Ogledi i rasprave

UREDNICI:
Gordana Crnković Raunić, Nevenka Dujmović, Manuela Frkić Žaja, Leonardo Kovačević, Rajka Rusan, Ognjen Strpić, Evelina Turković

AUTORI:
Gordana Crnković Raunić, Nevenka Dujmović, Leonardo Kovačević, Rajka Rusan, Ognjen Strpić, Evelina Turković

PODIJELI:

Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija

Posljednje emisije

HRT – HR 3 — Srijeda, 26.06.2019 23:00

Trideset godina nakon pada Berlinskog zida

Slušamo ogled „Trideset godina nakon pada Berlinskoga zida: rađa li se stari ili novi svijet“, koji je napisao politolog i geopolitičar Jure Vujić. Autor kaže da je pad Berlinskoga zida otvorio put radikalnim promjenama, ali u isti mah i radikalnim ugrozama. S trijumfom unipolarnog modela svijeta utemeljenog na liberalnoj tržišnoj demokraciji i kapitalizmu, očekivanja se nisu ostvarila i moglo bi se zaključiti da su sve nade u bolji i pravedniji svijet nestale, prepustivši mjesto Weberovu novom „raščaravanju svijeta“. „Zidovi siromaštva, nejednakosti, kao i politički zidovi nepravde i diskriminacije od Zapadne Europe do Bliskog istoka, nisu nestali, nego se, naprotiv, pred našim očima ponovno podižu, premda su simbolički, a time i medijski, manje privlačni od pada Berlinskoga zida.“ Nakon blokovskoga bipolarnog svijeta uslijedio je apolarni svijet, kaotični poredak u kojem se ni jedna sila ne može u potpunosti nametnuti kao globalni hegemon. „Njemački filozof i sociolog Jürgen Habermas ističe kako pad Berlinskoga zida unatoč simboličke dimenzije ne predstavlja u pravom smislu riječi revoluciju kao radikalni zaokret, nego 'revoluciju nadoknade' u smislu da ne otvara novi epohalni horizont, nego utjelovljuje pristanak na već postojeću društveno-političku konvenciju i svjetski poredak koji se zasniva na zastupničkoj demokraciji i ekonomskom tržišnom liberalizmu. Tu bi se Habermas složio i s Fukuyaminom tezom o 'kraju povijesti' jer pad Berlinskoga zida kao plod entropije sovjetskog istočnog bloka nalikuje na 'revoluciju bez revolucionarne teorije i povijesnog modela' i, paradoksalno, takva bi 'revolucija nadoknade' mogla ujedno značiti i 'kraj revolucija'“, zaključuje Jure Vujić. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

HRT – HR 3 — Utorak, 25.06.2019 23:00

O izreci: kako bi se razumjelo tekst, treba ga postaviti u njegov kontekst

Pročitat ćemo članak Geoffroyaa de Lagasnerija "O izreci: "Kako bi se razumjelo tekst, treba ga postaviti u njegov kontekst". Geoffroy de Lagasnerie francuski je filozof i sociolog mlađe generacije. Bavi se socijalnom i političkom filozofijom, epistemologijom i kritičkom teorijom. Lagasnerie je osobito zaokupljen idejama sociologa Pierrea Bourdieua, njegovim knjigama o kulturi i umjetnosti.

HRT – HR 3 — Četvrtak, 20.06.2019 23:00

Schillerova filozofija slobode 2. dio

Čitamo drugi dio eseja američkoga filozofa Frederica Baisera pod nazivom "Filozofija slobode Friedricha Schillera".

HRT – HR 3 — Srijeda, 19.06.2019 23:00

Schillerova filozofija slobode 1 dio

U povodu obilježavanja 260 godina od rođenja Fridricha Schillera, danas donosimo prvi dio eseja američkog filozofa Frederica Beisera "Filozofija slobode Friedricha Schillera".