(foto: Mihaela Potz/HRT)
Čakaviana obrađuje teme vezane za čakavicu: različite čakavske govore, čakavsku poeziju, pjesnike, čakavske autore, odnos čakavskih govora i jezičnog standarda. Gosti emisije su književnici koji pišu na čakavici ili znanstvenici koji se bave čakavskom i istarskom jezičnom zbiljom.
Iz Rovinjskog Sela javila nam se spisateljica Nevenka Uljanić Degobbis. Iako je na Pedagoškoj akademiji završila kroatistiku i germanistiku te dugi niz godina radila u prosvjeti te u prevodilaštvu, na koncu se ipak vratila svojoj prvoj ljubavi-pisanju. Bavila se prikupljanjem i bilježenjem frazi i poslovica govora Rovinjskog Sela, a upravo priprema i Rječnik govora tog mjesta te još jednu publikaciju zavičajne tematike. Objavila je tri samostalne zbirke pjesama te dvojezičnu slikovnicu, a njezini su radovi objavljeni i u raznim zbirkama i zbornicima.
Umjetnica Alida Matutinović rodom je iz Splita, a već dugi niz godinama živi i radi u Rovinju. Završila je slikarstvo srednjoškolskog smjera, a potom i Pedagošku akademiju, smjer likovne umjetnosti. Dugo je godina radila kao kostimografkinja, ali i kao humanitarka skrbeći o nemoćnima i starijima u zemlji i izvan nje. Trenutno u svom radu prožima literarnost i likovnost, a nedavno je objavila samostalnu zbirku pjesama naziva Tragom duše.
Naša je gošća bila spisateljica Vesna Milan. Rođena je u Poreču, ali živi i stvara u Rovinju. Piše već dugi niz godina te sudjeluje na brojnim književnim manifestacijama. Dobitnica je brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja za svoje haiku pjesništvo, njezini su radovi objavljeni u raznim zbornicima, a objavila je i dvije samostalne zbirke pjesama: jednu na standardu te jednu na dijalektu. Neke od svojih pjesama poetski nam je kazivala u emisiji. Poslušajte!
O ambicioznom projektu naziva Istarske Nine Nane - Ninne Nanne Istriane govorile su nam ravnateljica Dječjeg vrtića Rin Tin Tin, Tamara Brussich i profesorica glazbe, Suzana Goldin. Riječ je o multidisciplinarnom projektu Dječjeg vrtića Rin Tin Tin, Dječjih vrtića Pula i Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova iz Pule. Cilj je bio izraditi jedinstvenu ilustriranu pjesmaricu s glazbom, tekstom i prijevodima istarskih uspavanki. U sklopu projekta nastao je i cd s tradicionalnim uspavankama na više čakavskih dijalekata te istrovenetskom. Sudjelovalo je dvjestotinjak djece te tridesetak odgojitelja, ali i brojni stručnjaci različitih znanstvenih i kulturnih područja.
U ovom smo se izdanju Čakaviane osvrnuli na jubilarno, 10. izdanje, manifestacije održane u Barbanu 20. i 21. veljače. Radi se znanstveno-stručnom skupu "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas". Skup je pokrenut u sklopu Memorijala "Barban u srcu" posvećenog velikom barbanskom kanoniku i polihistoru, Petru Stankoviću. Ugostili smo urednika skupa, Slavena Bertošu te predsjednicu Katedre Čakavskog sabora Barban, Ivu Kolić.
Pjesnikinja Zdenka Višković Vukić podijelila je s nama svoje stihove iz dosad objavljene 3 samostalne zbirke pjesama. Otkako je u mirovini, kaže nam, nije javno nastupala ni čitala vlastite stihove u medijima iako često sudjeluje na raznim književnim susretima. Ova svestrana umjetnica, široj je javnosti poznatija kao dugogodišnja ravnateljica Pulskog filmskog festivala, no sada imate priliku čuti i poetsko kazivanje njezinih stihova na standardu i labinskoj cakavici.
Ugostili smo Daniela Načinovića, pjesnika, prozaika, esejista, novinara, prevoditelja i glazbenika. U svakom slučaju, jednog od najvećih živućih imena istarskog književnog kruga. Govorio nam je o svojim stvaralačkim počecima, studiranju filozofije, kroatistike i talijanistike kao i o ljubavi prema slikarstvu i ilustriranju. Načinović nam je predstavio i svoju novu zbirku poezije koja će biti službeno promovirana sredinom ožujka, a i poetski nam je, povodom nedavnog Valentinova, kazivao stihove nekih od svojih brojnih ljubavnih pjesama.
Ugostili smo medulinsku prosvjetnu djelatnicu i lingvisticu, Mariju Peruško. Ona je, nakon objavljivanja Rječnika medulinskog govora, objavila i Frazeološki rječnik medulinskog govora. U toj je publikaciji pojasnila posebnosti govora Medulina, u odnosu na sve ostale govore juga Istre. Plod je to požrtvovnog, pedantnog i strpljivog rada. Autorica piše i poeziju pa je tako već u pripremi zbirka poezije inspirirana upravo bogatstvom medulinske frazeologije.
Halubajski zvončari među najpoznatijim su ophodnicima stočarske pokladne magije u Hrvatskoj. 2010. godine proglašeni su kulturnim nematerijalnim dobrom cijelog čovječanstva pod zaštitom UNESCO-a. Do tog priznanja i zaštite prošla su stoljeća i generacije koje su održale tradiciju zvonjenja i zvončara. O tome nam je u Čakaviani govorila Tatjana Udović, magistrica kulturologije i spisateljica iz Rijeke. Naime, Tatjana je objavila slikovnicu te snimila i producirala film upravo na temu Halubajskih zvončara, u nadi kako će tradicija nastaviti živjeti i u desetljećima koja dolaze.
Ugostili smo književnika, profesora i političara, Labinjana, Daniela Mohorovića koji nam je predstavio svoj projekt intrigantnog naziva Vrajže Istrijanke. Radi se o natječaju za učenike osnovnih i srednjih škola Istarske županije koji je otvoren do 14. veljače ove godine. Pristigle priče o poznatim i nepoznatim Istrijankama bit će objavljene u posebnoj publikaciji koja će, zasigurno, doživjeti i nastavak. Također, Mohorović će i sam uskoro objaviti knjigu istoimenog naziva, Vrajže Istrijanke.
Autori projekta Ekomuzeja "Vlaški puti" Viviana Brkarić i Valter Stojšić ispričali su nam što se sve događalo između ideje i realizacije sadržaja ovog multimedijalnog projekta koji se nalazi u prostoru nekadašnje stare škole u Šušnjevici. Ekomuzej je vrlo uspjeli pokušaj valoriziranja kulture, civilazacije i jezika kojim danas govori svega nekoliko desetaka izvornih govornika. Projekt sadrži interpretacijski centar, medijateku i tri pješačke staze, a za posjetitelje će u potpunosti biti otvoren kroz nekoliko tjedana.
Sada već davne 1992. godine formirana je Katedra Čakavskog sabora Grobnišćine. Od samog početka radi se na nizu manifestacija i projekata u svrhu očuvanja i razvoja kulture, civilizacije i tradicije kraja. Grobnički govor, kao najarhaičniji sjevernojadranski govor, uvršten je na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. O načinima na koje taj status nastoje opravdati i zadržati govorile su nam predsjednica i tajnica Katedre Čakavskog sabora Grobnišćine: Silvana Demark i Vlasta Juretić.
Objavljen je novi kalendar "Jurina i Franina" za 2020. godinu. Kao i prošle godine, urednik publikacije poznati je književnik, pjesnik, satiričar i publicist, Drago Orlić. S njim smo razgovarali o temama i autorima koji su obogatili ovo novo izdanje istarskog almanaha koji izlazi od 1871. godine kada je prvi puta objavljen u Našoj slozi.
Tatjana Udović, mlada je riječka spisateljica i magistrica kulturologije koja je nedavno objavila slikovnicu naziva "Marija Mlekarica". Slikovnica je plod njezina istraživanja tog zanimanja kroz kojeg se očitava nekadašnji način težačkog života na Kvarneru, a temelji se na stvarnoj osobi, mlekarici Mariji Marčelja. Pisana je na čakavštini, a možete je naručiti putem E-mail adrese: udruga.ca@gmail.com
Nevija Glavinić, barbanska je spisateljica, rodom iz Pule. Još od osnovnoškolskih dana piše poeziju na dijalektu i standardu no tek u zrelijoj dobi, nakon obolijevanja od multiple skleroze, odlučuje ozbiljnije pristupiti toj svojoj strasti. Tako 2017. godine u svibnju objavljuje svoju prvu zbirku poezije naziva "Ča tepli dušu". Otad je sudjelovala u brojnim pjesničkim večerima, neke su njezine pjesme uglazbljene, a već ima toliko neobjavljenih rukopisa da u skorijoj budućnosti možemo očekivati još nekoliko publikacija poezije i proze.
Ratko Crnobori, iako po struci matematičar i kemičar, nedavno je objavio Rječnik premanturskog govora. Sadrži čak 7 tisuća riječi, a njegov je autor uvjeren kako se radi o govoru koji se koristi isključivo u Premanturi i nekoliko okolnih mjesta. Primjerice, riječ "uba" u značenju "uvijek" koristi se isključivo u Premanturi, rekao nam je Crnobori te dodao "Nikad u Premanturi nećete čuti VAJK". Istraživanje će nastaviti i dalje pa je izvjesno za očekivati kako će rječnik doživjeti i novo, prošireno, izdanje.
Predstavili smo Rječnik pazinskog govora autorice Marije Gagić koja uskoro namjerava tiskano izdanje upotpuniti elektroničkim odnosno audio zapisima govora. Također, najavljujemo promociju novog rječnika, onog žminjskih govora na kojemu rade: doktorica znanosti Ivana Kurtović Budja, voditeljica Odjela za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Lidija Nikočević te izvorna govornica i bivša prosvjetna djelatnica Ondina Kranjčić.
Noel Šuran poznati je likovni umjetnik, glazbenik, performer i kulturni antropolog iz Lindara. Povod njegovom gostovanju u Čakaviani bila je promocija njegovog nedavnog projekta naziva "Sam sobon". Naime, snimao je sam sebe kako pjeva stare tradicionalne napjeve s područja cijele Istre; na tanko i na debelo. Ideja vodilja jest da se publika slušajući nauči pjevati istrijanske kante te da ih se na taj način spasi od zaborava.
Spisateljica i bivša pedagoška djelatnica iz Žminja, Milica Kranjčić, govorila nam je o svojoj publikaciji Libar od polnoći prema kojoj je nastala i kazališna predstava Aleksandra Bančića Štuorice od polnoći. Također, usmena predaja koju je Milica godinama zapisivala i na koncu objavila poslužila je kao dobra podloga za nastanak manifestacije Štrigariji po žminjskih križinah. Gospođa Milica ispričala nam je zašto su križine odnosno raskrižja posebna mjesta i zašto je ponoć posebno vrijeme kada ti se, kako kaže, "more ubrnuti svit i uni put svega bude".
Gošća Čakaviane ovoga je puta bila pjesnikinja iz Rovinjskog Sela, Marija Pogorilić. Inače profesorica zemljopisa i povijesti koja iza sebe već ima tri samostalne zbirke pjesama. Piše na dijalektu i standardu, a posljednjih godina posebno ju fascinira haiku poezija. Njezini su haiku stihovi dosad objavljeni i nagrađivani u Japanu, Americi, Italiji i Kini. Ima još podosta neobjavljenih rukopisa, stoga u budućnosti možemo očekivati objavljivanje barem dvije zbirke haiku poezije iz pera ove plodonosne autorice.
Akademik, Josip Bratulić, govorio nam je o tome kako je proteklo nedavno predstavljanje trećeg i dopunjenog izdanja njegove publikacije "Aleja glagoljaša - Stoljeća hrvatske glagoljice". Dotaknuo se i prošlosti jedinstvenog projekta Čakavskog sabora, Aleje glagoljaša, koji je učinjen upravo prema njegovoj zamisli. Iako je akademik Bratulić nedavno proslavio osamdeseti rođendan i dalje ima brojne ideje i rukopise koji će tek, uvjerava nas, ugledati svjetlo dana.
Ugostili smo ključne aktere revitaliziranja Katedre Čakavskog sabora u Barbanu. Profesorica povijesti, Iva Kolić i magistar kulture i turizma, Paolo Batel nositelji su ove Udruge u nastajanju. Dakako, uz podršku lokalne zajednice, Općine i Turističke zajednice Barban te brojnih pojedinaca koji im se javljaju želeći pripomoći stvaranju nove Katedre. Poslušajte njihove ideje i planove vezane uz ovaj hvalevrijedan projekt.
Marija Maretić pjesnikinja je rodom iz Maružini kraj Kanfanara, no većinu života provela je ipak u Žminju. Piše od svojih srednjoškolskih dana, a dosad je objavila već pet samostalnih zbirki pjesama. Pronašla se u haiku formi te su njene haiku pjesme zastupljene u ovogodišnju hrvatsku Antologijsku zbirku haiku pjesništva. Stvara i dalje te se odaziva susretima pjesnika diljem zemlje.
Đermano Vitasović, spisatelj iz Kacane kraj Vodnjana, svoju je ljubav prema pisanoj riječi u prvi plan stavio tek po svom umirovljenju. No, otad je već objavio 10 samostalnih publikacija. Piše na dijalektu i standardu, za djecu i za odrasle. Najviše uspjeha, i to onog međunarodnog, postigao je svojom haiku poezijom. Trenutno proučava usmenu predaju Vodnjanštine koja se odnosi na stare zanate te priče o štrigama i štrigunima, stoga uskoro možemo očekivati i nove uratke iz pera barba Đermana.
Srednja škole Mate Blažine iz Labina javnosti je nedavno predstavila svoj LaCa kantunić koji se nalazi u školskoj knjižnici. Dio kantunića čine i stepenice na kojima su ispisani stihovi pjesme Kolor ambasadorice labinjonske cakavice, glumice i glazbenice, Elis Lovrić. Tim povodom, Elis i voditeljica knjižnice, Majda Milevoj Klapčić, bile su gošće Čakaviane. Ovaj će jedinstveni projekt uskoro biti predstavljen i na Kongresu školskih knjižnica u Dubrovniku i to kao pozitivan primjer očuvanja jezika i kulturnog identiteta.
Marija Sošić, spisateljica i pedagoška djelatnica iz Sošići, a rodom iz Modrušani, govorila nam je o tome koliko je njezin životni put utjecao na njezin govor. Naime, piše i govori bezačkim i vlaškim mjesnim govorima, ali i na standardu. Također, neke je svoje radove pisala i na glagoljici. Često posjećuje škole i vrtiće s obzirom na to da piše i za odrasle i za djecu. Objavila je petnaest samostalnih publikacija, a za nekoliko dana održat će promociju najnovijeg uratka posvećenog žminjskim zanatlijama.
S nama je bio pjesnik iz Rovinjskog Sela, Remiđo Sošić, koji piše već više od četrdeset godina. Iza sebe ima devet objavljenih publikacija, a u pripremi su, kaže nam, i neka nova izdanja. U svojoj je dugogodišnjoj i plodonosnoj pjesničkoj karijeri obišao brojne osnovne i srednje škole diljem Istre i Primorja, a sve u nastojanju očuvanja domaće čakavske beside čemu je iznimno predan u svom radu.
U ovom izdanju emisije predstavili smo nedavno održan deveti susret čakavskih pjesnika u Barbanu, naziva Beside u jatu. O događaju je govorila koordinatorica ove tradicionalne manifestacije, Nives Trošt. Također, Nives se predstavila i svojom poezijom, a isto su učinile i pjesnikinje koje redovito sudjeluju na Besidama u jatu i koje iza sebe već imaju objavljene samostalne zbirke poezije: Nevia Glavinić i Dheeba Kožljan Škabić.
Ugostili smo profesora doktora, Roberta Matijašića, predsjednika Čakavskog sabora. Govora je bilo o netom održanom 50. Saboru čakavskog pjesništva u Žminju, ali i o samim počecima Čakavskog sabora koji je u Žminju osnovan 1970. godine. Predsjednik Matijašić osvrnuo se i na svoj dosadašnji, četverogodišnji, mandat na čelu Čakavskog sabora te najavio ambicije i planove za naredno razdoblje.
Održan je 50. Sabor čakavskog pjesništva u Žminju. Novitet ove polustoljetne manifestacije bili su scenski nastupi, i to upravo zahvaljujući profesorici Roberti Rudela. Zajedno sa svojim učenicima iz Osnovne škole Karojba gostovala je, tim povodom, u Čakaviani te nam govorila o svojoj strasti prema dramsko-pedagoškom radu. Profesorica Rudela trenutno je članica Hrvatskog centra za dramski odgoj te ima status učiteljice-savjetnice.
U još jednoj emisiji posvećenoj skorašnjem održavanju jubilarnog 50. Sabora čakavskog pjesništva u Žminju, gošće su bile predsjednica i članica Udruge Katedra Čakavskog sabora: Kristina Mijandrušić Ladavac i Barbara Galant. Pridružila im se i učenica sedmog razreda Osnovne škole Vladimira Gortana Žminj koja je poetski kazivala stihove kojima je na prošlogodišnjoj manifestaciji osvojila nagradu Zlatno pero. Govora je bilo o bogatom programu kojim će Žminj već za nekoliko dana proslaviti ovu veliku obljetnicu.
Ususret skorašnjem održavanju 50. Sabora čakavskog pjesništva razgovarali smo sa žminjskom pjesnikinjom i knjižničarkom, Nadom Galant. Ona je ujedno sedam godina rukovodila Katedrom Čakavskog sabora Žminj. S nama je, ovom prilikom, podijelila sjećanja na neke od najznačajnijih publikacija i manifestacija iza kojih stoji žminjska Katedra Čakavskog sabora te govorila o tome kako se mladima u Žminju prenosi svjesnost o važnosti postojanja Katedre i Sabora.
Alvijana Klarić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, zajedno sa svojim učenicima iz Srednje škole Buzet objavila je Rječnik buzetskih govora. Obradili su čak 27 govora, a njihovo je istraživanje uključivalo podosta terenskog rada, razgovore s izvornim govornicima, prikupljanje novinskih članaka i štošta drugo. Ovo nije njihova prva publikacija ali je, zasad, najobuhvatnija. Profesorica Klarić je inače dijalektologinja koja iza sebe ima mnogo objavljenih članaka na ovu temu.
Roberta Razzi, spisateljica iz Labina, dosad je objavila dvije dijalektalne zbirke pjesama: 2002. godine zbirku "Štrige, sanji i mirakul" te 2007. godine zbirku "Lakoma Beti". Prije nekoliko godina objavljuje i knjigu za djecu naziva "Kalendaj" koju je sama i ilustrirala. Posljednjih godina se posvetila restauriranju starih istarskih kuća te se ostavila pera, mada, kako kaže, ima podosta nedovršenih rukopisa te pjesama koje bi mogle činiti novu zbirku na stadardu.
Maja Ružić, pedagoginja, znanstvenica, sveučilišna profesorica i spisateljica predstavila nam je svoju publikaciju naziva Gremo u ćap u kojoj donosi opise čak 48 igara kojima su se nekad igrali u Kašteliru i Labincima. Objavljivanju je prethodilo opsežno terensko istraživanje, a eminentna imena hrvatske književnosti i filologije sudjelovala su u realizaciji tog dijalektalnog uratka. Maja upravo radi na novom istraživanju u svrhu objavljivanja slične publikacije.
Daniel Mohorović iz Labina, govorio nam je o svom spisateljskom i pedagoškom radu, o strasti prema politici te o svom blogu. Osebujna ličnost koja najviše inspiracije pronalazi u ljudima i događajima, Daniel posljednjih deset godina neumorno stvara kratke priče i poeziju na standardu i na cakavici te objavljuje svoje radove u brojnim zbornicima. Upravo radi na dvije posve nove publikacije, a vrlo je aktivan i na svom blogu naziva Cakaviana.
Vjekoslava Jurdana, znanstvenica, spisateljica i profesorica rodom iz Rijeke, govorila nam je o svom bogatom i nagrađivanom stvaralaštvu te poetski kazivala svoje stihove koji su, zasad, objavljeni u dvije zbirke pjesama na dijalektu. Također, pojasnila nam je svoju fascinaciju književnim velikanom Dragom Gervaisom na čijem je opusu i doktorirala. Njime je inspirirana i nova znanstvena knjiga na kojoj Jurdana upravo radi. U tisku je i najnovija, treća, zbirka pjesama ove osebujne profesorice pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile.
Povodom osamdesetog rođendana velikana hrvatske filologije, akademika Josipa Bratulića, ugostili smo ga kako bismo s njim razgovarali o njegovoj impresivnoj znanstvenoj karijeri. Iako umirovljen, akademik Bratulić i dalje stvara. Trenutno radi na nekoliko publikacija; zaokupljaju ga i nadalje teme koje se odnose na srednjovjekovnu književnost, glagoljicu te istarski doprinos hrvatskoj i svjetskoj kulturi i civilizaciji.
Tatjana Pokrajac Papucci, plodna je književnica iz Rovinjskog Sela koja je kao dijalektalna pjesnikinja prepoznata nakon objavljivanja zbirke pjesama Iščen bičve. Dosad je objavila sedam samostalnih publikacija, a najnovija će promociju doživjeti na nadolazećem Monte libriću. Dobitnica je brojnih međunarodnih priznanja, njezini su radovi uvršteni u popis obavezne lektire zavičajne nastave, mnogi su joj stihovi uglazbljeni, a tekstovi uprizoreni. Redovita je volonterka knjižnice u Rovinjskom Selu.
Gošća Čakaviane bila je Vilma Zohil, prva tajnica Sabora čakavskog pjesništva koji je svoju osnivačku skupštinu imao u Žminju, 8. lipnja 1969. godine. Uoči obilježavanja pedesete obljetnice ovog značajnog događaja razgovarale smo o okolnostima koje su prethodile osnivanju Čakavskog sabora i svim značajnijim aktivnostima koje je on u počecima provodio.
Denis Kontošić, svestrani je pjesnik, urednik, menadžer, inženjer, pedagoški djelatnik, političar i zaljubljenik u svoje rodne Orihe u Općini Barban. Razgovarali smo o njegove tri samostalne zbirke poezije, sudjelovanju u pedesetak zajedničkih zbirki te o više od tisuću kartica teksta kroz koje je oživio lik barba Mate za brojne novinske članke i radijske emisije. Četvrt stoljeća sudjeluje u manifestaciji Verši na šterni, a osnivač je i pjesničkih susreta u Barbanu, Besida u jatu.
Dragan Gortan, pjesnik i poštar iz Pazina govorio nam je o svojoj dijalektalnoj poeziji i umijeću pričanja priča u stihovima. Iza njega su tri samostalne zbirke pjesama, a neki od njegovih stihova već su uglazbljeni te izvedeni na festivalima poput zagrebačkog Festivala šansone. Sve se češće izražava u japanskim haiku stihovima, a piše i na standardu stoga uskoro namjerava objaviti nove publikacije svojih radova.
Miranda Škalamera Verbanac pjesnikinja i spisateljica priča i slikovnica za djecu, velika je zaljubljenica u istarsku tradicijsku baštinu i labinsku cakavicu. U zrelijoj dobi okuražila se na objavljivanje svog stvaralaštva o kojem najčešće govori mlađim naraštajima koje posjećuje u vrtićima i osnovnim školama. Također je aktivna u organiziranju manifestacija kojima se na Labinštini nastoji od zaborava oteti tradicionalne plesove, pjesme te dijalektalne vrednote.
Ana Marija Pavlović, rodom iz Ližnjana, nedavno je objavila svoju prvu publikaciju naziva "Domišljan se". Kroz prozu i stihove Ana Marija se prisjeća anegdota iz svog života u kojem najznačajniju ulogu ima njezin otac Petar. Iako od malih nogu bilježi svoje misli tek je prije nekoliko godina nakon što se priključila radionicama ližnjanskog književnog svratišta Zvona i nari počela i razmišljati o tome da ih podijeli s publikom. Tako je nastala knjiga "Domišljan se" za koju Ana Marija kaže kako je prva, ali ne i posljednja.
Svestrana umjetnica, Tamara Obrovac, govorila je o svojim nadolazećim projektima poput novog albuma koji izlazi u svibnju. Osvrnula se i na događaj za pamćenje kada je prije nekoliko dana u zagrebačkoj Laubi ostvarila izuzetnu glazbeno-likovnu suradnju sa svojim ocem, jednim od najvećih suvremenih istarskih slikara, Ivanom Obrovcem te nam je najavila tradicionalni koncert koji će i ove godine održati za Valentinovo u Istarskom narodnom kazalištu-Gradskom kazalištu Pula.
Gost Čakaviane bio je glazbenik Zoran Karlić, vokal etno sastava Šćike. Govorio nam je o ideji revitalizacije i popularizacije istarske tradicijske glazbe i instrumenata koju Šćike njeguju više od desetljeća. Pojasnio je kako su tu ideju svojim spajanjem autentičnog i modernog nastojali prenijeti na mlađe generacije te kako njihovo istraživanje istarske nematerijalne baštine traje i dalje.
Marko Pekica je književnik, novinar, fotograf, komunikolog i marketinški stručnjak rodom iz Šajini u Općini Barban. Živi i stvara u Zagrebu, a u ovoj emisiji prisjetio se svog djetinjstva u Istri čije su prirodne ljepote najčešća inspiracija njegovoj poeziji. Objavio je 12 zbirki pjesama; u Hrvatskoj i SAD-u. Poslušajte kako je našao hrabrosti staviti srce na papir te se nakon dugogodišnjeg rada u odnosima s javnošću javnosti predstaviti kao pjesnik.
Drago Orlić, porečki književnik, pjesnik, novinar i satiričar gostujući u Čakaviani govorio je o svom angažmanu na uređivanju kalendara-godišnjaka "Jurina i Franina 2019." te se osvrnuo na razvojni put ove publikacije od njena prvog objavljivanja 1871. godine do danas.