Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 28 rujna, iste te 1936. godine, Općina Dubrovnik obavještava investitora kako je prihvatila njihovu ponudu za izgradnju hotela u Lazaretima. (1) Na današnji dan, 28. rujna 1995. godine, Dubrovnik je pogodio snažan potres Magnituda 5.0°. (2) Na današnji dan, 28. rujna 1784. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik Antun Kaznačić, *prvi ilirac i hrvatski preporoditelj iz Dubrovnika.* (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Vjenceslav, Većeslav, Lovro, Faust, Slavko i Amalija. (4) U dominikanskim zajednicama – Sveti Japanski mučenici – spomen. (5) 28. rujna –Međunarodni je dan prava na pristup informacijama. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 28. rujna 1701. godine, austrijski vladar i ugarsko-hrvatski kralj, Leopold I., nazivajući se općenito i bez spomena zemalja carem i kraljem te nadvojvodom Austrije, oslobađa Dubrovačku Republiku plaćanja danka i troškova za rezidenta, obrazlažući to time što je ona zbog turskog rata pretrpjela velike štete i što je njeno ekonomsko stanje slabo, ali ističući da to ne određuje zauvijek, već za vrijeme prema svojoj volji. Pouzdaje se pak da će mu Dubrovačka Republika iskazivati dužnu odanost i neokaljano priznavanje zaštite. (7) 

Između dva svjetska rata u Dubrovniku se razmišljalo o gradnji modernog hotela na mjestu današnjih Lazareta. **William - Wilhelm Julius Arthur Zimdin, Židov iz Letonije, bogati bankar, bježeći pred “oktobarskom revolucijom” sa svojim ogromnim bogatstvom, prvi mir pronalazi u Dubrovniku. Obogatio se raznim trgovinama, švercom oružja, bankama, a ulagao je i u hotele po Austriji. Zaljubljuje se u Dubrovnik, a svoju ljubav želi pretvoriti u kapital, pa započinje s megalomanskim graditeljskim zahvatima, kupujući sve što se moglo kupiti, te gradeći dvije velike vile. Jednu gradi u predjelu Sveti Jakov, pričalo se za svoju ženu, s kojom nikada nije imao djece. Tu zgradu od kraja pedesetih godina koristila je beogradska “Jugobanka” za odmor svojih šefova, sve do domovinskog rata. Zadnjih godina služila je za dubrovačke svećenike u mirovini. Inače je još uvijek u državnom je vlasništvu. Zimdin je i prvi vlasnik, investitor i graditelj i impresivne Šeherezade, koju gradi za sebe i svoju tajnovitu ljubavnicu, koju je ponekad i oslovljavao pred prijateljima kao Šeherezada. No, Zimdin nije želio stati samo na tome. Povezao se i družio sa tadašnjim dubrovačkim bogatašima, obiteljima Banac i Glavić, te je s njima planirao napraviti veliki most, šetnicu do otoka Lokruma, nasuprot Šeherezade, a na njemu velike komercijalne objekte i hotele**,  ***crkvu u svetom Jakovu htio je pretvoriti u kockarnicu, a od stare gradske luke je pokušavao napraviti šetnicu uz more***. **Srećom, tadašnja dubrovačka vlast shvatila je i na vrijeme zaustavila njegove ludosti i kupovanja, pa je Zimdin krajem dvadesetih godina otišao dalje, do Amerike. Iza njega su ostali veliki planovi i dva velika objekta u gradnji, nedovršena.**  *Nakon što je već 1928.  godine čuveni Zimdin nudio otkup Lazareta, a onda otišao  u Semmering, pitanje Lazareta ponovno se našlo na dnevnom redu 1936. godine. Vijećnici su morali odlučiti između dvije ponude: Dalmatinske rivijere i Jugoslavenskog Lloyda. I dok je Dalmatinska rivijera predviđala na mjetu Lazareta izgradnju parka, Jugoslavenski Lloyd predviđao je uklanjanje klaonice, te izgradnu hotela. Zanimljivo je da su se vijećnici protivili izgradnji velike zgrade, ukazujući na Gimnaziju i Vilu Banac, koje predstavljaju „prst u oko“.. Vijećnici su ipak prednost dali Jugoslavenskom Lloydu.* Grupa poslovnih ljudi na čelu s g. Božom Bancem, kao predstavnikom «Jugoslavenskog Lloyda», uputili su 7.9.1936. godine dopis Općini Dubrovnik, te naveli kako bi željeli kupiti zemljište na Lazaretima zbog gradnje modernog hotela s 150 do 180 soba i kako su voljni platiti 4 milijuna tadašnjih dinara u gotovom. U podužem dopisu spominju se još mnogi detalji koji bi se postepeno dogovarali ako dođe do realizacije ove ponude. Općina Dubrovnik odgovorila je na današnji dan, 28 rujna, iste te 1936. godine, (br. 12647)  dopisom upravljenom  g. Božu Bancu, kao predstavniku „Ju­goslavenskog LIoyda" te mu priopćila kako je Općinsko Vijeće na sjednici održanoj 21.9.1936. prihvatilo ponudu uz neke modifikacije. U nekim novinama iz tog doba piše kako su se nakon izglasavanja svi članovi Vijeća digli na noge i pljeskom pozdravili tu odluku. Međutim, kasnije dolazi do nesporazuma i brojnih dopisa između jedne i druge strane, o čemu je pisala 1.2.1937., «Hrvatska Dubrava». Kako je u knjizi "Iz povijesti dubrovačkog turizma" zapisao Lukša Lucijanović, "Sva sreća, što se ova ideja nije ostvarila"! (8) 

Na današnji dan, 28. rujna 1991. godine, dva dana prije napada na Dubrovnik, vodstvo tadašnjeg  Planinarskog društva Orjen, danas HPD-a «Dubrovnik» posjetilo je svoj planinarski dom na Orjenu, ali je u domu već boravila JNA, koja je uhapsila predsjednika Krešimira Ivaniševića i tajnika Zorana Bračića te ih zatvorila. Prvi put nakon rata dubrovački planinari vratili su se na matičnu planinu Orjen uspješno organiziranm dvodnevnim izletom, za vikend prvih dana ožujka 2003. g. Naime, postupak za vraćanje doma pred općinom Herceg-Novi pokrenut je u lipnju 2002.  i te 2003. društveni dom koji im je oduzet uoči napada na Dubrovnik 1991. g. vraćen je u posjed HPD-a «Dubrovnik». Naime, objekt bivše žandarmerijske stanice na Vrbanji (1007 m) društvo je kupilo na javnom natječaju 1939., nakon što se njihov dom na Orjenskoj lokvi (1594 m), izgrađen u rujnu 1931., nije pokazao kao dobro rješenje. Orjen je planina na granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine (1895 m) na kojoj se snijeg zna zadržati do lipnja. Njegove jugoistočne padine poznate su kao područje s najviše oborina u Europi (5000 mm). U planinarskom, geografskom i biološkom smislu riječ je o iznimno zanimljivoj planini na kojoj su dubrovački planinari izgradili bogatu baštinu. Najstarije skijaško natjecanje u Dalmaciji organizirali su 15. veljače 1931. (9) 

Godine 1995. dogodila se serija potresa uokolo Dubrovnika, s epicentralnim udaljenostima od Dubrovnika u rasponu od nekoliko do 15 km. U razdoblju od oko šest mjeseci dogodilo se preko 150 potresa, od kojih je 108 locirano. Najjači od njih dogodio se na današnji dan, 28. rujna 1995. godine, s epicentrom u podmorju, između Dubrovnika i Cavtata, oko 6 km udaljenim od središta Dubrovnika. Magnituda toga potresa bila je 5.0, sa žarištem na dubini od oko 5 km. Maksimalni intenzitet bio je VI MCS ljestvice. Potres je srećom prouzročio na dubrovačkome području samo manja oštećenja. Prema Katalogu evidentiranih potresa na dubrovačkome području, i u užem, lokalnom i širem, regionalnom prostoru, u krugu radijusa 50 km oko Dubrovnika dogodilo se ukupno 2.525 potresa, od kojih 3 prije 1900. godine. U krugu radijusa 15 km dogodilo se ukupno 108 potresa, od kojih 5 prije 1900. godine. (10)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 28. rujna 1784. godine, u  Dubrovniku je rođen pjesnik Antun Kaznačić (Casnachich, Kaznacich). Podrijetlom je iz ugledne pomorske obitelji. Studirao je pravo u Genovi, gdje je bio u službi konzularnoga pomoćnika. Nakon povratka u Dubrovnik radio je u državnoj službi, a potom, završivši studij 1812., do kraja života bavio se odvjetništvom. Kaznačić je prvi ilirac i hrvatski preporoditelj iz Dubrovnika. *Oduševljen ilirskim pokretom, zagovarao je buđenje narodne svijesti i pridruživanje Dubrovnika i Dalmacije Hrvatskoj.* Pjesništvom se bavio amaterski pa je njegovo nadahnuće najviše potjecalo iz preporodnih, odnosno domoljubnih pobuda. Pisao je uglavnom komične pjesme, prigodnice, satire i maskerate, talijanske epigrame te jedan opsežniji prozni spis o suvremenome Dubrovniku. I generičkim sastavom svojega opusa i stilskim značajkama oslanjao se na stariju dubrovačku književnost, osobito na baroknu metaforiku Ignjata Đurđevića. Bila mu je zapažena poslanica u ilirskome duhu Obljubljenoj našoj braći Hrvatima i Slovencima Dubrovčani (1848). Pjesni razlike (1879) uredio je nakon njegove smrti Rajmund Visić. *Objavio je i nekrolog učitelju Appendiniju (A perpetua onoranza del padre Fran. M. Appendini. Dubrovnik 1838, 13–35), a posmrtno mu je tiskan prozni opis propasti Dubrovačke Republike (L’Epidauritano, 1896–97).* *Uvršten u Pet stoljeća hrvatske književnosti (28. Zagreb 1965) te u izbore Vienac gorskog i pitomog cvietja (Dubrovnik 1872), Sveti Vlaho (Dubrovnik 2001), Ustani bane (Zagreb 2001) i Hrvatski književni romantizam Dubravka Jelčića (Zagreb 2002). Njegovi rukopisi i građa o njemu čuvaju se u Arhivu HAZU, NSK i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Potpisivao se i A. C. Pučanin.* Antun Kaznačić umro je u rodnom Dubrovniku 1. travnja 1874. godine. (11) 

Na današnji dan, 28. rujna 1930. godine, u Zatonu kraj Dubrovnika rođen je hrvatski glumac Tonko Lonza (pravog imena Antun). Diplomirao je 1955. godine, na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Angažiran u Dramskome kazalištu »Gavella« (1953–68), zatim do 1978. u zagrebačkome HNK-u. Od 1981. profesor je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 1953. glumio je i ostvario zapažene uloge na Dubrovačkim ljetnim igrama. Glavne uloge: Edip (Sofoklo, Kralj Edip), Aretej, Križovec i Ignjat Glembay (Miroslav Krleža, Aretej, U agoniji, Gospoda Glembajevi), Dundo Maroje (Marin Držić), Peer Gynt (Henrik Ibsen), Orest (Johann Wolfgang Goethe, Ifigenija na Tauridi), Orsat i Gospar Lukša (Ivo Vojnović, Dubrovačka trilogija), Hasanaga (Milan Ogrizović, Hasanaginica). Glumio je na filmu: Novinar (1979) Fadila Hadžića, Glembajevi (1989) Antuna Vrdoljaka, Kontesa Dora (1993) Zvonimira Berkovića i dr. Često nastupa i na radiju i televiziji. Dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1992. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

U prvim danima domovinskog rata1991. g., JNA zaposjeda granični teritorij prema Konavlima i Župi du­brovačkoj. Na današnji dan, 28. rujna 1991. godine, jedinice JNA pregrupi­raju se prema selu Dubravci u Konavlima i Zavali iznad Slanoga. (13) Početkom oružanih sukoba 1991. godine, na dubrovačkom području, u sastavu 116. brigade ZNG-e s pripadnici­ma Odreda Narodne zaštite i drago­voljcima, bilo je ukupno od 700 do 750 branitelja. Istodobno, od topničkog na­oružanja malobrojne snage obrane Du­brovnika imale su svega tri minoba­cača od 120 mm, sedam topova od 85 mm i 76 mm - ZIS, od kojih je samo je­dan imao ciljničke sprave. Dubrovački branitelji nisu uspjeli pri­baviti značajnije količine nedostajućeg naoružanja ni nakon dvije uspješno iz­vedene akcije oduzimanja oružja iz voj­nih skladišta u Pločama, u akciji "Zbrojovka", izvršenom tijekom noći 22. srp­nja 1991., i akciji "Zelena tabla" poduzetoj 14. rujna 1991. godine. Najveći dio naoružanja koje je posjedovao Dubrovnik je dobio iz Kor­čule pred sam početak općeg napada. Pored već spomenutih topova, s Korču­le je dobiveno 200 pušaka kao i u brodo­gradilištu "Inkobrod" izrađeno oklopno vozilo "Majsan", koje je postalo jedan od simbola obrane Grada. Još u tijeku ratnih priprema pale su i prve žrtve, ing. Šeren Ćatović i Niko Dubelj, koji je na današnji dan, 28. rujna 1991. godine, poginuo kod Zadra prilikom prijevoza oružja za obranu Dubrovnika. (14)  Sjeverozapadno od Dubrovnika, u malom hercegovačkom mjestu Ravno, dok su žitelji toga sela mirno obavljali svakodnevne poslove, neprijatelj je podmuklo s druge strane Popova polja usmjerio topništvo, duge i kratke cijevi na njegovo stanovništvo. Nakon topničke pripreme neprijatelj je ušao u Ravno, na današnji dan, 28. rujna 1991. godine, a sve s navodnim opravdanjem da su se ustaše skupile u Ravnom i da žele napasti Trebinje. Ravno je napala brigada "Sava Kovačević" i brigada "Veljko Vlahović", u kojoj su bili većinom Nikšićani. Neprijateljska horda je nakon gubitka kod Čepikuća izvršila osvetu nad stanovništvom u selu Ravnom, granatama protjerala njegove stanovnike, odvela ih u zarobljeništvo i dijelom odmah usmrtila. Nemilosrdno ga je tukla granatama, kasnije opljačkala te potom i zapalila. Nakon toga, istu su sudbinu doživjela i ostala hrvatska sela u istočnoj Hercegovini. (15) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 18,19,22,23

(2)http://www.zod.hr/get/seizmoloske_znacajke/53113/seizmoloske_znacajke.html

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Ivan Pederin i Klara Pranjko (2009)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 287,288,

(8) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 18,19,22,23

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

**http://www.dulist.hr/seherezada/24878/

7.11.2012   Boris Njavro       Ulicama moga Grada

***http://dubrovnikdigest.com/okolica/vila-seherezada

(9) http://www.index.hr/black/clanak/dubrovcani-ponovno-planinare-na-orjen/123718.aspx

(10)http://www.zod.hr/get/seizmoloske_znacajke/53113/seizmoloske_znacajke.html

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Ivan Pederin i Klara Pranjko (2009)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 525

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21,22,23,25, VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -58- Niko Dubelj

(15) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –MLADEN JURKOVIĆ, Str. 82

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 24.09.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. rujna 1345. godine, samostan Sv. Marije oslobodio je Mljećane svih daća prema opatiji. (1) Na današnji dan, 24. rujna 1912. godine, ...

Gradoplov
Utorak, 25.09.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 26.09.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Četvrtak, 20.09.2018 08:20

Četvrtak, 20.09.2018 08:20