Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 29. rujna 1277. godine, kodificiran je "Liber statutorum doane"-carinski statut Dubrovačke općine, jedna od najstarijih knjiga Dubrovačkog arhiva. (0) Crkva 29. rujna slavi blagdan trojice arkanđela koji se imenom spominju u Bibliji: Mihaela, Gabriela i Rafaela. (1) Blagdan je Sv. Mihovila, arhanđela "vojskovođe vojske nebeske", vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela. Prema kalendaru Rimokatoličke Crkve, na taj dan slavimo i preostala dva arkanđela: Sv. Gabrijela i Sv. Rafaela. (2) Blagdan Sv. Mihovila, 29. rujna, obilježavao se kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (3) Sveti Mihovil danas se posebno svečano slavi kao naslov župne crke – svetkovina u Dubrovniku u župi sv. Mihajla, te u Kliševu i Vignju. Ovaj svetac slavi se i u brojnim župama Dubrovačke biskupije: Blato /Dugipod, Čilipi/Uskopje, Dubravka, Korčula, Lastovo, Majkovi/ Gornji, Mandaljena/Žitkovići, Mlini/Krstur, Orebić, Ponikve/Dančanje, Pridvorje/Mihanići, Putniković/Dubrava, Ston, Šipan, Topolo/Imotica, Trstenik, Trsteno; Vitaljina, Zaton-Doli/Zamaslina, Žrnovo. (4) 29. rujna – Sv. Mihovil zaštitnik je policije, pa se danas obilježava i kao Dan hrvatske policije, ali i Svjetski dan srca. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Mauricij, Lazar i Mihovil. (6) *Danas 30. rujna 2018. godine obilježava se i Međunarodni dan gluhih i nagluhih osoba te znakovnog jezika. Odlukom Svjetske federacije gluhih obilježava se od 1958. godine svake zadnje subote u mjesecu rujnu.* (19)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Stanovnici Lastova su se dobrovoljno pridružili Dubrovačkoj republici nakon što je Republika 1252. obećala da će poštivati unutarnju autonomiju Lastova pa je otok postao dijelom Dubrovačke Republike. Elementi tog sporazuma su ugrađeni i u Statut Republike Dubrovnik napisan 1272. godine. *Vrhovnu upravnu vlast na Lastovu imao je knez kojega je biralo dubrovačko Veliko vijeće, a vladao je prema odredbama Lastovskoga statuta (iz 1310. godine). Otočani su na narodnu skupštini na dan sv. Mihajla ( na današnji dan, 29. rujna) birali mjesne službenike, suce, blagajnike i stražare. Ipak je dubrovačka vlada na različite načine ograničavala otočnu autonomiju, što je bilo uzrokom izbijanja Lastovske bune (1602–06) u koju su se umiješali Mlečani te nakratko zaposjeli otok (1603–06)*. (7) 

Na današnji dan, 29. rujna 1277. godine, kodificiran je "Liber statutorum doane"carinski statut  Dubrovačke općine, jedna od najstarijih knjiga što ih čuva Dubrovački arhiv. U srednjovjekovnom Dubrovniku bio je gotovo neograničeno slobodan promet roba, ljudi i novca, a carina je bila jedan od najvažnijih gradskih prihoda. Najvažnije vrelo za proučavanje povijesti Dubrovnika ja Dubrovački arhiv koji ima 77 serija, a prvi dokumenti u njemu datiraju iz davne 1022. godine. 1272. godine kodificiran je Statut grada Dubrovnika u kojem su uvrštene i neke carinske odredbe. odredbe. Osim tih, mnoge carinske odredbe postojale su i ranije i provodile se u praksi, ali kako su izglasavane u različitim razdobljima i bile u različitim tekstovima, nisu bile potpuno jasne, a ponekad su bile i proturječne. Radi toga pet godina kasnije, tadašnji dubrovački knez Marko Justinijani, uz potvrdu Malog i Velikog vijeća, i uz pristanak puka na javnom gradskom zboru 29. rujna 1277.godine, objavljuju cjelovite carinske odredbe prikupljene u poseban zbornik - Carinski statut "Liber statutorum doane". Cijela knjiga ima 36 trošnjih pergamentnih listova, (pretpostavlja se da je na početku imala 40 stranica), ima nekoliko dijelova, a temeljni dio statuta sadrži 39 poglavlja – odredbi koje je izdao Marko Justinijani. U tadašnjem Dubrovniku carina je određivana prema vrijednosti robe (ad valorem), a tek u rijetkim slučajevima prema težini robe i poglavito je bila fiskalne naravi. Dubrovački carinski statut "Liber statutorum doane" poznaje uvoznu, izvoznu i provoznu pa čak i preferencijalnu carinu, koja nije bila protekcionistička, osim ponekad za agrarne proizvode. Postojale su i zabrane uvoza za određene proizvode, a carinu se nije plaćalo ako se kupljenu robu rabilo za osobne potrebe. Robu se nije smjelo ukrcavati na prijevozno sredstvo prije prijavljivanja carinarnici i plaćanja carine i svaki trgovac, kad bi s robom napuštao Dubrovnik, morao je ispuniti i predati carinarnici popis robe (carinsku deklaraciju), kojom prigodom je morao i prisegnuti da su svi podaci, uneseni u carinsku deklaraciju, istiniti. Precizno je bilo određeno da se svu robu moralo prijaviti carinarnici i na istu platiti carinu, a za neprijavljivanje robe predviđena je bila novčana kazna i oduzimanje robe. Također su bile i propisane opće kazne za prekršitelje, koje su se izricale u slučajevima ako za takav prekršaj nije bila u nekoj drugoj odredbi propisana neke druga kazna. U početku prema odredbama dubrovačkog carinskog statuta carinski obveznici imali su mogućnost koristiti odgodu plaćanja carine na rok koji nije smio biti duži od mjesec dana (taj rok je i danas propisan u Carinskom zakonu Republike Hrvatske). Međutim, 1332. godine ta je odredba promijenjena i carinu se nakon toga moralo platiti odmah. (8) 

Godine 1272. Dubrovnik dobiva Statut. Prema njemu knez ima dosta veliku vlast. Po svojoj volji izabire pet sudaca, šest vijećnika Malog vijeća i svog zamjenika zvanog »vikar«. Malo vijeće sačinjavaju suci i vijećnici, i ono izabire ostale službenike, sve do 1358, te članove Velikog vijeća do 1320-1321. Mletačka vlada svojom odlukom od 22. svibnja 1258. godine, predviđa da ukoliko dođe između kneza i Vijeća do nesuglasja, onda o tome odlučuje mletačka vlada. Na taj način vrhovna vlast mletačka dolazi u rješavanju takva spora do punog izražaja. 1313. g. došlo je do akutnog spora između kneza i Općine kome pripada arboratik brodova gradova i zemalja koje Statut ne spominje. (arboratik - pristojba koju su, prema broju jarbola, plaćali strani brodovi prilikom uplovljivanja u luke srednjovjekovnih dalmatinskih gradova)  Knez je tvrdio da po analogiji i taj arboratik pripada njemu, a Općina je zauzela stajalište da pripada njoj. Kad Veliko vijeće nije htjelo popustiti, knez je na današnji dan, 29. rujna, te 1313. godine napustio njegovu sjednicu izjavljujući da ne priznaje stajalište Velikog vijeća, te da će dužd, koji je »naš gospodar«, riješiti spor. Unatoč tome je Veliko vijeće sutradan izričito naglasilo kako arboratik stranaca koje Statut ne spominje, nikako ne pripada knezu. (9) 

Na današnji dan, 29. rujna 2006. godine, Hrvatski sabor je donio Zakon o proglašenju Parka prirode “Lastovsko otočje”. Time je Lastovsko otočje postalo jedanaesti park prirode u Hrvatskoj. Zaštitom će se sačuvati njegove baštinjene krajobrazne i kulturne vrijednosti, te biološka i krajobrazna raznolikost, što uključuje pripadajuće more i podmorje. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Hrvatski pjesnik Petar Frano Aletinrođen je u Dubrovniku, 23. srpnja 1768. godine. Nakon školovanja u dubrovniku seli u Papinsku državu, prenijevši tamo veći dio bogatog obiteljskog arhiva i muzeja. Sudjelovao je u revolucionarnom pokretu napuljskih demokrata, zbog čega je bio izgnan, nako čega se,1802. godine vraća u Dubrovnik, ali nakon sukoba s dubrovačkim vlastima bježi u Italiju gdje ostaje do smrti. Tiskao je manji broj pjesama. Radio na latinskom didaktičkom spjevu u 6 knjiga, no većina njegovih djela na latinskom i grčkom jeziku nije sačuvana. Petar Frano Aletin umro je u Anconi, na današnji dan, 29. rujna 1836. godine.

Na današnji dan, 29. rujna 1957. godine, u Ravnom (BiH) rođen je Mihovil Vlahinić(bojnik). Tokar, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se 8. veljače 1992. Poginuo je 26. veljače 1992. godine u Dubrovniku nesretnim slučajem, kao pripadnik 163. brigade HV-e. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

U sklopu srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku Generalštab tzv. JNA polovicom rujna 1991. donio je odluku o napadu na dubrovačko područje. Zapovjednik 2. operativne grupe (OG) general Jevrem Cokić, na današnji dan, 29. rujna 1991. godine, šalje na odobrenje Generalštabu prijedlog "direktive" za opći napad na dubrovačko područje. Prema njegovom svjedočenju slijedećeg dana održan je sastanak u Beogradu, koji je sazvao Savezni sekretar za NO general Veljko Kadijević, na kome je njegov prijedlog usvojen. Kadijević je vrije­me početka napada na Dubrovnik na­redio riječima: "Odmah, već sutra". U zapovijedi za napad Cokić naređuje: "Većim djelom snaga preći u napad glavnim snagama na pravcima: Ljubinje - Zavala - Slano; s. Ljubovo - Ivanića - Cibači i Grab - Dubravka, a pomoć­nim snagama obezbediti objekte i ae­rodrom Mostar u dolini Neretve, sa ci­ljem: uz avio, artiljerijsku i brodsku podršku jednovremenim i energičnim dejstvom razbiti snage na pravcima napada i izbiti na obalu, preseći ja­dransku magistralu na više mesta na odseku Slano - Prevlaka, blokirati sa kopna i mora Dubrovnik, aerodrom Čilipi i Prevlaku i onemogućiti mane­var snaga neprijatelja, a zatim, obezbeđujući se sa pravca Ploče, pristupiti uništenju i razoružavanju okruženih snaga neprijatelja i biti u gotovosti za dalja ofanzivna dejstva u zapadnu Her­cegovinu." Rok za izvršenje svih nave­denih zadaća određen je u trajanju od 4-5 dana, što potvrđuje da su prevodite­lji agresije imali točna saznanja o malo­brojnosti dubrovačkih branitelja, te ka­ko su priče o "30 hiljada ustaša koje su krenule u napad na Boku" bile smišlje­ne laži namijenjene podizanju ratnog raspoloženja u crnogorskog javnosti. (12)          Ljeto 1991. godine bilo je vrijeme   osvješćivanja za sve one koji su imali iti malo sumnje da je na područje oko Dubrovnika agresija nemoguća, te su s dolaskom izbjeglih Vukovaraca u Dubrovnik mnogi Hrvati shvatili što nam prijeti od naših tzv. susjeda. Potpuno nepovoljan politički i vojni položaj očito su osjetili i naši pregovarači koji su tijekom rujna išli na pregovore s trebinjskim političkom vrhom. I u zadnjim danima rujna, na današnji dan, 29. rujna 1991. godine, dubrovački politički vrh je išao pregovarati u možebitnom uvjerenju da će zaustaviti nadolazeću agresiju "barbara", koja je već bila najavljena napadom na naše istočne granične crte obrane općine Dubrovnik. Na tim pregovorima u Trebinju je sudjelovao tadašnji gradonačelnik Pero Poljanić i dubrovački novinari koji su pratili pregovore. (13) 

Izvori i literatura:

(0) https://carina.gov.hr/djelokrug/povijest-carine/2787

Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(1)https://www.bitno.net/vjera/sveti-arkandeli-mihael-gabriel-i-rafael/

(2) https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Mihael

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) http://lastovo.hr/opcina-lastovo/povijest-lastova/

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(8) https://carina.gov.hr/djelokrug/povijest-carine/2787

Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 69

(10) http://lastovo.hr/opcina-lastovo/povijest-lastova/

(10a) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -177-

(12) http://vojnapovijest.vecernji.hr/broj-19-vp/bitka-za-slano-u-listopadu-1991-godine-907926

*VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 27

(13) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. – MLADEN JURKOVIĆ, Str. 25

(19) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR

http://www.stampar.hr/hr/medunarodni-dan-gluhih-26-rujna-2015-i-tjedan-gluhih-i-nagluhih-osoba-21-do-27-rujna-2015

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 24.09.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. rujna 1345. godine, samostan Sv. Marije oslobodio je Mljećane svih daća prema opatiji. (1) Na današnji dan, 24. rujna 1912. godine, ...

Gradoplov
Utorak, 25.09.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 26.09.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Nedjelja, 23.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Subota, 22.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Petak, 21.09.2018 08:20

Četvrtak, 20.09.2018 08:20

Četvrtak, 20.09.2018 08:20