Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, u noći s 24. na 25. srpnja 1532. godine, iz zatvora i Republike pobjegao je Miho Bučinjelić, jedan od najpoznatijih osuđenika Republike. (1) U slavu tilzitskoga mira general Lauriston, na današnji dan, 25. srpnja 1807. godine, u Dubrovniku je priredio vatromet. (2) Blagdan je svetog Jakova Apostola, koji se kao blagdan 25. srpnja obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (3) Sv. Jakova danas slavi mjesto Orebić/Mokalo, a u Čari: svetkovina je Gospe Čarskog Polja. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jakov, Kristofor, Valentina i Tea. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon što su Turci provalili u srpsku despotovinu 1439. srpski despot Đurađ Branković i njegovi ljudi ne mogavši je obraniti pobjegao je u Ugarsku. Sva njegova zemlja, osim Primorja i Novog Brda, došla je u turske ruke. U srpnju 1440. despot Đurađ zaustavio se u Dubrovniku, gdje je bio dobro primljen i nakon kratkog boravka napustio je Dubrovnik nastavivši put u svoje primorske gradove Budvu i Bar. Dobar prijem što su ga Dubrovčani ukazali turskom neprijatelju Đurđu Brankoviću, ozlojedio je Turke.1441., Branković je ponovno došao u Dubrovnik. Ugrožavan od Stjepana Vukčića, potpomaganog od Turaka, te od Mlečana i njihovih štićenika Crnojevića, ostavio je svoje Primorje i potražio sklonište u gradu pod Srđem. Nakon što je despot u Dubrovnik, vjerujući u njegovu sigurnost, polao daljnji svoj poklad blaga i tu ga pohranio,  sad se, eto, i sam sklonio u Republici. No ovaj put je primanje bjegunca i razvlašćenog despota Đurđa, bilo posebno opasno, tim više što je Dubrovnik bio u žestokom sporu s Turcima zbog odbijanja plaćanja harača. Despot Đurađ morao je na kraju i sam uvidjeti da je njegov boravak u Dubrovniku na veliku nepriliku gradu, a i ono pokazivanje turskih pisama imalo je bez sumnje za cilj da ga se u to na lijepi način uvjeri. U lipnju se despot se počeo spremati za odlazak. Nakon tromječenog boravka u Dubrovniku, na današnji dan, 25. srpnja 1441. godine, praćen od posebno za to određenih dubrovačkih izaslanika srpski despot Đurađ Branković otputovao je iz Dubrovnika. (6) 

Na današnji dan, 25. srpnja 1449. godine, Vijeće umoljenih zaključuje, da se sagradi novi kameni most pred gradskim vratima od Ploča. Isti dan je vijećano, hoće li se taj novi most gradi između gradskih vrata ili izvan vrata. Odlučeno je da se gradi izvan vrata, i to uz ugao (cantonata), koji se ovdje spominje je onaj visoki, kuli sličan, ugao zida uz unutrašnja vrata od Ploča, a koji se sada službeno zove »Asimon«. Most se imao podići prema drvenom modelu, a među ostalim je morao imati lisnate vijence i prošupljene četveroliste na naslonima sjedala, i to onakve, kakve je imao i most pred gradskim vratima od Pila. (7) 

Na današnji dan, u noći između s 24. na 25. srpnja 1532. godine, iz zatvora i iz Republike pobjegao je Miho Bučinjelić, dubrovački senator i jedan od najpoznatijih osuđenika Republike. Bučinjelić je optužen za veleizdaju i zatvoren zbog tajnog izvještavanja stranaca o političkim i vojnim prilikama u Turskoj. 1532. na tajnim sjednicama Senat ga je osudio na godinu dana »morskog zatvora« i doživotni gubitak svih vlastelinskih prava, oduzevši mu pravo dopisivanja i napuštanja granica Republike. Nakon bijega iz zatvora i iz Republike, uživajući potporu kralj Ferdinanda I i njegovo zauzimanje kod dubrovačke vlade, s bratom Pavlom, koji mu se pridružio, uskoro započeo djelovanje protiv Dubrovačke Republike. 1535. spremali su se napasti Ston i predati ga Ferdinandu I. Zato ih dubrovačka vlada proglašava veleizdajnicima i raspisuje ucjene za njihove glave, oduzima im svu imovinu, briše ih sa spiska vlastele, a sve muške potomke osuđuje na progon. 1549. godine, Dubrovnik objavljuje da su oba brata Bučinjelića osuđena na smrt i da će njihov ubojica biti nagrađen. (8) 

Dubrovnik je 1662. godine bio u razdoblju blagostanja, kada su iznenada bosanski i hercegovački paše zabranili svaku trgovinu između Turaka i Mlečana, tako da je grad postao jedno veliko spremište obiju strana. U takvoj situaciji, mladi i nadobudni vlastelin Marojica Kaboga poveo je nekoliko mladih predstavnika lokalne turske vlasti na svoj posjed u Rijeci durovačkoj na dvorsku zabavu. Nakon toga, protiv njega su iznesene različite optužbe i predložena kazna. Osobito je oštro istupio malovijećnik plemić Nikola Sorkočević. Nagle naravi i sklon svađama, Kaboga je dobacio knezu nepristojne riječi, a istrčavši iz Dvora u trijemu Kneževa dvora nožem je smrtno ranio Nikolu Sorkočevića. Tog 25. srpnja 1662. godine, izvanredna naredba prekinula je sve poslove, stražari su zatvorili gradska vrata, a narod se počeo okupljati pred Franjevačkim samostanom, gdje se Kaboga navodno sakrio. Tek 28 srpnja vijećnici su pronašli Kabogu u samostanu Male braće, odakle je poslije nasilno odveden, zatvoren i predan sudu. *U zamršenom sudskom postupku, osuđen je 1663. na doživotnu tamnicu. Nakon velikoga potresa u travnju 1667. posredovanjem prijatelja je oslobođen i ubrzo izabran u Vijeće dvanaestorice te imenovan za jednoga od peterice kapetana. Za obnove se istaknuo u suzbijanju unutarnjih nereda i pljačke u gradu, a 1678. g. veliki osmanski diplomatsko-politički pritisci na Dubrovnik završeni su dobro za Republiku  ponajviše zahvaljujući njegovoj pregovaračkoj vještini.* (9) 

Tilzitski mir mirovni je sporazum koji je, nakon što je Napoleon porazio Ruse kod Friedlanda i Pruse kod Jene, Prvo Francusko Carstvo sklopilo sa dojučerašnjim neprijateljima Ruskim Carstvom i Prusijom. Prema uvjetima sporazuma, Prvo Francusko Carstvo i Carska Rusija postali su saveznici, i dogovorili podjelu Europe između sebe, a nauštrb Austrije i Prusije. *Kada je glas o tilzitskom miru stigao u Dubrovnik, general Lauriston u slavu toga dao na današnji dan, 25. srpnja 1807. godine, u Dubrovniku prirediti vatromet.* (10) 

Politički tjednik, Crvena Hrvatska, izlazio je u Dubrovniku od 1891. do 1914. godine. Pokrenuli su ga dubrovački pravaši u suradnji s narodnjacima da bi se suprotstavili nacionalnom ekskluzivizmu pristaša Srpske stranke, njihovu savezu s autonomašima, te da bi preuzeli vlast u dubrovačkoj općini. Do 1901, izdavač i upravitelj »Crvene Hrvatske« bio je Frano Supilo, a odgovorni urednik Frano Kovačević. Nakon Supilova odlaska iz Dubrovnika »Crvena Hrvatska« je bila pod utjecajem Čingrijina narodnjačkog kruga, a osnutkom Hrvatske stranke (1905), djelovala je u duhu politike te stranke, nastale fuzijom Narodne hrvatske stranke i Stranke prava. Crvena Hrvatska se, za Supilova uređivanja, zauzimala za sjedinjenje hrvatskih zemalja, suradnju pravaša i narodnjaka u Dalmaciji, slavensku solidarnost u Monarhiji. Zagovarala je hrvatsku državnu misao, branila hrvatski značaj Dubrovnika i njegovu povezanost s hrvatskim narodom i Hrvatskom, bila je protiv talijanskog iredentizma, srpskog ekskluzivizma te protiv velikosrpske propagande i autonomaša. Prvi broj političkog tjednika Crvena Hrvatska objavljen je 7. veljače 1891.  godine, a posljedenji na današnji dan, 25. srpnja  1914. g. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 25. srpnja 1911. godine, (Trnovo, danas Ilirska Bistrica) rođen je pravni pisac i kulturni djelatnik Mijo Ivan Brlek. Do 1952. profesor je kanonskog prava i crkvene povijesti u Visokoj franjevačkoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku, te bibliotekar knjižnice samostana Male braće. Nakon trogodišnjeg djelovanja u Rimu, vrativši se 1975. u Dubrovnik, istražuje život i rad leksikografa Joakima Stullija, o kojemu je, u Dubrovniku 1980. godine organizirao i znanstveni skup, a 1987. izdano mu je i djelo Leksikograf Joakim Stulli (1730–1817). (12)

Na današnji dan, 25. srpnja 1942. godine, u Zavrelju,jerođen Pavo Klešković, vozač, trajno nastanjen u Zavrelju, kao pripadnik CZ-e ubijen 17. listopada 1991. godine u Mlinima prilikom ulaska agresorske vojske. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu, 25. srpnja 1992. godine, nakon petodnevnog zatišja na užem dubrovačkom području sirena je u 13 i 45 objavila je znak opće opasnosti. S područja trebinjske općine bilo je ispaljeno nekoliko topovskih granata, od kojih su neke pale u more u blizini hotela "Libertas" i u blizini Lokruma. (14) Toga dana,na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 114. brigade HV-e,Zdravko Radić. (15) a, kao civilne žrtve u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, istoga dana 25. srpnja 1992. godine, poginuli su: Srećko Jeljenić, iz Dubrovnika, rođen 1954., Spaso Matković, iz Stupe, rođen 1935., te maloljetni, šesnaestogodišnji Šimo Matković, iz Stupe, (rođen 1976.). (16)

Izvori i literatura:

(1) http://hbl.lzmk.hr/

HBL Anto Lešić (1989)

(2) *VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 453,

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mir_u_Tilzitu

https://sh.wikipedia.org/wiki/Tilsitski_mir

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 207,208

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 66

(8) http://hbl.lzmk.hr/

HBL Anto Lešić (1989)

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*Pejo Ćošković (2005)

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) *VINKO FORETIĆ,       POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 453,

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mir_u_Tilzitu

https://sh.wikipedia.org/wiki/Tilsitski_mir

(11) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 17,18

(12) http://hbl.lzmk.hr/

HBL Franjo Emanuel Hoško (1989)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -100-

(14) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 225, 226

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 18.11.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. studenog 1350. godine, Malo vijeće zaključuje »(...) da se pred vratima od Pila iskopa jarak (fosatum). (1) Na današnji dan, 18. ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 19.11.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 20.11.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 17.11.2018 08:20

Subota, 17.11.2018 08:20

Petak, 16.11.2018 08:20

Petak, 16.11.2018 08:20

Četvrtak, 15.11.2018 08:20

Četvrtak, 15.11.2018 08:20

Srijeda, 14.11.2018 08:20

Srijeda, 14.11.2018 08:20