Sport i ekonomija u doba krize: Ugrožen je cijeli niz vezanih djelatnosti

U programu Hrvatskoga radija razmatrali smo moguće posljedice pandemije koronavirusa na rad sportskih kolektiva i ekonomski aspekt sporta, o čemu je u emisiji Sport i glazba govorila nositeljica kolegija Ekonomika i menadžment sporta s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, doc. Sanela Škorić.

- Kad govorimo o sportskim klubovima i vrhunskom, natjecateljskom sportu, situacija je slična kao i u drugim djelatnostima. Ugrožen je proces proizvodnje, odnosno treninga i natjecanja na kojima se ostvaruju sportski rezultati, u uvodu ističe docentica Škorić, pa pojašnjava kako bi se klubovi u teoriji trebali nositi s kriznim situacijama.

- Postoji nešto što se naziva krizni menadžment, koji podrazumijeva timove, pravilnike ili upute koje bi svaka organizacija trebala imati u ovakvim nepredviđenim situacijama. No, ruku na srce, većina organizacija, pa tako i sportskih, nema poseban krizni menadžment. Ono što preostaje je pokušati predvidjeti tijek krize i biti proaktivan u reakcijama.

Brojni klubovi i organizacije već poduzimaju određene korake, ali u njima nisu usklađeni, kao što je sasvim izvjesno da kriza neće jednako utjecati sve klubove.

- Klubovi u Hrvatskoj osnovani su ili kao udruge građana ili kao sportska dionička društva. Jedni se više oslanjaju na javne, a drugi na tzv. privatne izvore financiranja, što je tržište koje je sada ugroženo. Teoretski, klubovi koji se financiraju javnim sredstvima, prema unaprijed utvrđenim kriterijima, trebali bi biti u manjim problemima. Međutim, u trenutku kad nema natjecanja zaustavlja se i dotok sredstava, pa će tako posljedice biti iste ili vrlo slične za sve klubove.

U konačnici se nameće zaključak da pravila nema, odnosno da će trenutna situacija najbolje ukazati koji klub posluje koliko racionalno. Naime, docentica Škorić potvrđuje da su u teoriji su moguće dvije opcije, naizgled logičnija da bogatiji klubovi lakše prebrode krizu jer imaju više financijskih zaliha, ali i ona suprotnog karaktera.

- Na tragu onoga što smo već istaknuli, manji klubovi više prihoduju iz javnih izvora, dok su veći klubovi prave mašinerije koje zapošljavaju velik broj različitih stručnjaka i zasigurno će biti u velikim problemima. Naravno, sve ovisi o stabilnosti dosadašnjih prihoda, kao i troškova koji se većim dijelom svode upravo na plaće igrača i ljudi koji omogućavaju da ti igrači obavljaju temeljnu klupsku djelatnost.

Kad je riječ o posljedicama na sport kao dio globalne ekonomije, zanimljivo je istaknuti da se uz njega vežu i brojne druge djelatnosti, od marketinških i ugostiteljskih, pa nadalje.

- Ono o čemu javnost najviše govori jesu veliki transferi igrača, načelno s nogometašima, a predviđanja su da će se iznosi tih transfera zasigurno u budućnosti smanjivati. S druge strane, sportska natjecanja su konačan proizvod uz koji je vezan cijeli niz industrija koje će u ovoj situaciji sigurno patiti. Taj je odnos sličan kao i u turizmu koji za sebe veže brojne druge djelatnosti. Uostalom, procjenjuje se da će samo zbog odgode Olimpijskih igara japanska ekonomija izgubiti preko četiri milijarde dolara. I na kraju, važno je naglasiti da u problemu nisu samo sportski klubovi, jer sport obuhvaća i područje rekreacije. Dakle, tu je i tržište mnogobrojnih sportsko-rekreacijskih ili fitness centara koji su primorani zatvoriti svoja vrata i koji će se ovoj situaciji još teže prilagoditi, zaključila je Sanela Škorić.

Cijeli razgovor možete poslušati u nastavku: