Kozmopolis

Kozmopolis

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Četvrtak, 21.03.2019 16:03

Emisija 21.03.2019.

Sibila Petlevski: O patnji svjedočenja na primjeru "Don Juana u ratu" Autorica eseja, doktorica teatrologije Sibila Petlevski, piše o patnji svjedočenja na primjeru rukopisa "Don Juan u ratu" Ante Armaninija. Razlikovno obilježje Armaninijeva pristupa književnom stvaranju koje ga čini samosvojnom pojavom u hrvatskome kulturnom okružju sposobnost je istraživanja dramatoloških potencijala jezika samoga; izvlačenje zapleta iz govorne dimenzije i objedinjavanje triju nazigled odvojenih pristupa tekstu - hermeneutičke sposobnosti ulaska u tekst i njegove raščlambe, književno-praktične sposobnosti beletriziranja teorijskih i povijesnih činjenica te kulturološke pronicavosti u sagledavanju simptoma krize politike, umjetnosti i duha u širokom smislu toga pojma. "Don Juan u ratu" Ante Armaninija predstavljen je kao nastavak filozofsko-dramaturškoga postupka kojim se dijagnosticiraju bolne točke kolektivne svijesti i savjesti. Ta transmoderna donjuanska proza o temi ratnoga zločina, posttraumatskoga sindroma i svjedočenja, ne knjiga svjedočenja, nego knjiga-svjedok, unaprijed se može svrstati među djela hrvatske filozofsko-književne esejistike koja ostvaruju priključak na recentne europske kulturološke rasprave. Armanini obrađuje donjuanski motiv europske (pod)svijesti na transmoderan način, a ujedno s izrazitim smislom za aktualizaciju "starih" tema u kontekstu suvremenoga društvenog i političkog trenutka.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 18.03.2019 23:00

O patnji svjedočenja na primjeru "Don Juana u ratu"

Autorica eseja, doktorica teatrologije Sibila Petlevski, piše o patnji svjedočenja na primjeru rukopisa «Don Juan u ratu» Ante Armaninija. Razlikovno obilježje Armaninijeva pristupa književnom stvaranju koje ga čini samosvojnom pojavom u hrvatskome kulturnom okružju sposobnost je istraživanja dramatoloških potencijala jezika samoga; izvlačenje zapleta iz govorne dimenzije i objedinjavanje triju nazigled odvojenih pristupa tekstu – hermeneutičke sposobnosti ulaska u tekst i njegove raščlambe, književno-praktične sposobnosti beletriziranja teorijskih i povijesnih činjenica te kulturološke pronicavosti u sagledavanju simptoma krize politike, umjetnosti i duha u širokom smislu toga pojma. «Don Juan u ratu» Ante Armaninija predstavljen je kao nastavak filozofsko-dramaturškoga postupka kojim se dijagnosticiraju bolne točke kolektivne svijesti i savjesti. Ta transmoderna donjuanska proza o temi ratnoga zločina, posttraumatskoga sindroma i svjedočenja, ne knjiga svjedočenja, nego knjiga-svjedok, unaprijed se može svrstati među djela hrvatske filozofsko-književne esejistike koja ostvaruju priključak na recentne europske kulturološke rasprave. Armanini obrađuje donjuanski motiv europske (pod)svijesti na transmoderan način, a ujedno s izrazitim smislom za aktualizaciju «starih» tema u kontekstu suvremenoga društvenog i političkog trenutka.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 14.03.2019 16:03

Emisija 14.03.2019.

Ne kaže se uzalud da je smijeh lijek, da pomaže u teškim trenutcima. U eseju teatrologinje i redovite profesorice u trajnome zvanju na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Sanje Nikčević saznajemo o terapijskim učincima drama nastalih u Domovinskome ratu i nakon njega, a u čijem su fokusu upravo ratna i poratna zbivanja. Kako su pojedine drame izvođene u neposrednoj blizini ratne zone, katkad i u skloništima, autorica ističe njihov zdrav duh i borbenost kojima potiču na optimizam i smijeh, za razliku od preozbiljnih i "smrknutih" drama izvođenih u kazalištima glavne struje, udaljenima od bojišnice. Zanimljiva su tri fenomena vezana za ovaj korpus: uistinu velik broj ratnih drama nastalih u vrijeme rata i odmah nakon njega, silazna putanja njihove produkcije proporcionalna vremenskoj distanci uz istodobnu promjenu poetičke matrice. Autorica dijeli drame na žanrove produktivne u ratu: kabaret, ratna melodrama, ratna komedija situacije, ratna satira i parodija te nakon njega kad dominira crna komedija.

HRT – HR 3 — Ponedjeljak, 11.03.2019 23:00

Hrvatska komedija u Domovinskome ratu i o njemu ili Smijeh koji zabavlja, liječi i ojačava

Ne kaže se uzalud da je smijeh lijek, da pomaže u teškim trenutcima. U eseju teatrologinje i redovite profesorice u trajnome zvanju na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Sanje Nikčević saznajemo o terapijskim učincima drama nastalih u Domovinskome ratu i nakon njega, a u čijem su fokusu upravo ratna i poratna zbivanja. Kako su pojedine drame izvođene u neposrednoj blizini ratne zone, katkad i u skloništima, autorica ističe njihov zdrav duh i borbenost kojima potiču na optimizam i smijeh, za razliku od preozbiljnih i "smrknutih" drama izvođenih u kazalištima glavne struje, udaljenima od bojišnice. Zanimljiva su tri fenomena vezana za ovaj korpus: uistinu velik broj ratnih drama nastalih u vrijeme rata i odmah nakon njega, silazna putanja njihove produkcije proporcionalna vremenskoj distanci uz istodobnu promjenu poetičke matrice. Autorica dijeli drame na žanrove produktivne u ratu: kabaret, ratna melodrama, ratna komedija situacije, ratna satira i parodija te nakon njega kad dominira crna komedija.