(foto: Mihaela Potz/HRT)
Čakaviana obrađuje teme vezane za čakavicu: različite čakavske govore, čakavsku poeziju, pjesnike, čakavske autore, odnos čakavskih govora i jezičnog standarda. Gosti emisije su književnici koji pišu na čakavici ili znanstvenici koji se bave čakavskom i istarskom jezičnom zbiljom.
Ratko Crnobori, iako po struci matematičar i kemičar, nedavno je objavio Rječnik premanturskog govora. Sadrži čak 7 tisuća riječi, a njegov je autor uvjeren kako se radi o govoru koji se koristi isključivo u Premanturi i nekoliko okolnih mjesta. Primjerice, riječ "uba" u značenju "uvijek" koristi se isključivo u Premanturi, rekao nam je Crnobori te dodao "Nikad u Premanturi nećete čuti VAJK". Istraživanje će nastaviti i dalje pa je izvjesno za očekivati kako će rječnik doživjeti i novo, prošireno, izdanje.
Predstavili smo Rječnik pazinskog govora autorice Marije Gagić koja uskoro namjerava tiskano izdanje upotpuniti elektroničkim odnosno audio zapisima govora. Također, najavljujemo promociju novog rječnika, onog žminjskih govora na kojemu rade: doktorica znanosti Ivana Kurtović Budja, voditeljica Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Lidija Nikočević te izvorna govornica i bivša prosvjetna djelatnica Ondina Kranjčić.
Noel Šuran poznati je likovni umjetnik, glazbenik, performer i kulturni antropolog iz Lindara. Povod njegovom gostovanju u Čakaviani bila je promocija njegovog nedavnog projekta naziva "Sam sobon". Naime, snimao je sam sebe kako pjeva stare tradicionalne napjeve s područja cijele Istre; na tanko i na debelo. Ideja vodilja jest da se publika slušajući nauči pjevati istrijanske kante te da ih se na taj način spasi od zaborava.
Spisateljica i bivša pedagoška djelatnica iz Žminja, Milica Kranjčić, govorila nam je o svojoj publikaciji Libar od polnoći prema kojoj je nastala i kazališna predstava Aleksandra Bančića Štuorice od polnoći. Također, usmena predaja koju je Milica godinama zapisivala i na koncu objavila poslužila je kao dobra podloga za nastanak manifestacije Štrigariji po žminjskih križinah. Gospođa Milica ispričala nam je zašto su križine odnosno raskrižja posebna mjesta i zašto je ponoć posebno vrijeme kada ti se, kako kaže, "more ubrnuti svit i uni put svega bude".
Gošća Čakaviane ovoga je puta bila pjesnikinja iz Rovinjskog Sela, Marija Pogorilić. Inače profesorica zemljopisa i povijesti koja iza sebe već ima tri samostalne zbirke pjesama. Piše na dijalektu i standardu, a posljednjih godina posebno ju fascinira haiku poezija. Njezini su haiku stihovi dosad objavljeni i nagrađivani u Japanu, Americi, Italiji i Kini. Ima još podosta neobjavljenih rukopisa, stoga u budućnosti možemo očekivati objavljivanje barem dvije zbirke haiku poezije iz pera ove plodonosne autorice.
Akademik, Josip Bratulić, govorio nam je o tome kako je proteklo nedavno predstavljanje trećeg i dopunjenog izdanja njegove publikacije "Aleja glagoljaša - Stoljeća hrvatske glagoljice". Dotaknuo se i prošlosti jedinstvenog projekta Čakavskog sabora, Aleje glagoljaša, koji je učinjen upravo prema njegovoj zamisli. Iako je akademik Bratulić nedavno proslavio osamdeseti rođendan i dalje ima brojne ideje i rukopise koji će tek, uvjerava nas, ugledati svjetlo dana.
Ugostili smo ključne aktere revitaliziranja Katedre Čakavskog sabora u Barbanu. Profesorica povijesti, Iva Kolić i magistar kulture i turizma, Paolo Batel nositelji su ove Udruge u nastajanju. Dakako, uz podršku lokalne zajednice, Općine i Turističke zajednice Barban te brojnih pojedinaca koji im se javljaju želeći pripomoći stvaranju nove Katedre. Poslušajte njihove ideje i planove vezane uz ovaj hvalevrijedan projekt.
Marija Maretić pjesnikinja je rodom iz Maružini kraj Kanfanara, no većinu života provela je ipak u Žminju. Piše od svojih srednjoškolskih dana, a dosad je objavila već pet samostalnih zbirki pjesama. Pronašla se u haiku formi te su njene haiku pjesme zastupljene u ovogodišnju hrvatsku Antologijsku zbirku haiku pjesništva. Stvara i dalje te se odaziva susretima pjesnika diljem zemlje.
Đermano Vitasović, spisatelj iz Kacane kraj Vodnjana, svoju je ljubav prema pisanoj riječi u prvi plan stavio tek po svom umirovljenju. No, otad je već objavio 10 samostalnih publikacija. Piše na dijalektu i standardu, za djecu i za odrasle. Najviše uspjeha, i to onog međunarodnog, postigao je svojom haiku poezijom. Trenutno proučava usmenu predaju Vodnjanštine koja se odnosi na stare zanate te priče o štrigama i štrigunima, stoga uskoro možemo očekivati i nove uratke iz pera barba Đermana.
Srednja škole Mate Blažine iz Labina javnosti je nedavno predstavila svoj LaCa kantunić koji se nalazi u školskoj knjižnici. Dio kantunića čine i stepenice na kojima su ispisani stihovi pjesme Kolor ambasadorice labinjonske cakavice, glumice i glazbenice, Elis Lovrić. Tim povodom, Elis i voditeljica knjižnice, Majda Milevoj Klapčić, bile su gošće Čakaviane. Ovaj će jedinstveni projekt uskoro biti predstavljen i na Kongresu školskih knjižnica u Dubrovniku i to kao pozitivan primjer očuvanja jezika i kulturnog identiteta.
Marija Sošić, spisateljica i pedagoška djelatnica iz Sošići, a rodom iz Modrušani, govorila nam je o tome koliko je njezin životni put utjecao na njezin govor. Naime, piše i govori bezačkim i vlaškim mjesnim govorima, ali i na standardu. Također, neke je svoje radove pisala i na glagoljici. Često posjećuje škole i vrtiće s obzirom na to da piše i za odrasle i za djecu. Objavila je petnaest samostalnih publikacija, a za nekoliko dana održat će promociju najnovijeg uratka posvećenog žminjskim zanatlijama.
S nama je bio pjesnik iz Rovinjskog Sela, Remiđo Sošić, koji piše već više od četrdeset godina. Iza sebe ima devet objavljenih publikacija, a u pripremi su, kaže nam, i neka nova izdanja. U svojoj je dugogodišnjoj i plodonosnoj pjesničkoj karijeri obišao brojne osnovne i srednje škole diljem Istre i Primorja, a sve u nastojanju očuvanja domaće čakavske beside čemu je iznimno predan u svom radu.
U ovom izdanju emisije predstavili smo nedavno održan deveti susret čakavskih pjesnika u Barbanu, naziva Beside u jatu. O događaju je govorila koordinatorica ove tradicionalne manifestacije, Nives Trošt. Također, Nives se predstavila i svojom poezijom, a isto su učinile i pjesnikinje koje redovito sudjeluju na Besidama u jatu i koje iza sebe već imaju objavljene samostalne zbirke poezije: Nevia Glavinić i Dheeba Kožljan Škabić.
Ugostili smo profesora doktora, Roberta Matijašića, predsjednika Čakavskog sabora. Govora je bilo o netom održanom 50. Saboru čakavskog pjesništva u Žminju, ali i o samim počecima Čakavskog sabora koji je u Žminju osnovan 1970. godine. Predsjednik Matijašić osvrnuo se i na svoj dosadašnji, četverogodišnji, mandat na čelu Čakavskog sabora te najavio ambicije i planove za naredno razdoblje.
Održan je 50. Sabor čakavskog pjesništva u Žminju. Novitet ove polustoljetne manifestacije bili su scenski nastupi, i to upravo zahvaljujući profesorici Roberti Rudela. Zajedno sa svojim učenicima iz Osnovne škole Karojba gostovala je, tim povodom, u Čakaviani te nam govorila o svojoj strasti prema dramsko-pedagoškom radu. Profesorica Rudela trenutno je članica Hrvatskog centra za dramski odgoj te ima status učiteljice-savjetnice.
U još jednoj emisiji posvećenoj skorašnjem održavanju jubilarnog 50. Sabora čakavskog pjesništva u Žminju, gošće su bile predsjednica i članica Udruge Katedra Čakavskog sabora: Kristina Mijandrušić Ladavac i Barbara Galant. Pridružila im se i učenica sedmog razreda Osnovne škole Vladimira Gortana Žminj koja je poetski kazivala stihove kojima je na prošlogodišnjoj manifestaciji osvojila nagradu Zlatno pero. Govora je bilo o bogatom programu kojim će Žminj već za nekoliko dana proslaviti ovu veliku obljetnicu.
Ususret skorašnjem održavanju 50. Sabora čakavskog pjesništva razgovarali smo sa žminjskom pjesnikinjom i knjižničarkom, Nadom Galant. Ona je ujedno sedam godina rukovodila Katedrom Čakavskog sabora Žminj. S nama je, ovom prilikom, podijelila sjećanja na neke od najznačajnijih publikacija i manifestacija iza kojih stoji žminjska Katedra Čakavskog sabora te govorila o tome kako se mladima u Žminju prenosi svjesnost o važnosti postojanja Katedre i Sabora.
Alvijana Klarić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, zajedno sa svojim učenicima iz Srednje škole Buzet objavila je Rječnik buzetskih govora. Obradili su čak 27 govora, a njihovo je istraživanje uključivalo podosta terenskog rada, razgovore s izvornim govornicima, prikupljanje novinskih članaka i štošta drugo. Ovo nije njihova prva publikacija ali je, zasad, najobuhvatnija. Profesorica Klarić je inače dijalektologinja koja iza sebe ima mnogo objavljenih članaka na ovu temu.
Roberta Razzi, spisateljica iz Labina, dosad je objavila dvije dijalektalne zbirke pjesama: 2002. godine zbirku "Štrige, sanji i mirakul" te 2007. godine zbirku "Lakoma Beti". Prije nekoliko godina objavljuje i knjigu za djecu naziva "Kalendaj" koju je sama i ilustrirala. Posljednjih godina se posvetila restauriranju starih istarskih kuća te se ostavila pera, mada, kako kaže, ima podosta nedovršenih rukopisa te pjesama koje bi mogle činiti novu zbirku na stadardu.
Maja Ružić, pedagoginja, znanstvenica, sveučilišna profesorica i spisateljica predstavila nam je svoju publikaciju naziva Gremo u ćap u kojoj donosi opise čak 48 igara kojima su se nekad igrali u Kašteliru i Labincima. Objavljivanju je prethodilo opsežno terensko istraživanje, a eminentna imena hrvatske književnosti i filologije sudjelovala su u realizaciji tog dijalektalnog uratka. Maja upravo radi na novom istraživanju u svrhu objavljivanja slične publikacije.
Daniel Mohorović iz Labina, govorio nam je o svom spisateljskom i pedagoškom radu, o strasti prema politici te o svom blogu. Osebujna ličnost koja najviše inspiracije pronalazi u ljudima i događajima, Daniel posljednjih deset godina neumorno stvara kratke priče i poeziju na standardu i na cakavici te objavljuje svoje radove u brojnim zbornicima. Upravo radi na dvije posve nove publikacije, a vrlo je aktivan i na svom blogu naziva Cakaviana.
Vjekoslava Jurdana, znanstvenica, spisateljica i profesorica rodom iz Rijeke, govorila nam je o svom bogatom i nagrađivanom stvaralaštvu te poetski kazivala svoje stihove koji su, zasad, objavljeni u dvije zbirke pjesama na dijalektu. Također, pojasnila nam je svoju fascinaciju književnim velikanom Dragom Gervaisom na čijem je opusu i doktorirala. Njime je inspirirana i nova znanstvena knjiga na kojoj Jurdana upravo radi. U tisku je i najnovija, treća, zbirka pjesama ove osebujne profesorice pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile.
Povodom osamdesetog rođendana velikana hrvatske filologije, akademika Josipa Bratulića, ugostili smo ga kako bismo s njim razgovarali o njegovoj impresivnoj znanstvenoj karijeri. Iako umirovljen, akademik Bratulić i dalje stvara. Trenutno radi na nekoliko publikacija; zaokupljaju ga i nadalje teme koje se odnose na srednjovjekovnu književnost, glagoljicu te istarski doprinos hrvatskoj i svjetskoj kulturi i civilizaciji.
Tatjana Pokrajac Papucci, plodna je književnica iz Rovinjskog Sela koja je kao dijalektalna pjesnikinja prepoznata nakon objavljivanja zbirke pjesama Iščen bičve. Dosad je objavila sedam samostalnih publikacija, a najnovija će promociju doživjeti na nadolazećem Monte libriću. Dobitnica je brojnih međunarodnih priznanja, njezini su radovi uvršteni u popis obavezne lektire zavičajne nastave, mnogi su joj stihovi uglazbljeni, a tekstovi uprizoreni. Redovita je volonterka knjižnice u Rovinjskom Selu.
Gošća Čakaviane bila je Vilma Zohil, prva tajnica Sabora čakavskog pjesništva koji je svoju osnivačku skupštinu imao u Žminju, 8. lipnja 1969. godine. Uoči obilježavanja pedesete obljetnice ovog značajnog događaja razgovarale smo o okolnostima koje su prethodile osnivanju Čakavskog sabora i svim značajnijim aktivnostima koje je on u počecima provodio.
Denis Kontošić, svestrani je pjesnik, urednik, menadžer, inženjer, pedagoški djelatnik, političar i zaljubljenik u svoje rodne Orihe u Općini Barban. Razgovarali smo o njegove tri samostalne zbirke poezije, sudjelovanju u pedesetak zajedničkih zbirki te o više od tisuću kartica teksta kroz koje je oživio lik barba Mate za brojne novinske članke i radijske emisije. Četvrt stoljeća sudjeluje u manifestaciji Verši na šterni, a osnivač je i pjesničkih susreta u Barbanu, Besida u jatu.
Dragan Gortan, pjesnik i poštar iz Pazina govorio nam je o svojoj dijalektalnoj poeziji i umijeću pričanja priča u stihovima. Iza njega su tri samostalne zbirke pjesama, a neki od njegovih stihova već su uglazbljeni te izvedeni na festivalima poput zagrebačkog Festivala šansone. Sve se češće izražava u japanskim haiku stihovima, a piše i na standardu stoga uskoro namjerava objaviti nove publikacije svojih radova.
Miranda Škalamera Verbanac pjesnikinja i spisateljica priča i slikovnica za djecu, velika je zaljubljenica u istarsku tradicijsku baštinu i labinsku cakavicu. U zrelijoj dobi okuražila se na objavljivanje svog stvaralaštva o kojem najčešće govori mlađim naraštajima koje posjećuje u vrtićima i osnovnim školama. Također je aktivna u organiziranju manifestacija kojima se na Labinštini nastoji od zaborava oteti tradicionalne plesove, pjesme te dijalektalne vrednote.
Ana Marija Pavlović, rodom iz Ližnjana, nedavno je objavila svoju prvu publikaciju naziva "Domišljan se". Kroz prozu i stihove Ana Marija se prisjeća anegdota iz svog života u kojem najznačajniju ulogu ima njezin otac Petar. Iako od malih nogu bilježi svoje misli tek je prije nekoliko godina nakon što se priključila radionicama ližnjanskog književnog svratišta Zvona i nari počela i razmišljati o tome da ih podijeli s publikom. Tako je nastala knjiga "Domišljan se" za koju Ana Marija kaže kako je prva, ali ne i posljednja.
Svestrana umjetnica, Tamara Obrovac, govorila je o svojim nadolazećim projektima poput novog albuma koji izlazi u svibnju. Osvrnula se i na događaj za pamćenje kada je prije nekoliko dana u zagrebačkoj Laubi ostvarila izuzetnu glazbeno-likovnu suradnju sa svojim ocem, jednim od najvećih suvremenih istarskih slikara, Ivanom Obrovcem te nam je najavila tradicionalni koncert koji će i ove godine održati za Valentinovo u Istarskom narodnom kazalištu-Gradskom kazalištu Pula.
Gost Čakaviane bio je glazbenik Zoran Karlić, vokal etno sastava Šćike. Govorio nam je o ideji revitalizacije i popularizacije istarske tradicijske glazbe i instrumenata koju Šćike njeguju više od desetljeća. Pojasnio je kako su tu ideju svojim spajanjem autentičnog i modernog nastojali prenijeti na mlađe generacije te kako njihovo istraživanje istarske nematerijalne baštine traje i dalje.
Marko Pekica je književnik, novinar, fotograf, komunikolog i marketinški stručnjak rodom iz Šajini u Općini Barban. Živi i stvara u Zagrebu, a u ovoj emisiji prisjetio se svog djetinjstva u Istri čije su prirodne ljepote najčešća inspiracija njegovoj poeziji. Objavio je 12 zbirki pjesama; u Hrvatskoj i SAD-u. Poslušajte kako je našao hrabrosti staviti srce na papir te se nakon dugogodišnjeg rada u odnosima s javnošću javnosti predstaviti kao pjesnik.
Drago Orlić, porečki književnik, pjesnik, novinar i satiričar gostujući u Čakaviani govorio je o svom angažmanu na uređivanju kalendara-godišnjaka "Jurina i Franina 2019." te se osvrnuo na razvojni put ove publikacije od njena prvog objavljivanja 1871. godine do danas.
Pjesnik i novinar, Marko Pekica, rodom iz mjesta Šajini u Općini Barban s nama je podijelio svoja sjećanja na noć s 8. na 9. siječnja 1944. godine kada su Šajini stradali u nacifašističkom pohodu uslijed kojega je njegova obitelj živa zapaljena. Istaknuo je važnost njegovanja antifašizma u 21. stoljeću te govorio o svom viđenju oprosta, suživota i multikulturalnosti.
Kantautorica i glumica, Elis Lovrić, rodom iz Rapca, govorila je o svojoj glazbenoj karijeri čijem uspjehu stihovi na labinskoj cakavici nisu bili prepreka. Pojasnila je važnost autentičnosti i iskrenosti u umjetničkom djelovanju te se osvrnula na dosad najplodniju godinu u svojoj karijeri, a to je bila upravo 2018.
Gošća šeste Čakaviane biti će čakavska pjesnikinja i sveučilišna profesorica Evelina Rudan Kapec.
Gost pete Čakaviane je Vlado Pernić. Bilo je riječi o govoru sjeverne Istre (Gornjomiranski dijalekt) te o Pernićevoj zbirci pjesama "Iznucani versi".