Emisija se bavi različitim glazbenim temama vezanim uz uže područje zanimanja njezinih autora. Cikluse Tragom hrvatske glazbe, Rana glazba, Uz 250. obljetnicu Beethovenova rođenja i Glazba iz knjiga odlikuje stručan, a istodobno medijski zanimljiv pristup odabranom glazbenom sadržaju.
Autori: Domagoj Marić, Hana Breko Kustura, Dina Puhovski, Zdenka Weber
Urednica: Gordana Krpan
Hrvatska glazbena baština na Varaždinskim baroknim večerima Ogledi o transkripcijama i redakcijama: Ennio Stipčević Osnovane 1971. godine Varaždinske barokne večeri programirane su tako da uključuju najpoznatija skladateljska imena s kraja 16. pa sve do polovice 18. stoljeća, dugom razdoblju u kojemu su nastajala velebna djela nove orijentacije vokalno-instrumentalne glazbe kao i vrhunska ostvarenja solističkog i komorno-glazbenog repertoara. Uz takvu koncentraciju na skladbe velikih i manjih majstora barokne produkcije, Varaždinske barokne večeri veliki značaj i znatnu pozornost posvećuju i hrvatskoj glazbenoj baroknoj baštini. Upravo ta briga za hrvatsku baštinu pretpostavlja poticanje na istraživanje i priređivanje za izvođenje djela hrvatskih skladatelja iz baroknog razdoblja kao i stranih skladatelja koji su živjeli i djelovali u hrvatskim sredinama. Nedvojbeno najznačajnije mjesto u kontekstu varaždinskog festivala u odnosu na izvođenje djela hrvatskih skladatelja desetljećima je imao akademik Lovro Županović (1925.-2004.), koji je za novovjeke izvedbe pripremio i obradio veliki broj rukopisa skladatelja barokne glazbe. Za otkrivanje hrvatskih zanemarenih i zaboravljenih majstora iz 17. i 18. stoljeća opredijelio se još za života akademika Lovre Županovića muzikolog Ennio Stipčević koji je bio Županovićev student i koji se pod vodstvom svojega mentora uputio u vrijedan rad na transkribiranju i objavljivanju skladbi starih majstora. U emisiji slušamo skladbe Jana Krtitela Vanhala, Leopolda Ebnera, Ivana Lukačića, Ivana Jarnovića, Johanna Petrusa Jakoba Haibela, Damjana Nembrija, Francesca Sponge Uspera.
Glazba iz knjiga Glazba iz kratke priče američke spisateljica Carson McCullers, Wunderkind, o satu klavira i mladoj pijanistici koja osjeća da ne svira kao prije, ali ne razumije zašto. Djela Bacha, Beethovena, Blocha, Liszta.
Pratimo snimku koncerta održanog u dvorani Berwald u Stockholmu 7. veljače 2020. Simfonijskim orkestrom švedskog radija dirigira Daniel Harding, solist je violončelist Alban Gerhardt koji će izvesti Koncert za violončelo i orkestar suvremenog australskog skladatelja Bretta Deana - riječ je o prvoj izvedbi tog djela u Švedskoj. Poslije toga nas očekuje djelo Ratnici - glazba za imaginarni balet Percyja Graingera, te suita iz baleta Daphnis i Chloe Mauricea Ravela. Koncert će otvoriti još jedna Ravelova skladba, točnije stavak Dolina zvona iz ciklusa Ogledala, izvorno pisan za klavir, no ovaj put u obradi Percyja Graingera. Skladatelj Brett Dean odabrao je ovaj program, omeđio je svoju skladbu zvucima Ravelovih djela, kao i djelima svog zemljaka, Australca Percyja Graingera. Urednica: Gordana Krpan
Počeci notacije zapadnoeuropske glazbe U današnjoj emisiji tema je rasprava o različitim znanstvenim teorijama vezanima za početak razvoja notnog pisma i njegovoj vezi s najstarijim interpunkcijskim znakovima latinskog pisma. Autorica komentira stanje istraživanja, predstavlja nove spoznaje i tematizira kontekst vremena karolinške renesanse (9. stoljeće) u kojoj je zapravo notni zapis bio memorijski podsjednik kantoru na pjevanje napjeva kojeg je on znao napamet. Zapis kao zrcalo pogreški pjevača! Pri tom se osvrće na teoriju Andreasa Hauga, Helmuta Huckea i Lea Treitlera koji je prvi doveo u vezu interpunkcijske znakove i najstarije, paleofranačke neumatske znakove. Autorica: Hana Breko Kustura Urednica: Gordana Krpan