostajalo. Alex Paskov i ja zaključili smo da je najbolje da pokušamo napraviti nešto novo, svježe, lepršavo, ali opet solistički zahtjevno i za instrumentaliste, ne samo za mene. Da svima bude lijepo i zanimljivo kad izvodimo taj božićni repertoar. Znala sam da mi u Hrvatskoj imamo najljepše božićne pjesme, a u svijetu su slabo poznate. Već pri nastanku prvih aranžmana hrvatskih pjesama, jedan kolega Amerikanac u SAD-u odmah ih je želio preuzeti, toliko je bio oduševljen. To je oduševljenje, kad je album izišao, potvrdila i publika. Time se ostvarila moja želja da pokažem bogatu hrvatsku glazbenu tradiciju Božića, ali i da svaka zemlja pronađe jedan od svojih dragulja na tom albumu, isprepleten novim hrvatskim skladbama koje u svijetu baš ljudi i ne poznaju, a tako su prekrasne. 


Glazbeno obrazovanje stekli ste u Stuttgartu i Beču, gdje i živite. Asistentica ste profesoru Franciscu Araizi, jednom od najboljih svjetskih tenora. Uz Zagrebačku filharmoniju snimili ste i album The power of Opera / Moć opere (vi ste sopranistica, a Francesco Araiza dirigent). Na nosaču zvuka je dvanaest opernih arija, a snimljen je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Riječ je o djelima talijanskih skladatelja: Verdija, Puccinija, Donizettija, Rossinija, Bellinija, Leoncavalla, ali i Ivana pl. Zajca. Albumom ste željeli svojom emocijom predstaviti portrete najpoznatijih opernih heroina. Kako je nastao album i koje su to heroine? Kako ste birali baš tih 12 djela? Kakvo je bilo snimanje u Lisinskom?


Album se zove The power of Opera / Moć opere, a mogao se zvati i The power of women. Ako obratimo pažnju na sadržaj CD-a, vidimo da se Giacomo Puccini pojavljuje između svake arije. Znamo da je Puccini bio veliki poznavatelj žene i njezine prirode, pa bismo mogli dati i treći naslov – Puccini i prijatelji.Suradnici su isti kao i na mojim prijašnjim albumima pod vodstvom Croatia Recordsa, i ovaj put uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem maestra Francisca Araize. A prvi put smo snimali u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog, u različitim epizodama. Zahvaljujući izvrsnim tonskim majstorima u studiju za doradu i mastering u Croatia Recordsu, mogli smo raditi izuzetno produktivno. Odluku o repertoaru donosili smo sporazumno maestro Araiza i ja. Imali smo veliku sreću da su u pisanju recenzija mojih albuma sudjelovale do sada velike eminencije, poput profesora Ive Josipovića i našega diplomata Josipa Špoljarića, a za ovaj posljednji CD to je bio Gerardo Kleinburg, prvorazredni glazbeni istraživač, ravnatelj u dva mandata internacionalne opere Bellas Artes u Meksiku; osim toga, on je novinar, televizijski voditelj i predavač. Uistinu vrlo zanimljiva ličnost, s velikom kulturom i znanjem; intervjuirao je najveće umjetnike na svijetu. On je zapravo autor drugog naslova toga CD-a, Snaga žena; odnosi se upravo na likove koje predstavljam u odabranim arijama. Elena iz Verdijeve opere I Vespri Siciliani, Liu iz Turandot, Mimi iz La Bohème, Mathilde iz Wilhelma Tella, Nedda iz Leoncavallove opere Pagliacci, Sestra Angelica, romanca Jelene iz opere Zrinjski, Cio-Cio San iz Madama Butterfly. Sad kad nabrajam sve te heroine, presretna sam što mogu sve te žene predstavljati svojim glasom i interpretacijama arija na albumu. Volim uloge u kojima mogu istaknuti ženstvenost karaktera, nježnost žene, njezinu snagu i odlučnost, uloge koje idu u potragu za pravom i bezuvjetnom ljubavlju.



Pjevali ste u Ciudad de Mexicu u Operi de Bellas Artes, Musikvereinu u Beču, Gasteigu u Münchenu itd. Koliko je publika koja sluša provjerena i poznata klasična djela zainteresirana za hrvatski božićni program ili zavičajne pjesme, poput Ljubav se ne trži, Međimurje, kak si lepo zeleno, Marica je fajn snešica…


Godinama sam, nastupajući i koncertirajući diljem svijeta, pozorno osluškivala i pratila reakcije moje publike. I svaki put kad bih izvela neke hrvatske pjesme, oduševljena publika bi tražila još nešto iz Hrvatske. To je za njih nešto novo, osvježavajuće; sve su te naše pjesme melodijski lijepe i diraju dušu. I tako nestane i jezična prepreka, u tome i jest čar! Na koncertu potkraj lipnja ove godine, sa Sofijskom filharmonijom izvela sam dvije pjesme s albuma Međimurje, uz standardne klasične operne arije i duete. Na kraju koncerta i publiku i novinare najviše je zanimalo koje su to dvije predivne pjesme koje dotad nisu čuli. I to je bio jedan od mojih ciljeva kad sam radila albume, da na svakom koncertu pokažem i dio predivne kulture zemlje iz koje dolazim. 



Sa Zagrebačkom filharmonijom u travnju 2022. bili ste na turneji po Velikoj Britaniji. Održali ste šest koncerata u Basingstokeu, Edinburghu, Nottinghamu, Birminghamu, Cheltenhamu i završni u Cadogan Hallu u Londonu. Zanimljivo je da ste publici predstavili program na kojemu su bili i hrvatski autori, Dora Pejačević ili recimo Ivo Josipović, koji je bio i poseban gost na posljednjem koncertu.


Dirigent koji je dirigirao svih šest koncerata u Velikoj Britaniji, Jan Latham König, predložio mi je izvedbu pjesmama za glas i orkestar Dore Pejačević, za koje smatra da posljednjih godina u Velikoj Britaniji postaju sve popularnije i publika ih uvijek prihvaća s velikim oduševljenjem. Poslušala sam te pjesme i pristala da ih izvedem sa Zagrebačkom filharmonijom, na moje veliko zadovoljstvo, jer ja obožavam Lied. To je jedna od najtežih disciplina u pjevanju, ali meni najdraža. Na svakom koncertu britanska je publika bila oduševljena. Dirigent Jan Latham König i naša Filharmonija te britanska violinistica i ja dali smo sve od sebe i to je publika i prepoznala, kao i mediji. Nezaboravno je bilo gostovanje na Trećem programu Radija BBC-ja koji emitira klasičnu glazbu. Gostovala sam s našim profesorom Ivom Josipovićem, čije su se skladbe također slušale u toj emisiji. Uz pratnju pijanista Zagrebačke filharmonije, Viktora Čižića, otpjevala sam uživo nekoliko pjesama. Najsvečanije je bilo na posljednjem koncertu u Londonu. U Candogan Hallu na kraju koncerta izvedena je i skladba Ive Josipovića. Velika je posebnost i rijetkost što je bivši predsjednik države ujedno i glazbenik, i to skladatelj. Londonska publika je na kraju koncerta stajaćim ovacijama zahvalila na divnom koncertu hrvatskih i engleskih glazbenika.



Kako su izgledale pripreme i same probe za Vaš meksički program kojeg će te uz maestra Latham-Koeniga predstaviti zagrebačkoj publici 14. listopada u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog?


Pripreme su bile izazovne, prvenstveno zato jer smo nabavljali neke partiture direktno iz Mexica i tu su mi jako puno pomogli moji dragi kolege i prijatelji u Mexicu kojima ovim putem od srca zahvaljujem. Probe s Maestrom Latham - Koenigom uvijek su intenzivne. On je dirigent s velikom svjetskom karijerom i velikim iskustvom. Dosta vremena je radio s orkestrima u Meksiku, ima svoju jasnu viziju kako izvesti ovaj poseban program. Bit će tu i neki tradicionalni instrumenti. 



Jeste li osobno predložili da Meksiko bude prvi koncert Zagrebačke filharmonije u sklopu Off ciklusa? Naime, Vi ste glazbenom karijerom vezani uz Meksiko. Vaš mentor je Francisco Araiz poznati meksički operni tenor.


Izvesti pred zagrebačkom i hrvatskom publikom ovakav jedan repertoar mi je odavno bila velika želja. Nakon prošlogodišnjeg uspješnog koncerta u OFF ciklusu Tango Argentino, i divne reakcije publike koja je tražila još pjesme na tom koncertu, ja sam predložila ravnatelju ZG filharmonije Mirku Bochu da bi bilo divno ove godine predstaviti Meksiko i njegovu prekrasnu glazbu, koja vjerujem da će još i dublje i jače dirnuti publiku. Jednostavno je razveseliti. Dobro ste rekli, Meksiko zauzima jedno posebno mjesto u mom srcu i jako volim tu zemlju i njezine ljude. Ta moja veza dosta je čvrsta i iz razloga jer sam imala priliku surađivati sa odličnim meksičkim umjetnicima kao što su maestro Francisco Araiz, skladatelje Arthur Marquez koji je napisao Danzon Nr.2, koji će zagrebačka filharmonija izvesti u Lisinskom. Surađujem i s reaktorima i profesorima na njihovim glazbenim akademijama i naravno mladim pjevačima s kojima sam radila na Catedri za solo pjevanje u Mexico Cityju kao asistentica. Tako da je ovaj koncert i na neki način moje veliko hvala za gostoprimstvo i velikodušnost koju sam od prvih trenutaka doživjela u Meksiku, te duševno bogatstvo koje sam stekla upoznajući kroz njih njihovu kulturu i njihove divne skladbe. 



Kako je koncipiran zagrebački koncert? Što ste odabrali za publiku u Lisinskom? Hoće li biti plesa?


U dogovoru s Maestrom Latham Koenigom odlučili smo se za koncert u kojem ćemo predstaviti vokalno instrumentalne i instrumentalne skladbe, neke vrlo poznate pjesme koje sigurno naši ljudi obožavaju. Program smo ukrasili i sa španjolskim najpoznatijim skladateljem De Falla i uz ritmove tanga iz Argentine. Nešto ćemo ostaviti i kao iznenađenje za dragu publiku.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.