Emisija "Skitnje u zvuku" obrađuje različite vrste putopisne proze u kreativnom radiofonijskom obliku. Uz djela klasične hrvatske i svjetske književnosti predstavljaju se i djela suvremenih domaćih autora koji se bave putovanjem, kako unutarnjim, psihičkim, tako i vanjskim, fizičkim, konkretnim.
Tijekom višekratnih boravaka u Rijeci - gradu kojeg se još potpisuje i kao Luku Različitosti - autori su na poziv Muzeja moderne i suvremene umjetnosti proučavali sate i sate terenskih audio zapisa i transkripata koji su nastali kao rezultat istraživanja koje su Muzejski suradnici proveli među doseljenicima različitih generacija, porijekla, obrazovanja i ekonomskog statusa. Ono što je autorskom paru palo u oko, ili bolje reći „u uho“, je da zapisi i dokumentarne snimke istraživanja bilježe i nekoliko izjava koje djeluju izvan očekivanog konteksta, a opet su na neki suptilniji način vezane uz temu. Neke u sebi nose poetsku dimenziju, neke grotesknu, a neke obrću perspektivu manjine koja boravkom u gradu razvija osobine i navike većine. U tom procijepu je nastala ideja za ovaj zvučni kolaž. Transkripte istraživanja izvode glumci Jelena Miholjević i Livio Badurina. Tim postupkom su došljaci u potpunosti glasovno asimilirani. To su sada uređeni glasovi, „očišćeni“ od glasovnih obilježja krajeva iz kojih potiču. Zato ih i mi slušamo na drukčiji način, nego što bismo možda slušali njihov dokumentarni zapis obojan akustičkim tragovima porijekla, zar ne? Autori: Dino Brazzoduro i Pavlica Bajsić Brazzoduro. Glasovi: Jelena Miholjević i Livio Badurina. Urednik: Nikica Klobučar.
Priča o Mati Šimunoviću započinje u krškom dalmatinskom kraju odakle je godine 1928. krenuo putovati svijetom. U doba kada su se vijesti prenosile tiskanim medijima i kada su avanture o dalekim krajevima živjele među koricama rijetko dostupnih putopisa i romana – Mate je stigao u Južnu Ameriku. U Argentini je nabavio psa Globusa, a velike planinske masive, džungle, pustinje, mora i oceane svladao je pješice, na biciklu, na konju i s malom jedrilicom. U devetnaest godina proputovao je sedamdesetak država svijeta i održao brojna putopisna predavanja. Boravio je s plemenima koja nisu imala doticaj s civilizacijom, proživio brodolome i upoznao uglednike poput američkog predsjednika Herberta C. Hoovera i indijskog nobelovca Rabindranatha Tagorea. Iako su o njemu izvještavali svjetski mediji, među kojima i New York Times, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji nije bio poznat. Vratio se tek s jednim koferom u kojemu je čuvao uspomene i pregršt crno-bijelih fotografija različitih naroda i kultura svijeta, s putničkom knjigom i dnevničkim zapisima. U rodnom kraju prozvali su ga Mate Svjetski, a njegova je avantura s godinama tonula u zaborav. Bila je to priča, kako kažu oni koji ga se sjećaju, o svijetu kojeg Matini sumještani u to doba nisu poznavali pa je ostala sačuvana na tankoj granici između divljenja, ismijavanja i nerazumijevanja. Skitnje u zvuku vode nas u Stilju i Vrgorac gdje se Mate prisjećaju nećaci Rade Maršić i Ivan - Iko Šimunović te mještani Vrgorca Boris Erceg I Davor Jelavić. U emisiji sudjeluje i akademska slikarica Nataša Ač koja je doprinijela tome da Mate Šimunović bude prepoznat kao prvi hrvatski svjetski putnik. Zoran Čubrilo čita ulomke iz djela Ja, Mate Svjetski, urednika Stipe Božića i Drage Glamuzine. Spikeri: Rosanda Tometić i Ivan Kojundžić. Tonmajstorica: Lana Deban, glazbeni urednik: Maro Market, autorica emisije Tragovima Mate Svjetskog: Sanja Milovac, urednik: Nikica Klobučar.
"Na brodu" su devetogodišnja Lola, njena teta Tomica i djed Andrija. Tjedan dana ribare oko Dugog otoka, a kako je Loli prvi put da boravi na brodu, djed je uči snalaziti se na mapi, pokazuje joj kako se baca parangal i uči je igrati briškulu. Uz puno smijeha i čudesnih trenutaka, Lola doživljava ono što u rodnom Zagrebu nikada ne bi mogla doživjeti - roni morske krastavce, gleda kako djed od morskih krastavaca stvara mamac za orade, ljuljuškajući se na valovima uplovljava u san. Uz poetičnu naraciju tete Tomice koja se prisjeća svog djetinjstva "na brodu", na valovima zvuka plovimo intimističkim prikazima njenih najljepših sjećanja. Autorica: Tomica Šćavina; tonmajstor: Dalibor Piskrec i Tomica Šćavina; urednik: Nikica Klobučar
Višnja Biti: "PUT PREMA SRCU" - premijera
„Godina placa“ je šetnja u zvuku tržnicom od jeseni do ljeta, od zadnjih do prvih pomidora, paradajza, rajčica. Šetajući se slušamo narječja prodavača i prodavačica te istovremeno osluškujemo i unutarnji, osobnim jezikom kojim se misli (i govori) o hrani. „Godina placa“ neprestano prolazi taj put od susreta s vanjskim do susreta s intimnim svijetom autorice. Autorica i redateljica: Hana Veček, tonski snimatelj: Srđan Nogić; Naratorica: Jelena Miholjević; Urednik: Nikica Klobučar