(foto: Mihaela Potz/HRT)
Čakaviana obrađuje teme vezane za čakavicu: različite čakavske govore, čakavsku poeziju, pjesnike, čakavske autore, odnos čakavskih govora i jezičnog standarda. Gosti emisije su književnici koji pišu na čakavici ili znanstvenici koji se bave čakavskom i istarskom jezičnom zbiljom.
Danas nam je u Čakaviani gostovao Josip Pip Škifić, spisatelj iz Ližnjana. Razgovarali smo o njegovom stvaralaštvu s naglaskom na posljednjem romanu objavljenom prošle godine na ližnjanskom govoru naziva "Čičiepov sanj".
Današnja gošća Čakaviane bila je Lorena Banko Veličković, ravnateljica vrtića Dugin svijet iz Pule. Predstavila nam je aktivnosti koje u vrtiću provode u sklopu projekta "Ča su ili naši stari". Riječ je o projektu koji je dio većeg županijskog projekta institucionalizacije Zavičajne nastave.
U prvoj ovogodišnjoj emisiji ugostili smo dijalektalnu pjesnikinju, Loretu Ukota, koja nam je predstavila svoju zbirku pjesama Lancuni na buri pisanu barbanskim dijalektom. Zbirku je posvetila svojim roditeljima, a podijelila ju je u 5 tematskih ciklusa.
U posljednjoj ovogodišnjoj Čakaviani gost nam je bio pročelnik Odjela za kulturu Istarske županije, Vladimir Torbica. Razgovarali smo o projektu institucionalizacije Zavičajne nastave koji se već godinama provodi u odgojno - obrazovnim ustanovama diljem Istre.
Za svega nekoliko dana stiže nam Badnjak, a potom i Božić. O tome kako su nekad slavili naši preci u Istri, u današnjoj emisiji govorila nam je kustosica Etnografski muzeja Zagreb, Tanja Kocković Zaborski. Najviše pažnje posvetile smo običajima na Ćićariji koje je Tanja posebno istraživala za Novi stalni postav Etnografskog muzeja Istre u Pazinu u kojemu je i radila.
Porečki tekstopisac, novinar, satiričar i dugogodišnji urednik satirično-humorističnog podlistka Glasa Istre, La Kosti, Goran Prodan, bio je naš današnji gost. Osim o svevremenskoj La Kosti, razgovarali smo i o njegovom angažmanu oko uređivanja Istrapedie, odnosno istarske internetske enciklopedije te drugim spisateljskim pothvatima.
Porečki tekstopisac, novinar, satiričar i dugogodišnji urednik satirično-humorističnog podlistka Glasa Istre, La Kosti, Goran Prodan, bio je naš današnji gost. Osim o svevremenskoj La Kosti, razgovarali smo i o njegovom angažmanu oko uređivanja Istrapedie, odnosno istarske internetske enciklopedije te drugim spisateljskim pothvatima.
Evelina Rudan rodom iz Rudani kraj Žminja, plodna je spisateljica i priznata znanstvenica koja predaje na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Danas nam je govorila o svojoj posljednjoj nagradi Fran Galović za najbolje ovogodišnje književno djelo na temu zavičaja i identiteta. Pripalo joj je za publikaciju "Smiljko i ja si mahnemo".
Iz tiska je izašlo novo izdanje gotovo stogodišnjeg istarskog kalendara odnosno godišnjaka "Jurina i Franina". Koje su sve teme obrađene i od strane kojih autora u današnjoj emisiji rekao nam je glavni urednik publikacije; književnik i novinar Drago Orlić.
Tatjana Pokrajac-Papucci, spisateljica iz Rovinjskog Sela, ove je školske godine počašćena time što je veliki broj njezinih radova, pisanih na standardu i na dijalektu, uvršten u udžbenike i radne listove za niže razrede osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, i to kao obavezna literatura. U današnjoj emisiji objasnila nam je kako je došla do tog velikog priznanja te što ono znači za valorizaciju čakavštine na nacionalnoj razini.
U Žminju je 7. studenog, povodom 100 godina od rođenja Zvane Črnje, gotovo trideset godina od njegove smrti te pedesete obljetnice Čakavskog sabora, održan znanstveni skup naziva "Zvane Črnja i Čakavski sabor kao kulturni fenomen". Skup su organizirali Čakavski sabor i Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, a naš je gost danas Boris Domagoj Biletić, predsjednik ogranka.
Gošća nam je spisateljica Avelina Damijanjević Draguzet s Cresa koja posljednjih godina živi u Puli. Piše na specifičnom mjesnom govoru, podolskoj cekavici. Objavila je četiri samostalne zbirke pjesama, a u pripremi je upravo i peta koja će sadržavati i kratke priče o običajima njezinog rodnog kraja. Mnogo je njezinih pjesama uglazbljeno, pa su tako i dva glazbena broja unutar emisije ona za koje Avelina potpisuje tekst.
Predstavljamo publikaciju Ona i on koja su izdali u Srednjoj školi Mate Blažine Labin. Naime, nakon što je profesor Daniel Mohorović napisao pjesmu Ona i on, u školi su došli na ideju da je prevedu na labinjonsku cakavicu te na tri strana jezika. U projektu je sudjelovalo više profesora i njihovih učenika, a publikaciju nam, osim samog autora, predstavljaju i profesorice: Majda Milevoj Klapčić, Martina Lukež i Karla Golja Milevoj.
Ovogodišnji, jubilarni, 10. susret pjesnika u Barbanu, Beside u jatu, nije održan no bez obzira na to, organizatori iz KUD-a Barban i urednik Denis Kontošić objavili su zajedničku zbirku pjesama svih ovogodišnjih sudionika. U današnjoj emisiji ugostili smo ih četvero: Neviu Kožljan, Elis Konović, Dragu Draguzeta te Avelinu Damijanjević Draguzet.
Ina Padovan, pjesnikinja je iz Vele Luke koja je već nekoliko puta sudjelovala na susretu čakavskih pjesnika Verši na šterni u Vižinadi. To je bio povod našem razgovoru s njom u kojem nam je otkrila i svoju povezanost s Pulom koja seže u njezino najranije djetinjstvo.
Ugostili smo koordinatoricu programskih aktivnosti Katedre Čakavskog sabora Grobnik, Vlastu Juretić. Razgovarale smo o 28. Grobničkoj jeseni te o mnogim drugim njihovim ambicioznim projektima od kojih su neki jedinstveni u ovom dijelu Europe.
Ugostili smo pjesnika iz Rovinjskog Sela, Remiđa Sošića, koji već četrdeset godina piše poeziju i humorističnu prozu. Nedavno je objavio zbirku izabranih pjesama "Težak i po" te je to bio povod gostovanju ovog osnivača i idejnog začetnika Izložbe i degustacije vina u Rovinjskom Selu i Seljanskih susreta čije su brojne pjesme već i uglazbljene.
Pjesnikinja koja živi i stvara u Rovinju, a rodom je sa Žminjštine, govorila nam je o svom dijalektalnom stvaralaštvu. Predstavila je nekoliko zajedničkih zbirki pjesama te svoje dvije samostalne.
Gošća nam je bila Irides Zović, ravnateljica Gradske knjižnice Poreč u čijoj su organizaciji prije deset dana održani 27. pjesnički susreti "Verši na šterni". Manifestacija okuplja dijalektalne pjesnike svake godine u Vižinadi. Ovoga puta, zbog epidemije koronavirusa, održana je u novim okolnostima i novom terminu.
Ugostili smo Marka Pekicu, pjesnika rodom iz Šajini u Općini Barban, no s dugogodišnjom zagrebačkom adresom. Predstavio nam je svoju najnoviju publikaciju, zbirku poezije naziva "Kadi su vni dani?".
Iz Rovinjskog Sela javila nam se spisateljica Nevenka Uljanić Degobbis. Iako je na Pedagoškoj akademiji završila kroatistiku i germanistiku te dugi niz godina radila u prosvjeti te u prevodilaštvu, na koncu se ipak vratila svojoj prvoj ljubavi-pisanju. Bavila se prikupljanjem i bilježenjem frazi i poslovica govora Rovinjskog Sela, a upravo priprema i Rječnik govora tog mjesta te još jednu publikaciju zavičajne tematike. Objavila je tri samostalne zbirke pjesama te dvojezičnu slikovnicu, a njezini su radovi objavljeni i u raznim zbirkama i zbornicima.
Umjetnica Alida Matutinović rodom je iz Splita, a već dugi niz godinama živi i radi u Rovinju. Završila je slikarstvo srednjoškolskog smjera, a potom i Pedagošku akademiju, smjer likovne umjetnosti. Dugo je godina radila kao kostimografkinja, ali i kao humanitarka skrbeći o nemoćnima i starijima u zemlji i izvan nje. Trenutno u svom radu prožima literarnost i likovnost, a nedavno je objavila samostalnu zbirku pjesama naziva Tragom duše.
Naša je gošća bila spisateljica Vesna Milan. Rođena je u Poreču, ali živi i stvara u Rovinju. Piše već dugi niz godina te sudjeluje na brojnim književnim manifestacijama. Dobitnica je brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja za svoje haiku pjesništvo, njezini su radovi objavljeni u raznim zbornicima, a objavila je i dvije samostalne zbirke pjesama: jednu na standardu te jednu na dijalektu. Neke od svojih pjesama poetski nam je kazivala u emisiji. Poslušajte!
O ambicioznom projektu naziva Istarske Nine Nane - Ninne Nanne Istriane govorile su nam ravnateljica Dječjeg vrtića Rin Tin Tin, Tamara Brussich i profesorica glazbe, Suzana Goldin. Riječ je o multidisciplinarnom projektu Dječjeg vrtića Rin Tin Tin, Dječjih vrtića Pula i Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Pule. Cilj je bio izraditi jedinstvenu ilustriranu pjesmaricu s glazbom, tekstom i prijevodima istarskih uspavanki. U sklopu projekta nastao je i cd s tradicionalnim uspavankama na više čakavskih dijalekata te istrovenetskom. Sudjelovalo je dvjestotinjak djece te tridesetak odgojitelja, ali i brojni stručnjaci različitih znanstvenih i kulturnih područja.
U ovom smo se izdanju Čakaviane osvrnuli na jubilarno, 10. izdanje, manifestacije održane u Barbanu 20. i 21. veljače. Radi se znanstveno-stručnom skupu "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas". Skup je pokrenut u sklopu Memorijala "Barban u srcu" posvećenog velikom barbanskom kanoniku i polihistoru, Petru Stankoviću. Ugostili smo urednika skupa, Slavena Bertošu te predsjednicu Katedre Čakavskog sabora Barban, Ivu Kolić.
Pjesnikinja Zdenka Višković Vukić podijelila je s nama svoje stihove iz dosad objavljene 3 samostalne zbirke pjesama. Otkako je u mirovini, kaže nam, nije javno nastupala ni čitala vlastite stihove u medijima iako često sudjeluje na raznim književnim susretima. Ova svestrana umjetnica, široj je javnosti poznatija kao dugogodišnja ravnateljica Pulskog filmskog festivala, no sada imate priliku čuti i poetsko kazivanje njezinih stihova na standardu i labinskoj cakavici.
Ugostili smo Daniela Načinovića, pjesnika, prozaika, esejista, novinara, prevoditelja i glazbenika. U svakom slučaju, jednog od najvećih živućih imena istarskog književnog kruga. Govorio nam je o svojim stvaralačkim počecima, studiranju filozofije, kroatistike i talijanistike kao i o ljubavi prema slikarstvu i ilustriranju. Načinović nam je predstavio i svoju novu zbirku poezije koja će biti službeno promovirana sredinom ožujka, a i poetski nam je, povodom nedavnog Valentinova, kazivao stihove nekih od svojih brojnih ljubavnih pjesama.
Ugostili smo medulinsku prosvjetnu djelatnicu i lingvisticu, Mariju Peruško. Ona je, nakon objavljivanja Rječnika medulinskog govora, objavila i Frazeološki rječnik medulinskog govora. U toj je publikaciji pojasnila posebnosti govora Medulina, u odnosu na sve ostale govore juga Istre. Plod je to požrtvovnog, pedantnog i strpljivog rada. Autorica piše i poeziju pa je tako već u pripremi zbirka poezije inspirirana upravo bogatstvom medulinske frazeologije.
Halubajski zvončari među najpoznatijim su ophodnicima stočarske pokladne magije u Hrvatskoj. 2010. godine proglašeni su kulturnim nematerijalnim dobrom cijelog čovječanstva pod zaštitom UNESCO-a. Do tog priznanja i zaštite prošla su stoljeća i generacije koje su održale tradiciju zvonjenja i zvončara. O tome nam je u Čakaviani govorila Tatjana Udović, magistrica kulturologije i spisateljica iz Rijeke. Naime, Tatjana je objavila slikovnicu te snimila i producirala film upravo na temu Halubajskih zvončara, u nadi kako će tradicija nastaviti živjeti i u desetljećima koja dolaze.
Ugostili smo književnika, profesora i političara, Labinjana, Daniela Mohorovića koji nam je predstavio svoj projekt intrigantnog naziva Vrajže Istrijanke. Radi se o natječaju za učenike osnovnih i srednjih škola Istarske županije koji je otvoren do 14. veljače ove godine. Pristigle priče o poznatim i nepoznatim Istrijankama bit će objavljene u posebnoj publikaciji koja će, zasigurno, doživjeti i nastavak. Također, Mohorović će i sam uskoro objaviti knjigu istoimenog naziva, Vrajže Istrijanke.
Autori projekta Ekomuzeja "Vlaški puti" Viviana Brkarić i Valter Stojšić ispričali su nam što se sve događalo između ideje i realizacije sadržaja ovog multimedijalnog projekta koji se nalazi u prostoru nekadašnje stare škole u Šušnjevici. Ekomuzej je vrlo uspjeli pokušaj valoriziranja kulture, civilazacije i jezika kojim danas govori svega nekoliko desetaka izvornih govornika. Projekt sadrži interpretacijski centar, medijateku i tri pješačke staze, a za posjetitelje će u potpunosti biti otvoren kroz nekoliko tjedana.
Sada već davne 1992. godine formirana je Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine. Od samog početka radi se na nizu manifestacija i projekata u svrhu očuvanja i razvoja kulture, civilizacije i tradicije kraja. Grobnički govor, kao najarhaičniji sjevernojadranski govor, uvršten je na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. O načinima na koje taj status nastoje opravdati i zadržati govorile su nam predsjednica i tajnica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine: Silvana Demark i Vlasta Juretić.
Objavljen je novi kalendar "Jurina i Franina" za 2020. godinu. Kao i prošle godine, urednik publikacije poznati je književnik, pjesnik, satiričar i publicist, Drago Orlić. S njim smo razgovarali o temama i autorima koji su obogatili ovo novo izdanje istarskog almanaha koji izlazi od 1871. godine kada je prvi puta objavljen u Našoj slozi.
Tatjana Udović, mlada je riječka spisateljica i magistrica kulturologije koja je nedavno objavila slikovnicu naziva "Marija Mlekarica". Slikovnica je plod njezina istraživanja tog zanimanja kroz kojeg se očitava nekadašnji način težačkog života na Kvarneru, a temelji se na stvarnoj osobi, mlekarici Mariji Marčelja. Pisana je na čakavštini, a možete je naručiti putem E-mail adrese: udruga.ca@gmail.com
Nevija Glavinić, barbanska je spisateljica, rodom iz Pule. Još od osnovnoškolskih dana piše poeziju na dijalektu i standardu no tek u zrelijoj dobi, nakon obolijevanja od multiple skleroze, odlučuje ozbiljnije pristupiti toj svojoj strasti. Tako 2017. godine u svibnju objavljuje svoju prvu zbirku poezije naziva "Ča tepli dušu". Otad je sudjelovala u brojnim pjesničkim večerima, neke su njezine pjesme uglazbljene, a već ima toliko neobjavljenih rukopisa da u skorijoj budućnosti možemo očekivati još nekoliko publikacija poezije i proze.
Ratko Crnobori, iako po struci matematičar i kemičar, nedavno je objavio Rječnik premanturskog govora. Sadrži čak 7 tisuća riječi, a njegov je autor uvjeren kako se radi o govoru koji se koristi isključivo u Premanturi i nekoliko okolnih mjesta. Primjerice, riječ "uba" u značenju "uvijek" koristi se isključivo u Premanturi, rekao nam je Crnobori te dodao "Nikad u Premanturi nećete čuti VAJK". Istraživanje će nastaviti i dalje pa je izvjesno za očekivati kako će rječnik doživjeti i novo, prošireno, izdanje.
Predstavili smo Rječnik pazinskog govora autorice Marije Gagić koja uskoro namjerava tiskano izdanje upotpuniti elektroničkim odnosno audio zapisima govora. Također, najavljujemo promociju novog rječnika, onog žminjskih govora na kojemu rade: doktorica znanosti Ivana Kurtović Budja, voditeljica Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Lidija Nikočević te izvorna govornica i bivša prosvjetna djelatnica Ondina Kranjčić.
Noel Šuran poznati je likovni umjetnik, glazbenik, performer i kulturni antropolog iz Lindara. Povod njegovom gostovanju u Čakaviani bila je promocija njegovog nedavnog projekta naziva "Sam sobon". Naime, snimao je sam sebe kako pjeva stare tradicionalne napjeve s područja cijele Istre; na tanko i na debelo. Ideja vodilja jest da se publika slušajući nauči pjevati istrijanske kante te da ih se na taj način spasi od zaborava.
Spisateljica i bivša pedagoška djelatnica iz Žminja, Milica Kranjčić, govorila nam je o svojoj publikaciji Libar od polnoći prema kojoj je nastala i kazališna predstava Aleksandra Bančića Štuorice od polnoći. Također, usmena predaja koju je Milica godinama zapisivala i na koncu objavila poslužila je kao dobra podloga za nastanak manifestacije Štrigariji po žminjskih križinah. Gospođa Milica ispričala nam je zašto su križine odnosno raskrižja posebna mjesta i zašto je ponoć posebno vrijeme kada ti se, kako kaže, "more ubrnuti svit i uni put svega bude".
Gošća Čakaviane ovoga je puta bila pjesnikinja iz Rovinjskog Sela, Marija Pogorilić. Inače profesorica zemljopisa i povijesti koja iza sebe već ima tri samostalne zbirke pjesama. Piše na dijalektu i standardu, a posljednjih godina posebno ju fascinira haiku poezija. Njezini su haiku stihovi dosad objavljeni i nagrađivani u Japanu, Americi, Italiji i Kini. Ima još podosta neobjavljenih rukopisa, stoga u budućnosti možemo očekivati objavljivanje barem dvije zbirke haiku poezije iz pera ove plodonosne autorice.
Akademik, Josip Bratulić, govorio nam je o tome kako je proteklo nedavno predstavljanje trećeg i dopunjenog izdanja njegove publikacije "Aleja glagoljaša - Stoljeća hrvatske glagoljice". Dotaknuo se i prošlosti jedinstvenog projekta Čakavskog sabora, Aleje glagoljaša, koji je učinjen upravo prema njegovoj zamisli. Iako je akademik Bratulić nedavno proslavio osamdeseti rođendan i dalje ima brojne ideje i rukopise koji će tek, uvjerava nas, ugledati svjetlo dana.
Ugostili smo ključne aktere revitaliziranja Katedre Čakavskog sabora u Barbanu. Profesorica povijesti, Iva Kolić i magistar kulture i turizma, Paolo Batel nositelji su ove Udruge u nastajanju. Dakako, uz podršku lokalne zajednice, Općine i Turističke zajednice Barban te brojnih pojedinaca koji im se javljaju želeći pripomoći stvaranju nove Katedre. Poslušajte njihove ideje i planove vezane uz ovaj hvalevrijedan projekt.
Marija Maretić pjesnikinja je rodom iz Maružini kraj Kanfanara, no većinu života provela je ipak u Žminju. Piše od svojih srednjoškolskih dana, a dosad je objavila već pet samostalnih zbirki pjesama. Pronašla se u haiku formi te su njene haiku pjesme zastupljene u ovogodišnju hrvatsku Antologijsku zbirku haiku pjesništva. Stvara i dalje te se odaziva susretima pjesnika diljem zemlje.
Đermano Vitasović, spisatelj iz Kacane kraj Vodnjana, svoju je ljubav prema pisanoj riječi u prvi plan stavio tek po svom umirovljenju. No, otad je već objavio 10 samostalnih publikacija. Piše na dijalektu i standardu, za djecu i za odrasle. Najviše uspjeha, i to onog međunarodnog, postigao je svojom haiku poezijom. Trenutno proučava usmenu predaju Vodnjanštine koja se odnosi na stare zanate te priče o štrigama i štrigunima, stoga uskoro možemo očekivati i nove uratke iz pera barba Đermana.
Srednja škole Mate Blažine iz Labina javnosti je nedavno predstavila svoj LaCa kantunić koji se nalazi u školskoj knjižnici. Dio kantunića čine i stepenice na kojima su ispisani stihovi pjesme Kolor ambasadorice labinjonske cakavice, glumice i glazbenice, Elis Lovrić. Tim povodom, Elis i voditeljica knjižnice, Majda Milevoj Klapčić, bile su gošće Čakaviane. Ovaj će jedinstveni projekt uskoro biti predstavljen i na Kongresu školskih knjižnica u Dubrovniku i to kao pozitivan primjer očuvanja jezika i kulturnog identiteta.
Marija Sošić, spisateljica i pedagoška djelatnica iz Sošići, a rodom iz Modrušani, govorila nam je o tome koliko je njezin životni put utjecao na njezin govor. Naime, piše i govori bezačkim i vlaškim mjesnim govorima, ali i na standardu. Također, neke je svoje radove pisala i na glagoljici. Često posjećuje škole i vrtiće s obzirom na to da piše i za odrasle i za djecu. Objavila je petnaest samostalnih publikacija, a za nekoliko dana održat će promociju najnovijeg uratka posvećenog žminjskim zanatlijama.
S nama je bio pjesnik iz Rovinjskog Sela, Remiđo Sošić, koji piše već više od četrdeset godina. Iza sebe ima devet objavljenih publikacija, a u pripremi su, kaže nam, i neka nova izdanja. U svojoj je dugogodišnjoj i plodonosnoj pjesničkoj karijeri obišao brojne osnovne i srednje škole diljem Istre i Primorja, a sve u nastojanju očuvanja domaće čakavske beside čemu je iznimno predan u svom radu.
U ovom izdanju emisije predstavili smo nedavno održan deveti susret čakavskih pjesnika u Barbanu, naziva Beside u jatu. O događaju je govorila koordinatorica ove tradicionalne manifestacije, Nives Trošt. Također, Nives se predstavila i svojom poezijom, a isto su učinile i pjesnikinje koje redovito sudjeluju na Besidama u jatu i koje iza sebe već imaju objavljene samostalne zbirke poezije: Nevia Glavinić i Dheeba Kožljan Škabić.