Emisija aktualizira teme iz područja znanosti, filozofije i umjetnosti. Tražimo odgovore na pitanja koja se dohvaćaju čovjekova položaja u našemu postindustrijskom odnosno postmodernom društvu u Hrvatskoj i svijetu. Autor i voditelj emisije je Marito Mihovil Letica.
U emisiji "Kozmos i etos" razgovaramo o tijelu kao mediju svijeta. Čovjek se kao tijelo i um te kao utjelovljena kognitivnost posredovanjem tijela suodnosi s okolinom, prostorom, prirodom, svijetom. O tome su govorili filozofi Pavao Vuk-Pavlović, Marshall McLuhan i Maurice-Merlau Ponty, na čije se misli osvrćemo. Povezujemo Merleau-Pontyjevo tumačenje tijela-subjekta s idejom medijalnosti, pritom objašnjavajući na koji način tijelo postaje medijacijska osnova, kako u odnosu ljudskoga tijela spram drugih ljudskih tijela, tako i u odnosu ljudskoga tijela spram tijela svijeta. Unutar fenomenološkog polja mrežnoga suodnošenja zbiva se tako osobita korporalna intersubjektivna igra čovjeka i prirode, u kojoj je čovjek konstituiran prirodom kao što je i priroda konstituirana čovjekom. Gost je Saša Marinović, magistar filozofije i pedagogije. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.
U emisiji "Kozmos i etos" govorimo o reformaciji i revoluciji, dvjema vrstama pristupa obnovi nekog društvenog entiteta ili društvene danosti. Unatoč općeprihvaćenim značenjima ovih pojmova, koji su po mnogočemu suprotstavljeni jedan drugomu, njihova međusobna granica prilično je labava i propusna, u smislu da svaka reformacija kao proces obnove može sadržavati revolucionarne elemente i obratno. Stoga možemo reći da pojmovi reformacije i revolucije u jednome pogledu divergiraju, a u drugome konvergiraju. Na primjeru dvojice velikana iz renesansnoga razdoblja - Erazma Roterdamskog i Martina Luthera - paradigmatski se iskazuju tipična obilježja dvaju različitih pristupa obnovi, ne samo crkvenoj nego i općedruštvenoj. Razjasnit ćemo mišljenje da razlike između Erazma i Luthera nisu bile sadržajne naravi, nego metodološke, te da je riječ o jednakosti u dijagnozi i različitosti u postupanju. Gost je izv. prof. dr. Ivo Džinić, filozof i teolog. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.
Govorimo o transdisciplinarnom pristupu u razmatranju odnosa između znanosti i teologije. Transdisciplinarnost ima znatne prednosti u usporedbi s multidisciplinarnosti i interdisciplinarnosti; pokazuje se posrednikom koji u prvi plan stavlja ono što ljudska bića povezuje na razini univerzalno ljudskoga. Transdisciplinarno istraživanje zasniva se na "kontroliranom sukobu", posrijedi je jedna "dijaloška majeutika" odnosno metodika dijaloga kojoj je svrha pristupiti Drugom i drukčijem, otvarajući "prostor za slobodu, razumijevanje, toleranciju i ljubav". Kritički se osvrćemo na scijentizam i apsolutiziranje znanstvene spoznaje, ali i na drugu nepoželjnu krajnost, a to je apsolutiziranje vjere ili fideizam. Objašnjavamo zašto transdisciplinarnost nadmašuje aritmetički zbroj pojedinih disciplina, naizgled nužno suprotstavljenih, donoseći novu kvalitetu u području univerzalno ljudskoga. Gost je mr. sc. Krešimir Cerovac. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.
U današnjoj emisiji govorit ćemo o knjizi "Imoralizam Friedricha Nietzschea: Društvena uvjetovanost i oslobađajući smisao morala" kojoj je autorica Ksenija Grubišić.