Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. kolovoza 1358. godine, prvi se put spominje rektor arsenala. To je početak zvanja admirala, koje je postojalo sve do pada Republike. (1) Na današnji dan, 24. kolovoza 1370. godine, donesen propis o besplatnoj dodjeli zemlje za gradnju kuća, svima koji su se željeli nastaniti u Stonu. (2) Na današnji dan, 24. kolovoza, te 1936. godine, u Dubrovniku je prvi put održano državno prvenstvo za jedrilice klase L-5. Ta je regata iz nepoznatih razloga poništena, a nova je održana dva dana kasnije, 26. kolovoza. (3) Na današnji dan, 24. kolovoza 1837. godine, u Dubrovniku je rođen političar, humanist i dobrotvor, Pero Čingrija, (4) a 24. kolovoza 1993. godine, umro je književni povjesničar, teatrolog i prevoditelj, jezični savjetnik za dubrovački govor, dr. sci. Frano Čale. (5) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 24. kolovoza, obilježavao se blagdan – Sv. Bartola apostola. (6) Danas, u Dubrovačkoj Biskupiji, Korčula - sv. Bartolomeja, ap. – svetkuje kao suzaštitnika župe, a ovog sveca danas slave i župe: Lisac / Čepikuće, Lumbarda / Vela Postrana, Mali Ston /Luka, Pridvorje / Kuna. (7) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Bartol, Bariša, Bartolomej, Zlata i Jerko. (8)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 24. kolovoza 1358. godine, Veliko vijeće jednoglasno zaključuje, da se odredi rektor arsenala. To je početak zvanja admirala, koje je trajalo sve do pada Republike. Admiral je bio obično pomorski kapetan sa otoka Lopuda. On je upravljao arsenalom, a pri svetkovini sv. Vlaha osobno je podizao zastavu Republike na Orlandovu stupu. Zadnji admiral bio je Cvijeto Jakšić. U isto doba je određeno, da se zatvore sva vrata arsenala osim dvaju prema trgu, a ta se trebaju zaključati željeznim ključevima, koje će držati za to određeni časnik. (9) 

U godinama nakon stjecanja Stona i Stonskog rata, Dubrovačka republika je, obzirom na mali broj stanovništva nastojala pružiti što veće pogodnosti doseljavanja i naseljavanja Stona. Tako je na današnji dan, 24. kolovoza 1370. godine, donesen propis o zemlji, koja se u Stonu dijelila za gradilišta. Zanimljivost, koja bi svoju primjenu mogla naći i današnjici je da je ta gradilišta općina dijelila svakom, tko je htio doći stanovati u Ston iz Dubrovnika ili iz bilo kojeg drugog kraja Republike, osim Pelješca. Gradilište je davano zauvijek, bez ikakve zakupnine. Korisnik je morao na tom terenu izgraditi kuću, ali je nije smio prodati, darovati, niti otuđiti na bilo koji način. Kuća je morala prelaziti s jednog na drugog muškog nasljednika, a ako je bila riječ o kćeri-nasljednici, kuća joj je mogla biti ostavljena u miraz, samo u slučaju ako bi se ona udala za nekog izvan Stona i Pelješca, i ako je taj njezin muž došao stanovati u Ston. (10) 

Na današnji dan, 24. kolovoza 1463. godine, s ciljem rješavanja problema gubavaca, dubrovačka Valada je zaključila da se vrt gubavaca na Pločama pokloni Dominikancima, tj. njihovom samostanu, pod uvjetom da oni o svom trošku izgrade novi stan za oboljele na području današnjeg hotela Excelsior. Da bi se život oboljelima učinio što boljim vlada im je 22. veljače 1464. g. darovala državno zemljište za vrt, ali da ga Dominikanci opet o svom trošku urede i ograde kamenim zidom. Sljedeće godine Dominkanci su im popravili put, o kojem su i sljedećih godina vodili stalnu brigu. Budući je sv. Lazar bio zaštitnik oboljelih od gube, oni se često i u arhivskim dokumentina nazivaju i kao siromasi svetog Lazara. Bogati Dubrovčani su im često svojim testamentima ostavljali znatne pomoći. (11) 

Dubrovnik XV stoljeća nije bio lišen raskalašenog i nemoralnog života, a moralna neobuzdanost prožimala je sve slojeve stanovništva, pa tako nije bilo ni velike razlike u amoralnom ponašanju između muškaraca i žena. Premda Statut ne pravi razliku između žena, različitih društvenih slojeva, što znači da su pred zakonom jednake i vlastelinke i građanke, i sluškinje i žene kmetova, ipak je neusporedivo više arhivskih podataka o razuzdanom i nemoralnom životu pučanki nego vlastelinki. Vlast je uvijek štitila sebe i sebi slične, a i one od kojih je nepo­sredno ovisila. Javne kuće i javne žene imale su točno određenu svoju lokaciju, određeni dio grada. Starješica javne kuće, tj. »opatica griješnica« zvala se još »abatessa di peccatrices«. Osim u posebnim kućama i u posebnim gradskim ulicama, javne žene su se mogle susresti povremeno i u drugim dijelovima grada, gdje su živjele po dvije ili više njih zajedno (rjeđe same, a najčešće pod okriljem kakve starije žene ili udovice). U tim ulicama se uvijek do kasno u noć zabavljalo, galamilo i pjevalo, što je izazivalo proteste susjedstva i poštenijih građana. Tuče i svađe su bile sastavni dio ritma načina življenja, čiji je krajni ishod, uglavnom, bio sudski zapis. A da je i pravda ondašnjeg vremena nejed­nakim mjerilom određivala težinu prijestupa, može se potkrijepiti sa ne­koliko arhivskih podataka: Tako je 26. veljače 1456. g. Senat ovlastio kneza da iz susjedstva crkve sv. Margarite istjera »one žene za koje susjedi javljaju da su na zlu glasu i da nepošteno žive«. Čak se spominju i njihova imena: Stane s kćerima Ljubicom i Radunom, koje žive s vlastelinom Đivom Gučetićem; Katarina udovica, Stanula i Živana itd. Malo vijeće je, na današnji dan,  24. kolovoza 1464. godine, protjeralo na godinu dana iz grada Poloniju, udovicu Đurđa Marića zato što kvari mnoge mladiće u gradu, dovodi ih u svoju kuću i zabavlja. (12) 

Zbog svoga imuniteta ozdravljenici, takozvani resanati, koji su preboljeli kugu, nerijetko su pobuđivali zavist i nepovjerenje gdje god bi se pojavili. Imuni na zarazu, resanati se više nisu mogli zaraziti niti su bili zarazni, ali su mogli prenijeti kugu drugima prenošenjem i preprodavanjem zaražene odjeće. Osobe iz najbližeg susjedstva prijavljivale su prekršitelje zdravstvenoj službi, što bojeći se širenja zaraze, što iz zavisti. Tako je, tijekom jedne od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, na današnji dan, 24. kolovoza 1527. godine, Mihoč Božov Šimša preslušavan od kacamorata izjavio je da se udružio sa služavkom Điva Paladinovog Gundulića, koju su zvali Kata Risanata, koja ga je zarazila kugom. Također je priznao da je kod njega boravio i jedan dječak, koji je isto prebolio kugu, a zatim nestao. Zdravstveni službenici su smatrali da se Mihoč teško ogriješio o zdravstvene propise i da je, živeći zajedno s Katom Risanatom prouzročio daljnje širenje zaraze. Po vrlo kratkom postupku bio je osuđen na smrt vješanjem, što je i izvršeno sljedećeg jutra na Dančama. Moguće je da Mihoč nije bio sasvim svjestan svojih prijestupa niti je bio dovoljno upućen u način zaraze, ali takva kazna služila je jedino kao zastrašujuća opomena drugima. (13) 

Grupa entuziasta na čelu sa (turističkim djelatnikom) gosp. Viktorom Paravićem osnovala je dana 13. rujna 1933. godine, jedriličarski klub „Lahor“ sa sjedištem u gradskoj luci. Privremena uprava, u sklopu priprava, imala je 2. ožujka 1934. godine, sastanak u Gradskoj kavani; raspravljalo se o pravilima i sazivu konstituirajuće sjednice "Vachting i turing kluba". Prijedlog pravila pripremio je i iznio Viktor Paravić. Prilikom diskusije Karlo Marinović je predložio da se ime kluba "Lahor" zamijeni imenom „Y.C. Argosy“. Prijedlog je prihvaćen. Sjedište je premješteno iz gradske luke u Lapad, na iznajmljeno kupalište Lazaret. Ime „Argosy“ klub je dobio prema imenu posebno uspješnog i cijenjenog trgovačkog broda dizajniranog i građenog u dubrovačkim brodogradilištima.
Nakon što je, 13. ožujka 1936. g. od « Direkcije pomorskog saobraćaja « zatražena i dobivena dozvola za sidrište, do kupališta Lazareta u Lapadu, sagrađen je klupski dom na prostoru gdje se i danas nalazi. Iste godine u Dubrovniku je, na današnji dan, 24. kolovoza, te 1936. godine, prvi put održano i državno prvenstvo za jedrilice klase L-5. Ta je regata iz nepoznatih razloga poništena, a nova je održana dva dana kasnije, 26. kolovoza. Već 1938. godine jedrilica klase L-5 u valsništvu „Orsana“ (Argosy) kojom je kormilario poznati hrvatski jedriličar sudionik OI,  Karlo Bauman, osvaja prvo mjesto na regati u trokutu Orsan-Daksa-Ombla-Orsan, te tako društvu pribavlja prvu službenu pobjedu u svojoj povjesti. Otad, a pogotovo poslije drugog svijetskog rata, Orsanove jedrilice su u raznim klasama sudjelovale u gotovo svim značajnim regatatma na prostoru od Istre do Boke Kotorske. Kao svi klubovi i naš klub je za vrijeme drugog svijetskog rata prestao sa svim aktivnostima. Već koncem 1945. g. započinje se oživljavati društvena djelatnost. Godinu 1948. ponovno se mijenja ime u «Jedriličarsko društvo ORSAN» koje nosi do današnjeg dana. Ovo ime izvedeno je iz talijanske rijeći „darsena“ , - arsena (arsenale) – orsan, koja označava mjesto gdje se grade, održavaju i čuvaju brodovi. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. kolovoza 1837. godine, u Dubrovniku je rođen političar, humanist i dobrotvor, Pero Čingrija, uz Frana Supila, najuspješniji dubrovački i dalmatinski političar svoga vremena. Bio je najdugovječniji i najpopularniji gradonačelnik u dubrovačkoj povijesti, obnašajući tu dužnost od 1878. do 1882., pa neprekidno od 1899. do 1911. g. Bio je cijenjen kao intelektualac, odvjetnik, a iznad svega kao predani pripadnik i predvodnik Narodne stranke. Njegovo političko djelovanje, osobito ono iz doba borbe za narodni preporod i poslije za politiku »novog kursa«, ostavilo je znatan trag u hrvatskoj povijesti druge pol. XIX. i početka XX. st. Još za Čingrijina života jedna ulica u Dubrovniku nazvana je njegovim imenom, a njegov lik ovjekovječili su Ivan Meštrović i Vlaho Bukovac.* (15)

Na današnji dan, 24. kolovoza 1972. godine, u Dubrovniku je rođen Ivo Sjekavica, radnik, trajno nastanjen u Dubrovniku, dragovoljac domovinskog rata, tragično preminuo 7. siječnja 2004. godine u Dubrovniku.(16)

Na današnji dan, 24. kolovoza 1993. godine, u Zagrebu je umro književni povjesničar, teatrolog i prevoditelj, jezični savjetnik za dubrovački govor, dr. sci.  Frano Čale. Član je prvih odbora Dubrovačkih ljetnih igara i njihov višegodišnji suradnik. Za svoj rad dobio je više priznanja. Istraživao je Držićev scenski jezik, stilsku antitetičnost, odnos zbilje i pozornice, te je njegov opus smjestio u europski kontekst , a dugogodišnje bavljenje Držićem zaokružio je objavljivanjem njegovih Djela (1979, 1987), uz popratnu studiju i komentar. Imeđu ostaloga objavio je djela: Držićeve, Novela od Stanca, Skup, Dundo Maroje; Tragom Držićeve poetike,  Igre u Njarnjas gradu, Pjesme talijanke Saba Bobaljevića Glušca, te o djelu Iva Vojnovića. Danas jedna dubrovačka ulica nosi ime Frana Čale. (17) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 26

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 177-184, http://www.jk-orsan.hr

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Ivo Perić (1993)

(5) HBL Branko Hećimović (1993)

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(7) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(8) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 26

(10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(12) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 52,53

(13) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147,148,166,167,168

(14) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 177-184, http://www.jk-orsan.hr

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Ivo Perić (1993)

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -249-

(17) HBL Branko Hećimović (1993)

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 21.08.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 21. kolovoza 1438. godine, Senat je izrekao stroge kazne odbjeglim pobunjenicima. (1) Na današnji dan, 21. kolovoza 1527. godine, kacamorti zahtjevaju od ...

Gradoplov
Srijeda, 22.08.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 23.08.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 20.08.2018 08:20

Ponedjeljak, 20.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Nedjelja, 19.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Subota, 18.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20

Petak, 17.08.2018 08:20