Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 20. studenoga 1365. godine, u dubrovački Statut unesena je zanimljiva odredba o oporukama, (1) a 20. studenoga te 1553. godine primljena je ne manje zanimljiva odredba o čuvanju grada. (2) Na današnji dan, 20. studeno¬ga 1991. godine, neprijatelj je ušao u Novu Mokošicu. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Feliks, Srećko i Edmund. (5) Svjetski je dan djece i Dan industrijalizacije Afrike 20. studenoga, obilježava se kao Međunarodni dan djeteta i rođendan UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Davne 1959. Generalna skupština UN-a usvojila je Deklaraciju o pravima djeteta, a trideset godina poslije usvojena je i Konvencija o pravima djeteta čija je potpisnica i Republika Hrvatska. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U današnjem Gradoplovu donosimo dvije pričedubrovačke arhivske temetike. Notari Dubrovačke Republike sve dok su obavljali svoju službu, notarske knjige držali su kod sebe, ali nakon prestanka njihove službe, ili smrti preuzimala ih je dubrovačka vlada, a ponekad i općinska kancelarija. Notar Andrija Beneša nakon prestanka njegova notarijata otezao je s predajom knjiga. 20. studenog 1326. godine, Malo vijeće mu je naredilo, da mora predati do idućeg Uskrsa u općinsku kancelariju sve katastihe, koje je napisao za cijelo vrijeme svog notarijata, a u međuvremenu mora svim zainteresiranim strankama izdati isprave. 22. trav­nja 1327. Malo vijeće opet je zaključilo, da on svim zainteresiranim strankama izdaje na temelju svojih knjiga isprave sve do svetkovine sv. Mihajla, a nakon toga mora sve svoje katastihe donijeti i ostaviti u kan­celariji. Istog dana knez je notaru Andriji naredbom priopćio odluku Ma­log vijeća. Benešine knjige - katastisi su sačuvane i nalaze se danas u Dubrovačkom arhivu. (7) 20. studenog 1331. godine, donesen je u Velikom vijeću važan zaključak. Konstatira se da je tadašnji kancelar previše opterećen poslom i zbog toga često puta dopušta ljudima Dubrovnika, da pretražuju knjige kancelarije zbog iznalaženja zapisa, koje njima trebaju, ali time mogu nanijeti štetu pravima drugih. Stoga se povjerava knezu i Malom vijeću, da mogu iza­brati jednog koadjutora - pomoćnikau kancelariji. Malo potom, 14. pro­sinca, izabran je kao koadjutor kancelara Pone de Stambertis de Pistorio njegov zet Soffredus ser Parini de Pistorio. Prema arhivskim spisima on je dužan  »u knjigama i katastisima, koji se nalaze u kancelariji, tražiti zapise, za koje se bude zahtijevalo, da ih on potraži, kao što to bijaše dužan kancelar, a ne smiju dati ni on ni kancelar knjigu ili katastih u ruke bilo koje osobe radi traženja«. (8) 

Dubrovčani su 1333.stjecanjem Stona i Pelješca,na Stonskom ratu zatekli poljoprivredne kulture, koje će i oni kroz vjekove gajiti. Među ostalim, zatekli su znatne povr­šine pod vinogradima. Teško je bilo procijeniti kolike su površine pod vinogradima zatekli Dubrovčani te 1333, ali svakako nisu bile neznatne, jer se dubrovačka vla­da osigurala da to vino ne ugrozi vino proizvedeno na starom teritoriju u Astareji, pa je odmah poslije prve berbe, na današnji dan, 20. studenoga. 1333, donijela odluku da se vino dotad proizvedeno na Pelješcu i koje će se proizvesti ubuduće smije izvoziti svugdje osim u Dubrovnik.Štoviše, godinu dana poslije (21. lipnja 1334) zabranila je posjednicima dijelova na Pelješcu saditi lozu ili proizvoditi vino. (9) 

Na današnji dan, 20. studenog 1360. godine, Veliko vijeće odlučilo je uputiti poslanike kralju Ludoviku, koji je u studenom najavio svoj dolazak u Hrvatsku. Dubrovnik je bio u sastavu Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije, koja je u stvari dio Hrvatske. I sami Dubrovčani su to tako u to doba držali. Kad se u studenom 1360. pročulo da će kralj Ludovik stići u Hrvatsku, dubrovačka vlada, odlučila je poslati poslanstvo, makar ono išlo k njemu i u Ugarsku. Dubrovačka vlada je smatrala Hrvatsku, uključujući u nju i Dalmaciju, u odnosu prema Ugarskoj Primorjem (latinskim nazivom Maritima ili Marina). Poučna je u tome sjednica Velikog vijeća, održana na današnji dan, 20. studenog 1360. godine. Tu se u nekoliko zaključaka spominje Maritima, te se kaže, ako kralj dode u taj kraj, valja mu izaslati poslanstvo od četiri osobe, ako pak ne dođe u Primorje, onda će se od poslanstva odvojiti dvojica što će ga drugdje potražiti. Napokon se i tumači što pod Primorjem valja razumjeti. Izričito se kaže: » ... jer pod Primorjem razumijevamo cijelu Hrvatsku«. Svakom od četvorice poslanika date su upute da ako kralj dođe u Primorje, neka ga pozovu da posjeti Dubrovnik. Ne samo iz spomenutog citata nego iz cijelog konteksta zapisnika sa ove sjednice Velikog vijeća vidi se očito, da Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije, u koje je uključen i Dubrovnik, smatraju Dubrovčani Hrvatskom, a u odnosu prema Ugarskoj nazivaju ga Primorjem. Spomenuto poslanstvo je zaista bilo kod kralja i kraljice. (10) 

Na današnji dan, 20. studenoga 1365. godine, u dubrovački Statut unesena je zanimljiva odredba o oporukama. Naime Statut nalaže da svaka žena koja nema baštinika, slobodno onako kako sama odluči, raspolaže i oporučno ostavlja do polovice svoga miraza dobivenog prilikom udaje. Preostali dio miraza pripada, ocu, pa  onda majci, pa braći, sestrama i naposljetku nećacima. Ako opručiteljica nema rodbinskih sljednika, taj dio miraza ona može oporučno ostaviti, odnosno raspolagati njime po slobodnoj volji, prema starinskoj odredbi Statuta. (11) 

Krajem 1427. g. kuga se javlja na otoku Lopudu. Vlada još istog mjeseca, tj. 21. listopada, naređuje lopudskom potknezu da sve okužene, a i članove njihovih obitelji, pošalje na otočić Rudu, u blizini Lopuda. Pri tom naglašava da »s Rude nitko ne smije izići niti onamo preći jer će domaćin izgubiti desno oko, a ostali će biti žigosani po licu«. Samo dva dana kasnije je i cijeli otok Lopud kontumac što se mo­že sa sigurnošću zaključiti iz vladine odluke da »jedan vlastelin sa dvije lađe nadgleda i obilazi otok Lopud i da pazi da se stanovnici Lopuda ne miješaju sa ostalima«. Oboljeli od kuge sa otoka Lopuda, zatim iz sela Osojnika, pa i sa Šipana i Koločepa konfinirani su i na Mrkanu i Bobari. Doznajemo to iz odluke vlade, koja je na današnji dan, »20. studenoga 1427. godine, dopustila da se svi zdravi Lopuđani, konfinirani na otočiću Mrkanu i Bobari, mogu vratiti svojim kućama, ali u pratnji jedne lađe, koja će paziti da ne bi kuda svratili«. Početkom 1428. g. je Lopud još uvijek izoliran, s time što se nekoli­cini otočana dozvoljava da mogu otići na malene otoke oko Lastova, pa da tamo izdrže karantin. (12) 

Nakon 1526. u prvi se mah život dubrovačkih trgovaca u Engleskoj i dolazak dubrovač­kih brodova u ovu zemlju odvijao na isti način kao i ranije. Općenito se može reći da se u Engleskoj s dubrovačkim trgovcima dobro postupalo. Vijeće umoljenih povjerava 13. studenog 1543. knezu i Malom vijeću da u Londonu preporuče dubrovačke trgovce kralju Engleske. I zaista, dubrovačka vlada, na današnji dan, 20. studenog 1543. godine piše Henriku VIII. dopis kojim mu zahvaljuje na dobrom postupku i naklonosti prema dubrovačkim trgovcima, te ih preporu­čuje i dalje njegovoj brizi. (13) 

Na današnji dan, 20. studenoga 1553. godine, donesena je zanimljiva odredba o čuvanju grada. Ona traktira one stanovnike, a naročito plemiće, koji su se, da bi izbjegli dužnosti stražarenja, upisali u klerike ili su dobili razne povlastice crkvenih vitezova. Predloženo je, da se od sv. oca zatraži odobrenje, da takvi moraju činiti straže i druge upravne poslove grada. Dok ne stigne to odobrenje, te osobe ne smiju ulaziti u Vijeće. (14) 

Iako je u potresnoj katastrofi izginulo mnogo znamenitih Dubrovčana, ipak je bilo preživjelih i pjesnika i glazbenika koji su mogli prenijeti predpotresnu scenskoglazbcnu tradiciju na dubrovačke pozornice. Jedan od tih mogao je biti Ivan Bunić Mlađi. Bio je učenik kardinala Tolomeja i, kako navodi Appendini, objedinio je s hrvatskom poezijom glazbu, pjevanje i ples. Vijest koju do­nosi Appendini svakako je veoma zanimljiva jer bi se iz njenog sadržaja moglo naslutiti da se ovaj Bunić ogledao u skladanju scenske glazbe za izvedbe melodrama dubrovačkih pjesnika druge polovine XVII. i početka XVIII. stoljeća. Njega smatraju također jednim od prevoditelja Moliereovih komedija na hrvatski jezik. U arhivskoj dokumentaciji ostao je više puta zabilježen u vezi s kazališnim izvedbama, a čini se da je on bio i onaj ser Giovanni Bonna koji je na današnji dan, 20. studenoga 1683. godine, fizički napao klerika Radu Melkija što je odustao svirati na izvedbi priredbe koju je on sa svojim drugovima priređivao tih dana. Ivan Bunić Mlađi umro je 1712, u tridesetoj godini života. (15) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 20. studenoga 1910. godine, u Izmailu u Ukrajini rođen je hrvatski botaničar ruskoga podrijetla Lav Rajevski. Od 1960. do umirovljenja 1985. bio je viši znanstveni suradnik u Biološkom institutu u Dubrovniku i voditelj Botaničkoga vrta na otoku Lokrumu od njegova osnutka 1959. Zaslužan je za izgradnju vrta i uvođenje mnogih biljnih vrsta iz toplih područja, osobito australskih akacija i eukaliptusa, te sukulentnih biljaka i četinjača (ukupno oko 450 vrsta drveća i oko 400 vrsta sukulenata), zbog čega je vrt poznat mnogim stranim botaničarima i turistima. Bavio se i proučavanjem autohtone hrvatske flore. Granatiranjem u Domovinskome ratu (1991) vrt je djelomično oštećen, kao i veći dio knjižnice i dokumentacije. Obnova je započela 1993., a danas je vrt je opet otvoren za javnost. Lav Rajevski umro je u Veneciji 7. ožujka 2001. godine. (16)

Na današnji dan, 20. studenoga 1955. godine, u Trebinju (BiH) je rođen Šeren Ćatović (satnik). Dipl. ing. strojarstva, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 16. svibnja 1991., te bio konstruktor eksplozivnih naprava za potrebe obrane. Poginuo je 25. rujna 1991. godine u Visočanima prilikom probnog ispitivanja mine.   (17)

Na današnji dan, 20. studenoga 1960. godine, u Topolu jerođen Nedjeljko Cvjetković (satnik). Radnik, trajno nastanjen u Topolu. U Domovinski rat uključio se 5. siječnja 1992. Poginuo je 10. svibnja 1992. godine u Topolu, kao pripadnik HV-e, u neprijateljskom zračnom napadu. (18)   

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 20. studenog 1991. godine, na pregovorima u Komolcu kojima su prisustvovali predstavnici Skupštine općine, promatrači misije EZ-a iz Trebinja te Bernard Kouchner, JA je posta­vila ultimatum u kojem zahtijeva razoružanje hrvatskih obrambenih snaga u stambenom naselju Nova Mokošica. Kako takav uvjet nije prihvaćen, sastanak je odmah prekinut. Neposredno potom neprijatelj je, na današnji dan, 20. studeno­ga 1991. godine, ušao u Novu Mokošicu. Feribot »Liburnija« već 13—ti dan bio je zatočen je u korčulanskoj luci s hranom i vodom za Dubrovnik. Francuski vojni brod-bolnica »La Rance« uplovio je u grušku luku s pomoći u lijekovima i sanitetskom materijalu. *S njim je trebalo otputovati tristotinjak naših sugrađana prema Rijeci.* Brod »La Rance« je s talijanskim brodom "San Marco" i nekim drugim brodovima trebao održavati humanitarni konvoj s Dubrovnikom.*Uži dio grada opasan je minama zbog obrane.Steffan de Mistura, izaslanik UNICEFA, zatražio je od međunarodne javnosti da ne zaboravi tisuće djece, zatočene u Dubrovniku. (19) Na današnji dan, 20. studenoga 1991. godine, kao civilna žrtva dubrovačkom području, poginuo je Vido Žitković, iz Prijevora, rođen 1921. (20) Nakon pada Slanog, i okupacije Zatona i Orašca u koje je neprijatelj ušao 1. studenog 1991. g. i nedugo nakon pada Osojnika, jednog od najvažnijih uporišta obrane Dubrovnika, 20. studenog 1991., okupirana su i najveća prigradska naselja Mokošica i Nova Mokošica te manja naselja Rožat, Komolac, Šumet i Čajkovići. Branitelji se povlače prema Dubrovniku i zauzimaju položaje u prvom zapadnom prigradskom naselju Sustjepan. Padom posljednjih prigradskih naselja Dubrovnik je bio u potpunosti okružen neprijateljskom vojskom. Prva crta obrane je postavljena na potezu selo Sustjepan (na zapadnom prilazu Gradu) – naselje Nuncijata – Jadranska magistrala (iznad naselja Gruž i Starog Grada) – utvrda Imperial na brdu Srđ – naselje Orkanski visovi – hotel Belvedere (na istočnom prilazu Gradu Dubrovniku). Malobrojni minobacači su raspoređeni u kampu Solitudo na Babinom kuku te Bogišićevom parku na Ilijinoj Glavici. (21) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 150

(3) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35,37

(5)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6)http://os-ifilipovica-zg.skole.hr/upload/os-ifilipovica-zg/images/static3/899/File/VAZNIJI_DAT.pdf

http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

http://mladi.hrt.hr/190256/meunarodni-dan-djeteta-2

(7) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 323

(8) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 322,323,324

(9) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str.

(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 136

(11) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(12) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 81

(13) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 44

(14) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 150

(15) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 131

(16)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -57-

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -180-

(19) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 539

* VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35,37

**ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 49

(20) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 269

(21)http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=239:oslobaanje-dubrovnika-1991-godine&catid=53:akcije&Itemid=163

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 17.12.2018. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Iz zapisa u seriji "Razno" dubrovačke kancelarije, na današnji dan, 17. prosinca 1386. godine, doznajemo da se dobar konj u Republici plaćao gotovo koliko i ...

Gradoplov
Utorak, 18.12.2018. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 19.12.2018. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 16.12.2018 08:20

Nedjelja, 16.12.2018 08:20

Subota, 15.12.2018 08:20

Subota, 15.12.2018 08:20

Petak, 14.12.2018 08:20

Petak, 14.12.2018 08:20

Četvrtak, 13.12.2018 08:20

Četvrtak, 13.12.2018 08:20