Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 23. kolovoza 1254. godine, sklopljen mirovni ugovor između Dubrovnika i srpskog kralja Stefana Uroša I. Nemanjića. (1) Kako bi zaštitila Ston i Republiku, vlada, je na današnji dan, 23. kolovoza 1495. godine, odlučila u Ston, kojim je harala malarija poslati 50 novih vojnika. (2) Na današnji dan, 23. kolovoza 1992. godine, formirana borbena grupa (BG) "Konavle". (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ruža Limska; Filip; Zdenko, Donat, Eugen i Zdenko. (4) U organizaciji UNESCO-a 23. kolovoza obilježava se Međunarodni dan sjećanja na ukinuće trgovine crnim robljem. *U Republici Hrvatskoj 23. kolovoza obilježava se kao spomendan - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.* (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 23. kolovoza, obilježavao se  blagdan – Sv. Filippa Benizzija. Tijekom kuge koja je pogodila Dubrovnik 1691. godine, Senat je smišljao kako priskrbiti nebesku pomoć. U sklopu trodnevnog sla­vlja, drugoga dana, u povorci u kojoj su trebali ići samo senatori, pronosile su se vrlo važne relikvije: moćnici Sv. Vlaha, Drvo Sv. Križa, Gospa od Porata, a među njima i i čudotvorni relikvijar Sv. Filippa Benizzija. Prema Filippu Benizzi (Beniti), srednjovjekovnom liječniku i zna­menitu propovjedniku s tek dvadesetogodišnjim svetačkim stažem, tom je prigodom upravljeno ufanje da će zagovarati spasenje Dubrov­nika. Njegov moćnik triput je dao nedvojbena čudotvorna znamenja, no teško je otkloniti pomisao da je izboru za dubrovačkog “odvjetnika” pripomogla okolnost što je u nadbiskupskoj stolici sjedio njegov subrat iz reda servita, Vincenzo Lucchesini. G. 1691. odlučeno je da će se svake godine na svečev blagdan (23. kolovoza) održavati svečano bo­goslužje pred njegovom čudotvornim kipom-moćnikom. Taj je impozantni artefakt donio sam nadbiskup i darovao ga samostanu Sv. Klare, no vlada ga je uskoro dala premjestiti u kate­dralnu riznicu, a na njegov blagdan uvela utješnu procesiju do samosta­na u kojoj se nosio njegov nekadašnji relikvijar. Pohara kuge iz 1691. nastavljala se usrdno obilježavati svake godine na 9. siječnja: nakon mise u katedrali, knez i Malo vijeće pridruživali su se svečanoj ophodnji gradom s relikvijama glave, ruke i noge Sv. Vlaha te Drva Sv. Križa. Međutim, zvijezda Sv. Filippa Benizzija ubrzo je počela blijedjeti, rekli bi cinici, već nekako u vrijeme odlaska subrata Lucchesinija na novu funkciju. Na svečev blagdan i nadalje su se u Sv. Klari služile mise na državni trošak, no knez onamo više nije zalazio. (6) 

1253-1254. plamtio je rat, tijekom kojega su Dubrovčani sklopili savez s Bugarima. Srpski kralj Stefan Uroš I. Nemanjić, budući zaposlen borbom s Bugarima, nije kao tijekom rata 1252. opsjeo Dubrovnik, već se rat vodio međusobnim pljačkaškim naletima. Ipak Bugari su već 1254. sklopili mir sa Srbima, a Dubrovčani su se našli nemoćni ostvariti zahtjeve iznesene u ugovornoj ispravi upućenoj 1253. bugarskom caru. Prepušteni sami sebi nisu se mogli mjeriti s Urošem, koji je uz sve štete pretrpljene u ratu s Bugarima bio od njih daleko premoćniji. Zato su sada Dubrovčani bili skloni miru. I doista, na današnji dan, 23. kolovoza 1254. godine, među njima je sklopljen mirovni ugovor. U njemu je važna odredba o spornom pograničnom zemljištu. Dubrovčani su se morali pokoriti stanovištu Uroša i vratiti se na mnogo nižu među. Zemljište koje su Dubrovčani držali do smrti kralja Stefana Prvovjenča­nog, Uroš im do daljnjega priznaje, a što se pak tiče onog preko te granice, obrađivanog nakon Stefanove smrti, određuje da će se na mješovitom sudu (stanku) raspravljati pripada li Urošu ili dubrovačkom teritoriju. Dubrovčani su se zatim morali obvezati da će vino iz vinograda na zemljištu dosuđenom kralju, već tog ljeta prepustiti njemu. Premda su se pokorili volji moćnijeg od sebe, Dubrovčani su ipak u odnosu na prijašnje odredbe krenuli korak naprijed. Ugovor npr. predviđa mogućnost obrađivanja neobrađenog zemljišta i preko utvrđene granice, ali s posebnim kraljevim dopuštenjem. U ugovoru ima i točaka koje uređuju trgovinu među dvjema zemljama. Dubrovački će trgovci davati daće što su ih i prije davali, a mogu slobodno trgovati i kretati se u Brskovu i ostalim trgovima. Od soli će plaćati desetinu. Međusobno će se suditi kao i prije. No u mirovnom ugovoru nema ni rijeci o plaćanju neke svote Urošu, premda iz drugih isprava vidimo da su mu Dubrovčani zaista morali isplatiti stanoviti novac za otkup mira. (7) 

Koncem XIV. stoljeća u Dubrovniu se susreću prva imena glazbenika iz hrvat­skih gradova ili sa čisto hrvatskim prezimenom što će se u daljnjem tijeku povijesti dubrovačke Kneževe kapele ustaliti kao redovita pojava. Bili su to Jurech de Brinn (Brinje u Lici) i Bencho Ivanissevich. Jurech je primljen u službu na današnji dan, 23. kolovoza 1397. godine. U zabilježbi imenovanja istaknuto je da će ima­ti plaću od 110 perpera, koliko ima i Radassin svirač, i da je Jurech polo­žio zakletvu o vjernom izvršavanju svoje službe. (8) 

Dva su mjesta u Dubrovačkoj Republici patila od malarije: Rijeka dubrovačka i Ston. Dok malarija u Rijeci ipak nikada nije bila jaka, Ston je bio središte haranja malarije na tlu Republike. Grad se nalazio u polju opkoljen morskim rukavcem i kanalima ispunjenima vodom, tako da je okolica obilovala močvarama i barama, a uz njega je smještena i prostrana solana. Razlozi su to zbog čega se vlastela, vojnici ičinovnici nerado odlazili na službu u Ston. Kroničari i arhivski dokumenti spominju veliku epidemiju malarije u Stonu 1495. godine, koja je zahvatila najveći dio stonskog stanovništva. Anonimni kroničar zapisao je da tada ni deseti dio stanovništva nije ostao pošteđen i zdrav. Razboljeli su se tada i sami gradski stražari, pošto je bilo vrlo opasno po sigurnost Ston i Republike, pa je vlada, na današnji dan, 23. kolovoza 1495. godine, odlučila u Ston poslati 50 novih vojnika. Odlučeno je također, da se u Ston nikoga ne šalje silom, ali i da će drogovoljci biti bogato nagrađeni. 31. kolovoza iste godine, vlada je poslala u Ston i novog zapovjednika Koruna u Malom Stonu, a najvjerojatnije je da je dotadašnji zapovjednik Lujo Saraka umro, također od malarije. Malarija je harala stonskim krajem gotovo svake godine, a naročito ljeti, pa je vlada odobravala vlasteli na službi u Stonu da mogu na dulje vrijeme dolaziti u Grad na oporavak. Nevolje Stona su prestale tek u drugoj polovini 19. stoljeća, kada je Pomorska vlada u Trstu, uz pomoć Bečkog dvora financirala nasipavanje postojećih kanala i baruština. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 23. kolovoza 1885. godine, u Dubrovniku je umro učitelj glazbe i skladatelj Lujo Bizzaro [biʒa'ro]. U Dubrovniku, gdje se nastanio do smrti  1885. g.,  privatno je podučavao klavir i glazbu, te bio zborovođa i nastavnik glazbe na gimnaziji. Prema datumima na partiturama, sačuvanim u glazbenom arhivu Male braće, čini se da je skladao više od 30 djela, koja su bila često izvođena za života i nakon njegove smrti i ne samo u Dubrovniku nego i drugdje. (10)

Na današnji dan, 23. kolovoza 1947. godine, u Lumbardi je rođen hrvatski biolog Frano Kršinić. Diplomirao je biologiju (1972) na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, na kojem je i doktorirao (1977). Od 1972. djeluje u Biološkom institutu u Dubrovniku (danas Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split), u laboratoriju za ekologiju planktona. Znanstveni je savjetnik Instituta (od 1989), te redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (od 1997). Istražuje planktonske zajednice u Jadranu; bavi se ponajprije ekologijom i taksonomijom mikrozooplanktona. Od 2008. do 2011. voditelj je muzejsko-galerijske jedinice HAZU Arboretum Trsteno. Redoviti član HAZU (od 2000). Dobitnik Državne nagrade za znanost (2008). (11)

Na današnji dan, 23. kolovoza 1955. godine, u Dubrovniku je rođen gospodarstvenik, znanstvenik i političar Mr.sc. Vjekoslav Vierda. Obnašao je dužnosti ravnatelja Zavoda za obnovu Dubrovnika, (2003-2004), a ravnatelj Zavod a bio je od 2004-2007. godine. (12)

Na današnji dan, 23. kolovoza 1974. godine, u Opatiji je umro matematičar, redoviti član Jazu Željko Marković, istraživač života i rada Ruđera Boškovića. Zaslužan je i za osnutak i uređenje spomen-muzeja Ruđer Bošković na otoku Lokrumu (1958). Organizirao je dva međunarodna simpozija o Boškoviću u Dubrovniku, te napisao djelo Ruđer Bošković. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Oslobađanje privremeno okupiranog dubrovačkog područja pobjedonosno je završeno koncem listopada 1992. izlaskom naših snaga na međunarod­no priznate granice Republike Hrvat­ske, a izvedeno je nizom uspješno izve­denih operacija, od kojih su poseban značaj imale "Tigar" (od 01. do 15. srp­nja 1992.), "Oslobođena zemlja" (od 22. srpnja do 15. rujna 1992.) i "Oslobađa­nje Konavala" (listopad 1992.). U sklopu pripremanja i izvođenja borbenih djelovanja osnivaju se i nove postrojbe sastavljene od dubrovačkih branitelja. Tako je za potrebe ulaska u Konavle na današnji dan, 23. kolovoza 1992. godine, formirana borbena grupa (BG) "Konavle" koja se nakon obuke na otoku Mljetu priključila akcijama oslobađanja dubrovačkog zaleđa, poseban doprinos davši tijekom istopada 1992. u akciji "Oslobađa­nje Konavala".  (14) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 88

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 46,49

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) http://www.sibenik.hr/zanimljivosti/medunarodni-dan-sjecanja-na-trgovinu-robljem-i-njeno-ukidanje-

*http://www.sabor.hr/23-kolovoza-europski-dan-sjecanja-na-zrtve-svih-to

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 291-294

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 88

(8) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 78

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Ladislav Šaban (1983)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://politopedia.net/index.php?title=Vjekoslav_Vierda

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 46,49

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 22.10.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Utorak, 23.10.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 24.10.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 21.10.2018 08:20

Nedjelja, 21.10.2018 08:20

Subota, 20.10.2018 08:20

Subota, 20.10.2018 08:20

Petak, 19.10.2018 08:20

Petak, 19.10.2018 08:20

Četvrtak, 18.10.2018 08:20

Četvrtak, 18.10.2018 08:20