Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. srpnja 1227. godine, Papa Grgur IX izdao je bulu kojom je Dubrovačkoj nadbiskupiji potvrdio metropolitanska prava. (1) U noći s 23. na 24. srpnja 1471. godine, dogodilo se u Dubrovniku ubojstvo koje je uzbudilo čitav grad. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Kristina i Viktor. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U vrijeme kada je katolička crkva nastojala iskorijeni krivovjerje koje se sve više širilo u krajevima Bosne i Huma, s ciljem otpora najezdama omiških gusara i heretičkom pokretu u Bosni i okolici, dubrovačkim nadbiskupom 1222. godine, imenovan je Arengerije. Papa Grgur IX poslao je, na današnji dan, 24. srpnja 1227. godine, Arengeriju bulu kojom je Dubrovačkoj nadbiskupiji potvrdio metropolitanska prava na području Srbije, Bosne, Zahumlja i Travunje, nad biskupijama Kotora, Budve, Ulcinja, Skadra, Drivasta, Pulatija, Lješa, Bara i nad Bosanskom biskupijom. Za Arengerijeva vremena u Dubrovniku je podignut benediktinski samostan Sv. Jakova u Višnjici, uveden Red dominikanaca (oko 1225) i franjevaca (prije 1230). Optužen da podržava krivovjerstvo udaljen je s položaja, a kako je ta optužba imala i politički a ne samo vjerski karakter nisu izostale sankcije i za Dubrovačku nadbiskupiju. (4) 

Anžuvinci, gospodari Napulja, bili su naklonjeni Dubrovačkoj Republici dajući joj svakojaka prava, a posebno za vladaavine Roberta II. zvanog mudri i njegove nasljednice Ivane I. Međutim, kada je Karlo III. nazvan i Karlo drački skinuo s prijestolja svoju pomajku, da bi je kasnije i ugušio, Dubrovčani su sa strepnjom očekivali njegove poteze. Ipak, taj nesretni vladar, koji je zbog niskog rasta dobio nadimak "Maleni" Dubrovčanima je odmah iskazao svoju naklonost, te im je na današnji dan, 24. srpnja 1382. godine, izdao ispravu kojom u njegovoj državi Dubrovčani mogu sami imenovati svoje konzule, s istim pravima i ovlastima koje imaju konzuli Genove i Veneciije. Isti kralj odobrio je Dubrovčanima i slobodnu trgovinu u Draču, a već 1383. on ih je u sicilijanskim gradovima Messini i Sirakuzi oslobodio svih carina i poreza. (5) 

1382. umro je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik, moćni zaštitnik Dubrovnika, a na prijestolje je došla njegova desetogodišnja kći Marija, umjesto koje je kraljevinom kao regent u ime maloljetne vladarice uz pomoć palatina Nikole I Gorjanskog upravljala njena majka, kraljica Elizabeta. Dubrovčani su priznali Mariju za kraljicu. 1385. Marija se udala za Žigmunda Luksemburškog koji je tako postao ugarsko-hrvatski kralj. To je izazvalo revolt i pobunu hrvatskog plemstva. Marija je bila zatočena u Novigradu u tvrđavi. Oslobodili su je Mlečani 1387. a Žigmund se okrunio za hrvatsko-ugarskog kralja. Na glas da je kraljica Marija oslobođena iz zarobljeništva, Vijeće umoljenih odlučuje 8. lipnja 1387.da se priredi procesija, zvone zvona, održi svečana misa i daruju vjesnici što donesoše veselu vijest. Kraljici Mariji i kralju Žigmundu knez i Veliko vijeće svečanu zakletvu položili su na današnji dan, 24. srpnja 1387. godine. (6) 

U povijesnom arhivu Dubrovnika obilje je dokumenata iz kojih je vidljivo da vlada i godinama nakon izgradnje vodovoda 1438. godine, vodi brigu o ispravnom radu vodovoda, razmatra mogućnosti da pojača dotok vode, vrši određene izmjene i dopune, produžuje kanale, pravi nove, a redovito kontrolira već napravljene. Pa tako, Senat, na današnji dan, 24. srpnja 1488. godine, ovlašćuje činovnike vodovoda da mogu potrošiti do 25 perpera za to da se u vodovod svedu i one vode u izvoru Vračeva, a 1491. godine, Bartol Rađohnić i Marin Vukčić obraćaju se vladi da će pojačati kapacitet vodovoda dovođenjem vode iz tri nova izvora. (7)

Jedne tople srpanjske noći, upravo u noći s 23. na 24. srpnja 1471. godine, dogodilo se u Dubrovniku nešto što je uzbudilo čitav grad. Ubijen je mladi vlastelin Frano Ranjina. Zahvaljujući zapisniku dubrovačkog Senata sa sjednice koja je održana već ujutro 24. srpnja, sačuvan je o tome službeni izvještaj Senata u kojem se kaže “da se poduzmu koraci u slučaju koji se dogodio prošle noći u vezi Vlahuše zidara, zvanog Madeško, koji je zatekao ser Frana Dimitrovog Ranjinu sa svojom ženom i ubio ga.” Koje korake poduzeti, raspisati potjernicu za nesretnim Vlahušom, koji je iz straha pred strogom dubrovačkom pravdom pobjegao iz grada, ili opravdati njegovu spontanu reakciju i osloboditi ga krivnje? Pomalo iznenađujuće, kad se ima u vidu da se radilo o ubojstvu mladog vlastelina, Senat je donio odluku da se putem javnog proglasa, koji je sutradan sa općinske luže izvikao zdur Nikola Miletić, Vlahuši da sigurna garancija da se slobodno može vratiti u Dubrovnik i u njemu ostati kao i ranije. Ovakva odluka obrazložena je time što je uzeta u obzir okolnost slučaja i što je ubijem sam kriv za svoju smrt. Da bi Vlahušu zaštitio od mogućih napada, onome tko bi mu naudio bilo riječju ili djelom prijetila je kazna do godine dana zatvora, a onomu koji bi se usudio ubiti Vlahušu, smrtna kazna. Sve ostalo o lijepoj zidarevoj ženi i mlađ Franu Ranjini ostaje pokriveno velom tajne. (8) 

Na današnji dan, 24. srpnja 1923. godine, lokalni tisak s posebnim ushitom pozdravio je konačni povratak poprsja zaslužnog Dubrovčanina Miha Pracata, koje je 1911. godine bilo odneseno u Beč radi restauraacije. Iz Splita, praćeno Dubrovčanima Pracatovo poprsje ukrcano je na dubrovačkom vrpcom okićeni parobrod "Lovrijenac". Kratki govor o Mihu Pracatu održao je don Frane Bulić, u ime Dubrovčana zahvalio je Vlaho Turčinović, a u pratnji konzervatora Abramića, poprsje je na "imbardjeranom" brodu stiglo u Gruž, gdje su ga dočekali mnogobrojni građani na čelu s konzervatorom Markom Muratom. Tako je nakon 12 godina vraćeno u grad poprsje Miha Pracata, jedinog pučanina, kojemu su u Dubrovačkoj Republici u tisućljenoj opstojnosti Dubrovčani 1638. g. u znak zahvalnosti podigli spomenik u atriju Kneževa dvora, gdje i danas stoji. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

U Dubrovniku je, na današnji dan, 24. srpnja 1758. godine, rođen hrvatski pjesnik i prevoditelj Jakov Betondić. Pisao je pjesme na hrvatskom jeziku prigodom različitih političkih i društvenih događaja, a na latinskome satirične epigrame. Prevodio je na hrvatski Ovidija (dijelove Metamorfoza, neke Heroide), Horacija, Propercijeve elegije te pjesme nekoliko dubrovačkih latinista: Bernarda Džamanjića, Đura Hidže i Rajmunda Kunića. U svojim prigodnicama, pak, njega spominju njegovi dubrovački suvremenici, među ostalima učitelj i pjesnik Đuro Ferić i Džono Rastić. (10)

Na današnji dan, 24. srpnja 1854. godine, u  Beču je rođen češki povjesničar Josef Konstantin Jireček. S povijesno-filološkog gledišta proučavao je prisutnost romanskog stanovništva u srednjovjekovnom Dubrovniku, autor je rasprava iz dubrovačke srednjovjekovne povijesti, povijesti dubrovačke književnosti, a posebice o dubrovačkoj diplomaciji, te o značenju Dubrovnika u povijesti trgovine. Autor je djela Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjovjekovlja. U suradnji s Baldom Bogišićem priredio je Knjigu statuta grada Dubrovnika sastavljenu 1272. (11)

Na današnji dan, 24. srpnja 1897. godine, u Lumbardi je rođen Frano Kršinić, hrvatski kipar vlastitoga izraza, koji je odgojio naraštaje mladih kipara, a u kamenu i bronci izveo mnogobrojne reprezentativne, memorijalne i nadgrobne spomenike diljem Hrvatske, pa tako i u Dubrovniku. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak, 24. srpnja 1992. godine, bio je peti dan bez uzbune i na užem području grada Dubrovnika protekao je mirno. (13) Ipak, toga dana, 24. srpnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 1. brigade HV-e, Jasmin Veletanlić, *a na današnji datum 1993. godine pripadnik 144. brigade HV-e, Danko Mihaljević. (14) 

Izvori i literatura:

(1) http://hbl.lzmk.hr/

HBL  Ante Dračevac (1983)

(2) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 313

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) http://hbl.lzmk.hr/

HBL  Ante Dračevac (1983)

(5) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 168

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 37

(8) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 2, str. 313

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 225

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-*261-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 17.07.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. srpnja 1915. godine, na pučini između Cavtata i Molunta, potonuo je brod talijanske ratne mornarice Giuseppe Garibaldi. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Srijeda, 18.07.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 19.07.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 16.07.2018 08:20

Ponedjeljak, 16.07.2018 08:20

Nedjelja, 15.07.2018 08:20

Nedjelja, 15.07.2018 08:20

Subota, 14.07.2018 08:20

Subota, 14.07.2018 08:20

Petak, 13.07.2018 08:20

Petak, 13.07.2018 08:20