Drugi program obilježava Svjetski dan radija

Neovisnost i pouzdanost – to je ključna tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana radija čiji slogan ove godine glasi "Radio i povjerenje". Drugi program Hrvatskoga radija pridružuje se globalnoj inicijativi podizanja svijesti o ulozi i važnosti radija u suvremenom društvu.

U doba novih medija, istraživanja pokazuju da daleko veći broj ljudi vjeruje informacijama koje im pruža radio, nego onima koje im nude društvene mreže. Iako je star više od stotinu godina, danas je radio relevantniji no ikada. Na globalnoj razini, radio je medij koji se najviše koristi.

Značaj radija pokazao se u doba pandemije, a kod nas i potresa, jer je riječ o mediju koji može doprijeti do većeg broja ljudi i kućanstava, čak i u dalekim i slabo naseljenim predjelima u kojima pretežito živi starije stanovništvo koje se manje služi modernijom tehnologijom. U tako ozbiljnim situacijama iznimno je važno slušateljima dati pravodobnu i ispravnu informaciju. Dok televizija i novi mediji zahtijevaju resurse koje nekim zajednicama nisu dostupne, radio im omogućava lakši pristup informacijama, kao i platformu za širenje znanja. Tijekom pandemije, radio se u nekim zemljama koristio kao medij koji je pomagao učenicima nastaviti obrazovanje usprkos zatvorenim školama.

Radio uspostavlja intimnu vezu između govornika i slušatelja. Za taj odnos je ključna nezavisnost radija i novinara, kao i raznovrsnost radijskoga programa.

- Povjerenje je rezultat ne samo neprestane težnje ka neovisnosti, nego i boljeg zastupanja raznolikosti što se tiče jezika, spola i ideja, naglasila je glavna ravnateljica UNESCO-a, Audrey Azoulay, u svojem pismu povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana radija.

Svjetski dan radija obilježava se 13. veljače od 2012. godine u znak sjećanja na osnivanje radija Ujedinjenih naroda 1946. godine. Cilj Svjetskog dana radija je podizanje svijesti o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama pomoću radija.

- Radio je – posebno u ovim vremenima korone i poplave lažnih vijesti – medij na koji se možeš osloniti. Radio uvijek otvara prostor različitim mišljenjima, ali jako pazimo i držimo do toga da su sva ta mišljenja činjenično točna, da su to pravi argumenti i da je sve što govorimo provjerljivo, rekla je glavna urednica programa Hrvatskoga radija, Eliana Čandrlić Glibota gostujući u subotu u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" te dodala da se Hrvatski radio sustavno prilagođava modernom dobu.

- Radio je postao medij koji se gleda. Mi ćemo poseban iskorak raditi na društvenim mrežama i na našem webu, što se već sada vidi. Radio postaje medij koji dobiva i vizual. S druge strane, i dalje ćete nas moći čuti u automobilu ili bez tog vizualnog dijela. Radio ima tu jednu intimnost kada imaš samo glas i samo zvuk, rekla je Čandrlić Glibota te najavila da će Hrvatski radio dodatan naglasak staviti na podcaste.

Program Hrvatskoga radija, odnosno tadašnjeg Radio Zagreba, počeo se emitirati davne 1926. godine kao prvi u ovome dijelu Europe. Danas Hrvatski radio čine tri nacionalna programa i osam regionalnih.

- Naše emisije imaju svoju publiku na način da su potpuno posvećeni. Naše emisije traju jako dugo, to nisu jednosezonske priče. Vrlo oprezno mijenjamo stvari, ali kad idemo u te iskorake, to je zaista nešto što zaživi. Naravno, najponosnija sam na ljude koji čine Hrvatski radio, na naše novinare, ali i na glazbene urednike. Nemojmo zaboraviti: glazba čini više od polovine radijskog programa. Ponosna sam i na naše kolege tonske snimatelje. To je timski rad, objasnila je Čandrlić Glibota pohvalivši i dramski program koji niže uspjehe i dobiva priznanja, kao što je nagrada BBC-ja za najbolju europsku audio-dramu koju su osvojile drame "Potres" Katje Šimunić te "Munch i Munch" Katje Šimunić i Jasne Mesarić.

- I na međunarodnoj razini uspijevamo ostvariti zapažene rezultate, tako da možemo biti ponosni, zaključila je Eliana Čandrlić Glibota.