Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 31. kolovoza 1946. godine, osniva se gradsko poduzeće pod nazivom Kino „Sloboda“. (1) Na današnji dan, 31. kolovoza 1928. Godine, u Dubrovniku je umro, biskup, mons. dr. Josip Grgur Marčelić, dubrovački biskup od 1894. do 1928. g. (2) Na današnji dan, 31. kolovoza 1986. godine, u rodnom Dubrovniku umro je povjesničar Cvijeto Benvenutov Job. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: BDM od suza; Rajmund; Rajko, Željko; Želimir i Paulin. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Tijekom 1448. godine, nekoliko je odluka vezanih uz radove uređenja kule od Mula. Na današnji dan, 31. kolovoza, te 1448. godine, a u vezi sa zaključkom Vijeća umoljenih, od devetog kolovoza, u kojem se između ostalog zaključuje da se vitlo za natezanje lučkog lanca iznese iz kule od Mula i smjesti u kuću, gdje stanuje Matulin, čuvar toga lanca, a u samoj kući  uredi sve potrebno, za namještenje vitla, Malo vijeće naređuje upravnicima žita (massarii bladorum), da popode kulu od Mula za smještaj prosa, a lučki lanac da se iznese iz te kule i smjesti u malu kulu, u kojoj stanuje čuvar lanca. Zatim, da zazidaju otvore, kroz koje je prolazio lanac i također da se zbog sigurnosti sruše dosadašnja vrata kule i naprave nova. Dodajmo, da se osmog listopada, te godine naređuje istim upravnicima žita, da do konca studenoga moraju izvršiti gornja naređenja pod prijetnjom globe od 25 perpera za svakoga od njih. Toreta na Mulu i kuća čuvara lanca, kako zaključuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, bio je jedan te isti objekt, naslonjen uz kulu od Mula, koju ponekad zovu i velikom kulom od Mula, za razliku od te manje, u kojoj je stanovao čuvar lanca. Kako velika kula, tako i ta mala postoje i danas, ugra­đene u veliku tvrđavu sv. Ivana, što se najbolje može vidjeti u prizemlju same tvrđave. (5) 

Po završetku 2. svjetskog rata, nova jugoslavenska socijalistička vlast filmu je prije svega  namijenila propagandističku i pedagoško-odgojnu funkciju. Nekadašnje «Tonkino», nakon Drugoga svjetskog rata dobilo je novom vremenu  primjereni naziv, kino "Sloboda" i – ulaz je bio slobodan. Prigodom otvorenja kina prikazan je sovjetski film Ona brani domovinu».No, nije samo „Tonkino“ dobilo novo ime „Sloboda“. Tim imenom nazvano je i cijelo kinopoduzeće, utemeljeno 1946. O tome svjedoči povijesni izvadak iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Dubrovniku:„Rješenjem Gradskog Narodnog odbora 31. kolovoza 1946. godine, osniva se gradsko poduzeće pod nazivom Kino 'Sloboda'.“  Osam godina kasnije, 9. ožujka 1954. godine, opet rješenjem Narodnog odbora Grada Dubrovnika, „odobrava se promjena imena poduzeća Kino 'Sloboda' u novi naziv KINOPODUZEĆE 'DUBROVNIK'.“ To će ime poduzeće nositi sve do 1999. kada rješenjem Trgovačkoga suda u Splitu dobiva sadašnji naziv ustanove „Kinematografi Dubrovnik“. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 31. kolovoza 1709. godine, u Beču  je umro talijanski slikar, kipar, graditelj i teoretičar Andrea Pozzo [po'c:o]. Prema njegovim nacrtima početkom XVIII. st. u oblicima zreloga rimskoga baroka izgrađena isusovačka crkva u Dubrovniku.

Na današnji dan, 31. kolovoza 1928. Godine, u Dubrovniku je umro, biskup, mons. dr. Josip Grgur Marčelić, dubrovački biskup od 1894. do 1928. godine. Zaslugom biskupa Marčelića izgrađene su crkve u Smokvici, Račišću, Majkovima, Vitaljini, Gornjem Brgatu, Osojniku, Dubi Pelješkoj i Trpnju. Obnovio je i Dubrovačku katedralu postavljajući veliki oltar s jubilarnim križem, kipove sv. Josipa i sv. Vlaha te deset kipova na krovu katedrale, djelo kamenoresca Marina Radice iz Korčule. Obnovio je i glavni oltar te na zid iza oltara ugradio Tizianov poliptih Marijina Uznesenja, a dao je napraviti i novu propovjedaonicu te kipove sv. Ane i sv. Katarine kao i oltarić s kipom sv. Antuna, također djelo kamenoresca Marina Radice. Osobito se isticao u borbi za glagoljicu. Pokreće List dubrovačke biskupije 1901.Na njegov poticaj, na blagdan Blagovijesti 1919. je Marija Petković postavila temelje redovničke zajednice Kćeri Milosrđa sv. Franje, a na blagdan sv. Franje, 4. listopada 1920. i službeno utemeljila družbu. Pokazivao je i svoju osjetljivost prema socijalno ugroženima, te je tako bio predsjednik "Javne dobrotvornosti" koja je 1906. osnovala pučku kuhinju i izdržavala zaklonište sirota koje su vodile Službenice milosrđa. Dječje zaklonište osnovano 1894. biskup je podigao na razinu Zavoda. Za vrijeme Prvoga svjetskog rata bio je predsjednik Crvenog križa. (7)

Na današnji dan, 31. kolovoza 1962. godine, u Zagrebu je rođen operni i dramski redatelj Krešimir Dolenčić. Već tijekom studija režirao je Držićevog  Dunda Maroja, na Dubrovačkim ljetnim igrama. Krajem 2012. godine Krešimir Dolenčić imenovan je intendantom DLJI, gdje se zaržao dvije godine. (8)

Na današnji dan, 31. kolovoza 1967. godine, u Dubrovniku jerođen Đuro Čagalj, ugostitelj, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo izvršavajući borbenu zadaću 23. prosinca 1991. g. u Dubrovniku, kao pripadnik HV-e, s činom satnika. (9) 

Na današnji dan, 31. kolovoza 1986. godine, u rodnom Dubrovniku umro je povjesničar Cvijeto Benvenutov Job. Na Institutu za istočnoeuropsku povijest Sveučilišta u Beču 1929. doktorira s temom Rana povijest i povijest Dubrovnika do X. stoljeća. Po povratku u rodni grad radi na Realnoj gimnaziji, predaje povijest, francuski jezik, umjetnost, osnove filozofije… U Jobovom likovnom djelu zastupljeni su i krajobrazi i vedute, ali njegov opus sadrži na stotine markantnih croquisa zabilježenih na papirima malih dimenzija iz različitih autorovih serija. S tek nekoliko linija Job ispisuje lica u en face-u, profilu i poluprofilu. Crteži su izvedeni na ready-made papirima kao što su primjerice letci propagandnih političkih parola, stvarajući maske ljudskog teatra.. Vrijedan je njegov trud i rad na sređivanju i katalogiziranju knjiga u doba početaka Dubrovačke biblioteke, prije njezina otvaranja javnosti, zapažen je i pohvaljen. Jedno vrijeme sakuplja etnološko kulturno dobro, poslovice, narodne izreke i slično Dubrovnika i šire okolice, piše poeziju, crta i slika te biva uvijek društveno – kulturno aktivan građanin. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Kako se rat bližio Dubrovniku, tako su u njemu rasle napetost a i priprave. Jedna od prvih briga bila su skloništa. Kakvo je bilo stanje, može se vidjeti u izvješću o izgrađenosti, stanju i funkcionalnosti skloništa na našem području Štaba Civilne zaštite (ŠCZ) Skupštine Općine Dubrovnik, Izvršnom vijeću, na današnji dan, 31. kolovoza 1991. godine. On »u ovim ratnim prilikama« utvrđuje da u zaklonima ima 10 588 sklonišnih mjesta (3637 u podrumima, 2733 u komunalnim objektima, 873 u prirodnim objektima i 3345 u utvrdama), a da ih prema Planu obrane CZ treba biti 32 000. Zakloni pak i skloništa dopunske zaštite (ova otpornosti 50 kp), napose ona u gradu, nisu u dobru stanju. Skloništa osnovne zaštite (u gradu otpornosti 200 kp, izvan njega 150 kp; zaštita od nuklearno-kemijsko-biološkog oružja; boravak 7 dana) u dobru su stanju, ali nisu stalno održavana. Opremljeno ih je 35 za oko 5300 osoba, najviše u gradu i u Mokošici, a gradi se pet skloništa za oko 600 ljudi. Od tih skloništa tri su iznajmljena na Gorici, a šest u Mokošici. — Prema priloženom Spisku skloništa, javnih zaklona, podruma, fortifikacija, od Konavala do Stona bila su popisana 33 skloništa u stambenim blokovima, ustanovama, školama, hotelima i poduzećima (5095 m2), od Ploča do Lapada 13 blokovskih kućnih skloništa dopunske zaštite (1117,12 m2) te u gradu, Iza Grada, u Gružu i Lapadu 38 javnih zaklona, podruma i utvrda (5286,26 m2). (11) Tijekom Domovinskog rata na Južnom bojištu poginuli su brojni pri­padnici postrojbi Hrvatske vojske iz svih krajeva naše domovine. Na današnji dan, 31. kolovoza 1992. godine, poginuo je pripadnik 114. brigade HV-e, Franjo Rončević. (12) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 31. kolovoza 1993. godine u zaleđu Čepikuća, kao pripadnik 163. brigade HV-e poginuo je Mirko Papac. (13)

Izvori i literatura:

(1) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.191,192

(2) https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Marčelić

(3) Petra Golušić

http://www.ugdubrovnik.hr/?file=izlozbe/galerija-dulcic-masle-pulitika

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 65,66

(6) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.191,192

(6a) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(7) https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Marčelić

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.tportal.hr/kultura/kazaliste/223126/Dubrovacke-ljetne-igre-vodit-ce-Kresimir-Dolencic.html

(9) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str.  -170-

(10) Petra Golušić

http://www.ugdubrovnik.hr/?file=izlozbe/galerija-dulcic-masle-pulitika

(11) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 20,21

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -222- Mirko Papac

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 10.12.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 10. prosinca 1451. godine, u jeku rata sa Stjepanom Vukčićem Kosačom Vijeće umoljenih donosi zaključak o zauzimanju Konavala. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Utorak, 11.12.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 12.12.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 09.12.2018 08:20

Nedjelja, 09.12.2018 08:20

Subota, 08.12.2018 08:20

Subota, 08.12.2018 08:20

Petak, 07.12.2018 08:20

Petak, 07.12.2018 08:20

Četvrtak, 06.12.2018 08:20

Četvrtak, 06.12.2018 08:20