Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U noći s 29. na 30. rujna 1806. godine, Marmont je krenuo u konačni napad na rusko–crnogorske snage i oslobađanja istočne granice Dubrovačke Republike. (1) Na današnji dan, 30. ruj¬na 1897. godine počela je opskrba Dubrovnika pitkom vodom s izvora Rijeke dubrovačke. (2) Na današnji dan, 30. rujna 1909. godine, u Cavtatu, na ulasku u samo mjesto, na kući velikog Cavtaćanina i Dubrovčanina otkrivena je spomen ploča Baltazara Bogišića. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jeronim, Jerko, Jere, Euzebij, Honorij, Sofija, Grgur i Časlav. (4) Sv. Jeronim – glavni zaštitnik pokrajine Dalmacije. (5) Vitaljina – obljetnica posvete župne crkve (1911.) – svetkovina. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Blagdan je Sv. Jeronima – glavnog zaštitnik pokrajine Dalmacije, koji se kao blagdan 30. rujna, obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Blagdan Sv. Jeronima u dubrovački je službeni kalendar uveden 1445., s obrazloženjem da tog sveca Dubrovčani trebaju štovati i slaviti “kao i drugi Dalmatinci njegovi sunarodnjaci”.Kult Sv. Jeronima na južnom kraku njegove “domovine” počeo je prodirati s općim jačanjem popularnosti tog sveca, a čini se daje otpočetka bio domoljubno obojen: ubrzo nakon stjecanja Primorja (1399.), u Slanome je podignuta crkva tog titulara. U ovom slučaju to nije primjer prakse da se na novim te­ritorijalnim stečevinama “posadi” crkva državnog kulta, već izbor za­kladnika - obitelji Gradi - no vjerojatno ne sasvim slučajan. U drugoj polovici 15. stoljeća Sv. Jeronim je bio rado korištena tema umjetnič­kih prikaza, no za nas je najvažniji podatak da je Nikola Božidarević 1510. na narudžbu države, izveo sliku tog sveca za dvomicu Velikog vijeća. Osim kipa na gotičkom portalu Franjevačke crkve iz 1499., sačuvana su dva reljefa Sv. Jeronima i jedan prikaz na tabernakulu iz tog razdoblja, danas izloženi u Muzeju. Iz oporuka pripadnika te generacije može se također primijetiti da je ime Jeronim tada bilo u modi. Svečevo ime nalazi se među jedanaest uklesanih na unutarnjim nadvratnicima Divone, građene u prvoj četvrti 16. stoljeća. Početkom 16. stoljeća spominje se u Slanom i bratovština Sv. Jeronima. Blagdan je zabilježen u većini dubrovačkih službenih kalendara, međutim, već na popisu iz 1552. “potonuo” je među one koji nisu pro­tokolarna obveza kneza i Malog vijeća. Nakon što je Republika za­okružila teritorij, odredila gdje joj leže geostrateški interesi i na koga se kao država ima oslanjati, a ostatak jadranske obale uglavnom se našao pod mletačkom vlašću, lik Sv. Jeronima kao da je izgubio političku pri­vlačnost. Od “Dalmatinca” više se nije očekivalo da pospješi integraciju s dalmatinskim gradovima ni da postane simbolom novog političkog partnerstva, te je vraćen sferi crkvenog slavlja i pučke pobožnosti. (7) 

*Danas, 30. rujna spomendan je Svetog Franje Borgie,* koji, iako štovan u Dubrovniku, ipak nije uspio izboriti trajno mjesto u državnom kalendaru Dubrovačke republike.Ovaj kardinalski potomak, sposoban je pokrajinski upravitelj i otac obitelji, a kasnije treći general reda, koji je radije pleo i krpao isusovačku mrežu po španjolskom zavičaju nego nosio kardinalski šešir u Rimu. Kanoniziran je 1671. Tom je prigodom u Dubrovniku održano veliko slavlje, s knezom i Malim vijećem, no njegov blagdan 16. lipnja nije uve­den među one koji će se ubuduće slaviti. (8) 

6. srpnja 1806. godine,završila jedvadesetodnevna rusko-crnogorska opsada Dubrovnika. Od 17. lipnja Dubrovnik i njegovo područje proživljavali su ratnu golgotu i rušilačku okupaciju. Tijekom opsade **na Grad je ispaljeno gotovo tri tisuće topničkih projektila, poginulo je oko stotinu ljudi i mnogo ih je ranjeno, a pričinjena je i velika materijalna šteta. ** Opljačkana je i spaljena gotovo čitava dubrovačka okolica. Tog 6. srpnja Dubrovnik se oslobodio rusko-crnogorske opsade, a njegovo uže područje prestalo biti ratnim poprištem. **Ipak, žestoke borbe Francuza s Rusima i Crnogorcima nastavljene su na području Konavala.** ***Nakon što je, na današnji dan, 30. srpnja 1806. godine, iz Zadra stigao general Mar­mont, i preuzeo zapovjedništvo nad francuskim snagama, u kratkome je razdoblju on je reorganizirao te logistički i brojčano ojačao svoje snage u Dubrovniku, obnovio suradnju s turskim zapovjednicima i glavninu postrojbi prebacio u Konavle.***  **** Krajem rujna najveći dio francuskih vojnih snaga bio je skoncentriran u Cavtatu. Istovremeno zapovjednik ruske vojske admiral Senjavin održao je savjetovanje s crnogorskim vladikom i Bokeljima predviđajući da se 1. ili 2. listopada nastavi ofenziva protiv Francuza. Saznavši za dolazak ruskih pojačanja s Krfa general Marmont odlučio je preduhitriti neprijatelja, te je u noći s 29. na 30. rujna 1806. godine****  ***krenuo u napad na rusko–crnogorske snage kojima su se pridružile skupine bokeljskih i hercegovačkih pravoslavaca na prijevoju Debeli Brijeg i poslije četverodnevnih borbi Marmont je uspio potpuno razbiti crnogorsku paravojsku, a Ruse potisnuti u Herceg Novi, preko istočne granice Dubrovačke Republike na Debelom brijegu. Izvori potvrđuju da su izravne ratne štete počinjene tijekom rusko–crnogorske opsade i pljačke od Konavala do Stona iznosile gotovo 9 milijuna dukata. Na grad je palo više od 3.500 topovskih granata, uništeno je opljačkano i raseljeno oko 700 domova, samo u Konavlima stradala je 581 osoba, a ukupno je ubijeno više od tisuću ljudi. Osim toga, pod eufemizmom kontribucije francuska vojska nastavila je provoditi brutalnu otimačinu dubrovačke imovine, zlata i novca u gradu i u stranim bankama. Učinci francuskoga zaposjedanja i rusko–crnogorske opsade 1806. od presudne su važnosti u razumijevanju i tumačenju dubrovačkog sloma. Ti su događaji za posljedicu imali potpunu gospodarsku, financijsku i materijalnu propast većine stanovništva. Po prvi put u dubrovačkoj povijesti financijski i ljudski gubici nisu se mogli nadoknaditi političkom i diplomatskom akcijom. Ukratko — žrtvovanje dubrovačke neovisnosti bez sumnje je uslijedilo kao posljedica rata 1806.*** (9) 

Konavosko polje zatvoreno je lancem brda različitih visina, pa bi da nema ponora kojim voda otječe u more polje bilo nepresušno jezero, zapisao je u autografskom djelu Notizie storiche e statistihe del Circolo di Ragusa ili u prijevodu Povijesni i statistički zapisi o dubrovačkom okrugu, iz 1827. godine, prvog dubrovačkog okružnog inženjera Lorenza Vitelleschija. Vitelleschi je kao dubrovački okružni inženjer izradio i dvije karte konaoskog područja s vodotocima, koje su rezultat njegova rada na evidenciji i dokumentaciji vodotoka započetog 1818. godine. Pored toga je u posebnom poglavlju predstavio i vlastiti project regulacije Rijeka i bujica u konavoskom polju, koji je djelomično realiziran 1821. godine. Vitelleschi dalje zapisuje da za kišnih dan u polje oborinske vode nadolaze u velikim količinama, a otječu sporo, pa je najobrađeniji dio često poplavljen, a usjevi uništeni. Kad bi se poplave držale pod nadzorom bile bi korisne za poloprivredu, ali kako se pod Francuzima prestalo brinuti o tome stanje se ubrzo pogoršalo. Za  vrijeme Dubrovačke Republike korita su se redovito čistila i prokopavala, a vlasnici zemljišta su bili dužni kopati kanale i omogučiti da voda otječe s njihovih polja. Kako je stanje iz godine u godinu postajalo sve gore Konavljani su zatražili od austrijske vlasti da se uvede obveza održavanja vodotoka u polju. Nakon što je ispitano stanje Središnja uprava u Dalmaciji naložila je da se godišnja obveza mora obavljati prema starim pravilima pod vodstvom okružnog inženjera. Ta je mjera djelomično provedena 1821. godine, kada su korita i ponori očišćeni, a plan budućih radova objavljen. S realizacijom toga plana ipak se, izgleda nije nastavilo. *Regulacija voda i spomen isušivanja Konavoskog polja ponovno je aktualno 80-tih godina 19. stoljeća. Narodni list, na današnji dan, 30. rujna 1884. godine donosi dopis iz konavala u kojem se govori o pripremama za isušivanje Konavoskog polja. “Došao nam je mjernik Tamino kojemu je vlada stavila u zadatak premjeriti naše polje, vode potoke i jazove-ponore. Prošle godine on je s gosp. Markusom razgledao polje, jazove i Ljutu, te očekujemo da završi posao na radost Konavljana i dubrovačke gospode. Vrijeme za trganje je odično, ali ako padne kiša sve će poplaviti za 24 sata i uništiti trud 6.000 seljaka. Drugu stvar koju ima okončat g. Tamino je zaljevni kono. Unatrag nekoliko godina učinjena je neka osnova od jednog mjernika koju je prepravio Bartolotti, ali je kasnije taj posao zaustavljen jer se radilo o velikim novcima. Taj kanal je potreban jerk e konavosko polje dugo 7 km, a široko 1,1/2 km. Ljeti kad se napajaju sijanice voda Ljute ide do samostana u Pridvorju i ne može dalje.*  Na konačno rješenje vodotka u Konavoskom polju trebalo je čekati do druge polovine 20. stoljeća. **1958. probijen je 10 km dug melioracijski tunel između Konavoskog polja i mora, a po okončanju melioracije posađeno 150 ha plantažnih vinograda. Radovi na probijanju tunela za odvodnju vode iz Konavoskog polja u more na Pasjači trajali su od 1955. godine. No svaka medalja ima dvoje strane, pa prema riječima nekih stanovnika toga kraja, probijanje tunela na Pasjači značajno je utjecalo na promjenu klime u tom dijelu Konavala. Prije probijanja tunela, klima u Konavlima bila je toplija i vlažnija, dok je danas u prosjeku zimi Konavosko polje hladnije za 10 stupnjeva.Također, taj odvod nakon obilnih kiša nosi plodnu konavosku zemlju u more. Znači isušivanje Konavoskog polja je donijelo i neke dobre ali i neke loše strane"**. (10) 

Dubrovčani su se oskrbljivali vodom s Onofrijevih fontana do potkraj 19. stoljeća, kad je uslijedila modernizacija vodovoda i razvođenje cjevovoda po kućama. Na izvoru Rijeke dubrovačke u Komolcu instalirane su tlačne crpke i postavljene su metalne cijevi do starog kanala, čime je znatno povećan ka­pacitet dotoka vode gradu. Opskrba grada pitkom vodom s izvora Rijeke dubrovačke počela je 30. rujna 1897. godine. Do danas su više puta izvođeni zahvati radi generalnoga unapređenja vodovoda. Na moderni su vodovod priključene i dvije Onofrijeve fontane na Placi, tako da iz "lula" 16 maskerona Ve­like fontane i 8 figura na Maloj fontani teče voda kao i u davno Onofrijevo doba. (11) 

Dani Drugoga svjetskog rata nisu prekinuli filmske projekcije u Dubrovniku. Štoviše, talijanska je okupacijska vojska ljeti organizirala i projekcije na otvorenome, naravno najčešće i najviše prikazujući talijanske filmske žurnale koji su veličali o objašnjavali ulogu Italije u velikom svjetskom sukobu.Vjerojatno je kino bilo zanimljivo i talijanskim vojnicima u Dubrovniku, jer je list na talijanskome jeziku namijenjen njima – „La Sentinella“, redovito donosio program dubrovačkih kinematografa.Naime,  znatnim dijelom ratnih godina filmovi su u Dubrovniku prikazivani u dva zatvorena kina: u Bondinom teatru i „Tonkinu“ (prostor u kojem i danas radi kino „Sloboda“), a ljeti i na otvorenom – na trgu ispred Katedrale .Nakon 133 sunčana dana, u Dubrovniku je23. rujna 1942. godine, napokon pala kiša. Tjedan dana kasnije, na današnji dan, 30. rujna, te 1942. godine, zaključene su projekcije na otvorenom. No, nastavljene su u Bondinom teatru i u „Tonkinu“. I u jednom, i u drugom kinematografu održavale su se po dvije projekcije dnevno (u 18,30 i u 20 sati). (12) 

Legendarni britanski glazbenik Bryan Ferry u pratnji orkestra, na današnji dan, 30. rujna 2013. godine, održao je koncert na Stradunu. Koncert Bryan Ferry & Orchestra bio je kruna proslave obilježavanja 100. obljetnice postojanja Hotela Excelsior jednoga od simbola dubrovačkog turizma. Na prepuom Stradunu brojni domaći i inozemni ljubitelji glazbe uživali su u brojnim hitovima svjetske glazbene zvijezde Bryana Ferryja. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 30. rujna 1706. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik i prevoditelj Ivan (Ivo) Franatica (Frano) Sorkočević. Vlastelin, Ivan Franatica nakon školovanja u dubrovačkoj isusovačkoj gimnaziji studirao je u Italiji. Nakon povratka u rodni grad obnašao različite državne službe. Bio je knez na Šipanu, u Konavlima i na Lastovu, a dvaput je bio biran i za kneza Republike. Nekoliko je puta obavljao i diplomatske dužnosti, jednom kao poklisar u Carigradu. Prema Appendiniju, intenzivno je proučavao dubrovačko zakonodavstvo (deset knjiga pravnih bilježaka, te prijevod Montesquieuova djela O duhu zakona s francuskoga na talijanski nisu sačuvani). Na hrvatskom je pisao prigodnice, te šaljive i religiozne pjesme, no sačuvane su samo dvije pjesme. Prevodio je s latinskoga, talijanskoga i francuskoga. Od prijevoda s latinskoga sačuvano je deset Ovidijevih Heroida, dvije Anakreontove pjesme i šest Marcijalovih epigrama. S talijanskoga je na hrvatski prevodio u ono doba popularnoga Pietra Metastasija (Demetrio, Didone, Ćiro spoznan, Artaserse, Kralj pastijer, Minteo), odlomke Tassova Oslobođenoga Jeruzalema, tragediju Scipionea Maffeia Merope i djela nabožne naravi, a Appendini navodi da je prevodio i Carla Goldonija. S francuskoga je na hrvatski preveo Molièreovu komediju-balet Psyché (Psike), što je jedini dubrovački prijevod u stihu i jedini koji radnju nije adaptirao i lokalizirao u dubrovačku sredinu. Značajan je i kao sakupljač i prepisivač djela starih hrvatskih pisaca. Ivan Franatica Sorkočević umro je u rodnom Dubrovniku 27. lipnja 1771. godine. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 30. rujna 1991. godine,  *dva neprijateljska aviona tipa "super galeb"  (G-4) u niskom letu nadletila su Dubrovnik i izviđali položaje branitelja na Brgatu i Žarkovici i Gornjoj Čibači.* Žitelji Župe čuli su pojedinačne pucnjeve, rafale i detonacije. U selima Bani i Stravča u konavoskim brdima bilo je sporadične pucnjave. U Popovu polju primije­ćeni su pokreti SMB jedinica. Članovi promatračke misije EZ gospoda Martin Berthould, Vittorio Ghidi i Miroslav Pavleka obišli su područje Župe. Istoga dana u 17 sati komanda Vojnopomorskog sektora Boka uputila je obavijest o pomorskoj blokadi dubrovačkog akvatorija. (15)  ***Kako se rat bližio Dubrovniku, tako su u njemu rasle napetost a i priprave. Na današnji dan, 30. rujna 1991. godine, registrirana je informacija da je u 18:02 sati nazvao neimenovani muškarac iz Bileće i rekao da je oko 13 sati vojska napustila Bileću prema Stocu i da je on vidio pedesetak vozila. Misli da je dio vojske krenuo i prema Crnoj Gori. Obavješćuje da sutra dolazi novih 2000 ljudi iz Crne Gore, a kaže kako u vojsci i među rezervistima »ne vlada veliki borbeni duh jer se strašno boje MUP-a i ZNG-a«***.  *Na današnji dan, 30. rujna 1991. godine, KŠ Konavala zamolio je Izvršno vijeće i MUP u Dubrovniku da tijekom toga dana mobiliziraju pričuvni sastav Garde na Grudi, da mobiliziraju najmanje 15 ljudi u policijski sastav na Grudi, da Gardu na Banima opskrbe barem jednim puškomitraljezom i streljivom, da pošalju poljske telefone za korekciju gađanja, te da smjesta vrate sve sposobne iz hotela »Minčete«*.  **Na današnji dan, 30. rujna 1991. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) zatražio je od Ministarstva obrane u Zagrebu da naoruža formiranu jedinicu Dubrovčana dragovoljaca i da je što prije pošalje u Dubrovnik. Dopis KŠOD Ministarstvu obrane, predao je istoga dana, 30. rujna, Centar za obavještavanje (CO), br. 5331/91)*.  ****Predsjednik konavoskoga KŠ, Luka Korda, izvijestio je na današnji dan, 30. rujna 1991. godine, kako su iz pouzdanih izvora doznali citiramo »da je noćas smijenjen komandant garnizona Boka i njegov pomoćnik i da su zatvoreni pod optužbom da su surađivali s MUPOM Hrvatske te da je nakon toga Novak Kilibarda izjavio da će novopostavljeni komandant odmah stupiti u akciju zauzimanja teritorija do Dupca i pripajanja tog teritorija Crnoj Gori«. Dodao je da je vijest istoga dana objavio Radio Titograd. Zapovjednik garnizona Boka bio je kapetan bojnoga broda Krsto Đurović, a njegov pomoćnik kapetan bojnoga broda Ivan Milišić****. (16)  Nakon što je zapovjednik 2.  operativne grupe (OG) general Jevrem Cokić 29. rujna poslao na odobrenje Generalštabu prijedlog "direktive" za opći napad na dubrovačko područje. Prema njegovom svjedočenju slijedećeg dana, na današnji dan 30. rujna 1991. godine, održan je sastanak u Beogradu, koji je sazvao Savezni sekretar za NO general Veljko Kadijević, na kome je Cokićev prijedlog usvojen. Kadijević je vrije­me početka napada na Dubrovnik na­redio riječima: "Odmah, već sutra". Istoga dana 30. rujna 17 sati komanda Vojnopomorskog sektora Boka (KVPSB) upu­tila je Kriznom štabu Dubrovnika obavijest da od 17 sati toga dana  uvodi pomorsku blokadu dubrovačkog akvatorija, ko­jom zabranjuje plovidbu izvan crte od rta Bat do rta Pelegrin. S prekršiteljima će se postupati »po pravilima borbene upotrebe bez upozorenja« (17) Prema sporazumu u Ženevi između predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana i predsjednika »SR Jugoslavije« Dobrice Ćosića od današnjeg dana, 30. rujna 1992. godine, jugovojska se trebala povući iz Cavtata, Konavala i Prevlake, što je u skladu s Vanceovim planom i ostvareno.*Nepuna tri tjedna kasnije, prema Radiju Crna Gora, koji je prenio Tanjugovu obavijest, jugovojska se povukla s juga Hrvatske, iz Konavala, Cavtata i Prevlake, a posljednji tenk s jugoslavenskom zastavom prešao preko graničnog prijelaza, na današnji dan, 18. listopada1992. godine, u 11,30 sati.* (18) 

Izvori i literatura:

(1) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 205,206

(2) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 115

(3) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 257,258,259

(8) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 334

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 447,448

*http://www.matica.hr/kolo/310/Slom%20Dubrova%C4%8Dke%20Republike%20prema%20iskustvima%20suvremenika/

** SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str. 205,206

***Stjepan Ćosić

***http://www.matica.hr/kolo/310/Slom%20Dubrova%C4%8Dke%20Republike%20prema%20iskustvima%20suvremenika/

**** Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) http://www.voda.hr/sites/default/files/casopis/hr_vodoprivreda_209_web.pdf

HRVATSKA VODOPRIVREDA, listopad/prosinac 2014., VODE, ZDENCI I FONTANE DUBROVAČKOG KRAJA, str. 67-72, Goran Vuković, dipl. pov. umjetnosti

*file:///C:/Users/Vukosavic/Downloads/raguz%20(2).pdf

KONAVOSKI DEKANAT U DRUGOJ POLOVINI XX. STOLJEĆA, Jakša RAGUŽ, Zagreb, str. 128, UDK 262.2(497.5–Konavle), Izvorni članak

**http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=47340#.V9Jw-PmLSUk

(11) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 115

(12) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.183,184

(13) Sebastijan Vukosavić

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 525

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 5 — 9. listopada 1991.

(16) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. Str. 26, *Str. 17,18, **14, Str. ***24, ****Str. 24

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 27

(18) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 562

*https://www.facebook.com/permalink.php?id=248000670580&story_fbid=10153356883630581

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 20.11.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. studenoga 1365. godine, u dubrovački Statut unesena je zanimljiva odredba o oporukama, (1) a 20. studenoga te 1553. godine primljena je ...

Gradoplov
Srijeda, 21.11.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 22.11.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 19.11.2018 08:20

Ponedjeljak, 19.11.2018 08:20

Nedjelja, 18.11.2018 08:20

Nedjelja, 18.11.2018 08:20

Subota, 17.11.2018 08:20

Subota, 17.11.2018 08:20

Petak, 16.11.2018 08:20

Petak, 16.11.2018 08:20