Emisija "Skitnje u zvuku" obrađuje različite vrste putopisne proze u kreativnom radiofonijskom obliku. Uz djela klasične hrvatske i svjetske književnosti predstavljaju se i djela suvremenih domaćih autora koji se bave putovanjem, kako unutarnjim, psihičkim, tako i vanjskim, fizičkim, konkretnim.
Skitnje u zvuku nas ovaj put vode u stepu, točnije, centralnoazijska prostranstva Kazahstana i Kirgistana. Ovaj dio svijeta od drevnih je vremena bio prostor koji je poput mosta povezivao Aziju i Europu, a nekadašnji put svile danas se opet oživljava, stavljajući ove krajeve u prvi plan suvremene svjetske ekonomije i geopolitike. To je posebno vidljivo u Kazahstanu, koji zahvaljujući bogatstvu prirodnim resursima proživljava izuzetno snažan gospodarski rast, otvarajući se prema svijetu, ali jednako kao i Kirgistan, ostaje vjeran vlastitom autentičnom nomadskom identitetu. Skitnje po Kazahstanu i Kirgistanu donose zvukove rastućih i vibrantnih gradova, pustinje, stepe i planina. Tu je i autorski glas skitača koji promatra, osluškuje, uspoređuje, zapitkuje se, mislima vraća kući i osvrće preko ramena na domaće prilike, ali i neka pretpostavljena i stereotipna očekivanja koja se kod nas gaje o ovim zemljama. Ponekad sarkastičan te ironičan prema mnogim recentnim društvenim, hrvatskim i centralnoazijskim fenomenima kojih se dotiče, skitač postepeno mijenja i svoje polazno stanje te na njega djeluje optimistična vizija na temelju koje se tamošnji ljudi trude izgrađivati vlastito društvo krećući se prema boljoj sutrašnjici. Autor: Đino Đivanović; Ton majstor: Srđan Nogić; Urednik: Nikica Klobučar
Poslušajte 2. dio putopisa Adolfa Vebera Tkalčevića "Put na Plitvice".
Adolfo Veber Tkalčević (1825-1889) ubraja se u značajne jezikoslovce 19. Stoljeća, a iza sebe je ostavio i nekoliko proznih djela lijepe književnosti među koje spada i romantičarski putopis „Put na Plitvice“ napisan 1860. godine. U tom djelu Tkalčević nam, putujući od Zagreba prema Plitvicama pa i dalje u Bosnu kojom vladaju Osmanlije, otkriva prirodne ljepote i posebnosti domaćih krajeva i karaktere ljudi te ih uspoređuje sa europskim primjerima. Redatelj: Dejan Šorak; Dramatizacija: Mirna Rustemović; Tonmajstor: Dubravko Robić; Glazbeni urednik: Maro Market; Urednik: Nikica Klobučar; Glume:Antonio Franjić i Franjo Kuhar.
Priča „Mrtvi“ objavljena je 1914. godine u proznom prvijencu "Dublinci" jednog od najznačajnijih književnika 20. stoljeća Jamesa Joycea. Radnja priče odvija se početkom 1904. u Dublinu, a u središtu događanja je godišnja obiteljska zabava na kojoj sudjeluju supružnici Gabriel i Greta. Uz portret Dublina i prikaz njegove srednje klase, priča završava dijalogom između supružnika u kojem se otkrivaju dugo skrivane tajne i potisnuti osjećaji. Ovu Joyceova priču mnogi smatraju najljepšom kratkom pričom 20. stoljeća, a u njoj pisac pokazuje da ga kao umjetnika interesira istraživanje i putovanje u ono intimno, u najdublja unutarnja stanja i misli likova, a ne izvanjska radnja u kojoj oni sudjeluju. Dokumentarna radio drama „Mrtvi“ fokusira se upravo na taj odnos između supružnika nakon svečane večere, kada je zabava završila, te su se oni zaputili u hotelsku sobu. Prijevod: Petar Vujačić; Dramatizacija: Dubravko Mihanović; Režija: Mislav Brečić; Ton majstor: Dalibor Piskrec ; Skladatelj: Stanko Kovačić; Glazbena urednica: Adrijana Kramarić; Glumci: Rakan Rushaidat, Dijana Vidušin, Mladen Vasary, Matija Antolić; Urednik: Nikica Klobučar
Prema riječima autora Marka Pogačara tekst „Goli Bolivar“ nastao je u okviru njegovih istraživanja putopisne forme i različitih načina kako bi se iskustvo putovanja moglo tekstualno posredovati i oblikovati. U tom tekstu autor se odlučio za formu, uvjetno rečeno, portreta, odnosno na fokalizaciju događaja kroz likove koje je susretao kroz godine putovanja Latinskom Amerikom. To je ujedno i zajednički nazivnik za sedam likova koje susrećemo u putovanju pri čemu se radi o stvarnim likovima, stvarnim situacijama i pričama, koje su mjestimice proširene autofikcijskom/fikcionalnom intervencijom u sam lik. „Goli Bolivar“ svojevrsni je arhiv lica u nastajanju, koji za autora ima svrhu usporiti blijeđenje i konačno nestajanje tih likova. Jednostavnije rečeno, radi se o svojevrsnom putnom sketchbooku tekstualim sredstvima. Autor teksta: Marko Pogačar; Redateljica: Silva Ćapin; Ton majstor: Srđan Nogić; Glazbeni urednik: Maro Market; Glumci: Filip Križan, Marina Redžepović, Franjo Kuhar, Matija Čigir, Vedran Komerički, Sven Šestak, Tanja Smoje. Urednik ciklusa: Nikica Klobučar.
Četvrtak, 06.06.2019. 19:00 - 19:29
Putopis kroz Baltičke zemlje donosi priču o dvoje ljudi koji misle kako su nasamarili zagrebačke ljetne sparine, vrućine i navale turista bijegom prema sjeveru Europe. Putujući autom i zaustavljajući se ...
Sve najave