Hrvatska Sahara u Đurđevcu

Šetnja pustinjom i druženje s devama. Zvuči egzotično i daleko. Ali nije, sve to imamo i kod nas u Đurđevcu. Ostaci su to jedine hrvatske pustinje, koji su 1963. godine proglašeni posebnim geografsko-botaničkim rezervatom kao jedinstveno stanište flore.

Hrvatska Sahara nalazi se na prostoru istočnog dijela grada Đurđevca, poznata i kao Đurđevački pijesci, Podravski pijesci ali i Krvavi peski. Ovaj potonji  nastao je u narodu kao metafora za nekadašnji saharski izgled, ali i tešku borbu seljaka s pijeskom. Tadašnje  stanovništvo uistinu je vodilo krvave bitke s pijeskom kojega je u to doba bilo posvuda. Ulazio je u domove, uništavao usjeve. Znali su se kažu probuditi ujutro a ispred ulaznih vrata pijeska do koljena. I onda su se stanovnici u borbi za goli život dosjetili da će se protiv zrnaca pijeska boriti pošumljavanjem. I uspjeli su. Postupni i dugotrajni proces pošumljavanja mirisnom borovom šumom, akacijom i grmovima zečjaka kojega su Đurđevčani započeli prije stotinjak godina uspio je. Ukrotili su peske, kako ih i danas zovu.

Kako je uopće i kada pustinjski pijesak stigao Đurđevac objasnio je Mario Fuček iz Turističke zajednice grada Đurđevca:  Prvenstveno je za to zaslužno zadnje ledeno doba kada je većina Europe bila pod ledom, a isto tako i Alpe su bile premrežene ledenjacima. Ledenjaci su erodirali tu stijensku masu Alpa i transportirali ih u podnožje. Nakon topljenja leda tu stijensku masu preuzima Paleo-Drava koja je bila puno veće obujma i toka. Ona dodatno tu masu usitnjava i tada na scenu stupa bog Eol s vjetrovima koji su bili puno jači nego današnji. Oni su ga disperzirali na ovaj prostor, a potvrda da je s Alpa jest mineraloški sastav pijesaka.

Danas su Đurđevački pijesci turistička atrakcija koja nije ostala samo na pustinjskom pijesku. Naime, 2016. godine iz Njemačke su u Đurđevac stigle deve. Ne same naravno, bio je to projekt grada za bolju turističku priču. U mini Zoološkom vrtu podno utvrde Starog grada danas žive deve  Đurđica, Dina, Tomica i Romeo a tu su još ljama, magarci, konji, vijetnamske svinje i mnogi drugi veseli stanovnici vrta koji veselo dočekuju svakog posjetitelja. 

Cijelu reportažu emitiranu u emisiji Bombonijera  poslušajte u nastavku.