Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 26. veljače 1348. g., donosena je odluka o gradnji crkve sv. Vlaha. (1) 1540. godine veliki hospital-ubožište pretvoren je u pravu bolnicu. Prvi put o tome je vjećao Senat na današnji dan, 26. veljače 1540.godine. (2) Na današnji dan, 26. veljače 1557. godine, u Dubrovniku je donesen školski zakon. Na današnji dan, 26. veljače 1928. godine, na sjednici Odbora za obnovu, donesena je konačna odluka o obnovi dubrovačkog zvonika. (19) Na današnji dan, 26. veljače 2005. godine, u Dubrovniku je umro Josip Luetić, jedan od značajnijih povijesničara našeg pomorstva uopće. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Aleksandar, Sandra, Hrvoje, Berislav, Robert, Viktor, Branimir i Alka. (4) 26. veljače - obilježava se Hrvatski dan liječnika. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na osnovu zaključka Velikog vijeća, na današnji dan,  26. veljače 1348. godine donosena je odluka o gradnji crkve sv. Vlaha. Ta stara romanička svečeva crkva izgorjela je u požaru u noći  s 24. na 25. svibnja 1706. godine. Romanička crkva sv. Vlaha na Placi sagrađena je približno na istom mjestu gdje je i današnja (barokna) parčeva crkva ispred Vijećnice, na Placi, na Platea Communis. Orijentirana je bila prema istoku. Na mjestu, gdje je sada njeno pročelje i stepenište, bila je općinska luža. Iz odluke o izgradnji nove crkve sv. Vlaha na navedenome mjestu može se iščitati želja Dubrovčana za stjecanjem neovisnosti o mletačkoj vlasti, posebice ako se uzme u obzir da je temeljni kamen crkve postavio dubrovački nadbiskup Ilija Saraka, poznati protivnik Mlečana. Stara crkva preživjela je veliki potres 1667., ali je izgorjela u požaru u noći između 24. i 25. svibnja 1706. godine.Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do 1715. godine po nacrtima mletačkog graditelja Marina Gropellija. (6) 

Na današnji dan, 26. ve­ljače 1443. godine, Veliko vijeće donijelo je niz zaključaka kojima je dubrovačka vlada nastojala zaštititi dubrovački vodovod, te se osigu­rati u slučaju da netko poremeti rad vodovoda, odnosno dotoka zdrave vode gradu. I pored vodovoda, kojeg su Dubrovčani gradili od 1436. do 1438. godine, i blagodati koju je on sobom donio, dubrovačke su kuće i dalje zadržale, odnosno gradile svoje vlasti­te bunare i cisterne (gustjerne), osigu­ravajući tako svoju vlastitu vodu. (7) 

Na današnji dan, 26. veljače 1456. godine, Senat je ovlastio kneza da iz susjedstva crkve sv. Margarite istjera »one žene za koje susjedi javljaju da su na zlu glasu i da nepošteno žive«. Iz brojnih arhivskih dokumenata, a ponajviše iz sudskih zapisnika, može se dobiti dosta podataka o raskalašenom, nemoralnom i vrlo slo­bodnom životu u Dubrovniku tijekom XV stoljeća. Moralna neobuzdanost je prožimala sve slojeve stanovništva. Javne kuće i javne žene imale su točno određenu svoju lokaciju, određeni dio grada. Starješica javne kuće, tj. »opatica griješnica« zvala se još »abatessa di peccatrices«. U tim ulicama se uvijek do kasno u noć zabavljalo, galamilo i pjevalo, što je izazivalo proteste susjedstva i poštenijih građana. (8) 

1540. godine veliki hospital-ubožište pretvoren je u pravu bolnicu. Prvi put o tome je vjećao Senat na današnji dan, 26. veljače 1540.godine i donio zaključak „ da se na čast Gospodina Našeg Isusa Krista izgradi jedno prihvatilište ili bolnica za potrebe siromašnih bolesnika, i to za domaće i strane bolesnike, a knez i Malo vijeće trebaju naći mjesto za tu bolnicu. Pet dana poslije 2. ožujka, 1540.g. Senat je pristao da se „ uzme veliki hospital za račun hospitala bolesnika „ Donesena je i odluka da se starice koje se nalaze u velikom hospitalu smjeste na neko drugo mjesto, da im se daje do smrti sve ono što su i dosad primale. Do kraja XVIII stoljeća bolnica je imala deset zavještaja : šest od plemića, tri od građana i jedno od nepoznata dobrotvora. 1888.godine podignuta je nova velika Pokrajinska bolnica (današnja stara), a siromaško zaklonište ponovo se preselilo u „ Domus Christi“, koji je odgovarao potrebama primljenih siromaha ali nije odgovarao potrebama Grada, jer je bio ograničen broj onih koji su mogli biti primljeni. Dubrovnik, kojem ime pronose ustanove namjenjene ljudskim nevoljama, pučke kuhinje nije imao; ali spremnost, kojom je prihvatio zamisao presvjetlog biskupa dr. Josipa Marčelića, da se osnuje, dokazuje da je nestašicu osjećao. Već se tada promišljalo na proširenje sadšnjeg zakloništa, kojeg prostorije ne mogu više da zadovoljavaju potrebama, pa se odlučilo graditi novu zgradu za pučku kuhinju na način , da se na temeljima uzmognu kasnije nadograditi dva kata koja bi se s hodnicima sjedinili sa Domus Christi. (9) 

Na današnji dan, 26. veljače 1557. godine, u Dubrovniku je donesen školski zakon. To je, zapravo, bila reforma odgoja i obrazovanja u Dubrovniku. Školu su morala pohađati sva djeca i mladići do 20 godina, osim ako su izja­vili da ne žele učiti, jer su se već prije toga odali trgovini, bankarstvu ili pomor­stvu. Državne vlasti su se morale uvjeriti bave li se doista ti mladići odnosnim zanimanjima. Reformatori su barem dva puta tjedno trebali posjetiti školu i poticati uči­telja i učenike na rad i učenje. Ako koje dijete ne bi redovito pohađalo školu, reformatori su ga najprije imali očinski ukoriti, a zatim upozoriti roditelje učenika ili najbliže rođake. (10) 

U velikom potresu stabilnost zvonika bila je naime, narušena, pa se vremenom nagnuo i prijetila je opasnost njegovog urušavanja. *Dugotrajna agonija u svijetu poznatog dubrovačkog gradskog zvonika, izgrađenog 1444. g., o kojem e raspravljalo u Dalmatinskom Saboru i Carevinskom vijeću u Beču, dobio je konačno svoj epilog na sjednici Odbora za njegovu obnovu, na današnji dan, 26. veljače 1928. godine. adi uspješnog rada Odbor je formirao sekcije za financije, prikupljanje sredstava, promidžbu i građevinsko-tehničku sekciju. Za generalnog tajnika imenovan je Roko Mišetić, a zamjenikom Frano Dabrović. Odbor je istakao kako pitanje obnove zvonika nije samo pitanje estetike i ljepote, već i važno ekonomsko pitanje, utoliko, što će dizanje lijepog zvonika biti još veća atrakcija za strance*. Prema istom starom modelu iznova je sagrađen 31 metar visok gradski zvonik već iduće godine. Središnja proslava otkrivanja spomen-ploče dobrotvoru čileanskom industrijalcu i brodovlasniku hrvatskoga podrijetla, velikom rodoljubu Pasku Baburici i završetka radova na zvoniku upriličena je, na Kandeloru 1929. g. (19)  

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 26. veljače 1850. godine, u Dubrovniku je rođen klasični filolog Frano Katić, profesor latinskog, grčkog, hrvatskog i talijanskog jezika od 1879–85. u gimnaziji u Dubrovniku. Sastavio je Srpskohrvatsko-latinski rječnik za srednje škole (Beč 1904). U Zagrebu je objelodanio rasprave Nešto o akcentu u deklinaciji imenica (1914) i Zašto i kako se mijenjaju akcenti u deklinaciji imenica (1915). (11) 

Na današnji dan, 26. veljače 1874. godine, u je Beču rođena Helena de Franqueville d’Abancourt poljska povjesničarka, koja je zanimajući se za dubrovačke teme, objavila studiju Dubrovnik – Raguza jučer i danas, a na poljski prevela Dubrovačku trilogiju I. Vojnovića. (12) 

Na današnji dan, 26.veljače 1954. godine, u Dubrovniku je rođen, političar, Vido Bogdanović, gradonačelnik Dubrovnika na prijelazu milenija od 1997. do 2001. g. (13)

Na današnji dan, 26. veljače 1958. godine, u Mostaru   je  rođen kazališni,  televizijski i filmski glumac  Branimir Vidić Flika, u angažmanu u KMD od 1984. g. (14) 

Na današnji dan, 26. veljače 1968. godine, umro je, Mladen DADIĆ, filozofski pisac i publicist, istraživač povijesti hrvatske filozofije, a napose Stjepana Gradića. (15) 

Na današnji dan, 26. veljače 2005. godine, u Dubrovniku je umro Josip Luetić, jedan od značajnijih povijesničara našeg pomorstva uopće, 1963. godine dobitnik nagrade Grada Dubrovnika. Nakon II. svj. rata, od 1948., sudjelovao je u sređivanju dubrovačke pomorsko-muzejske zbirke, a u svibnju 1949. je postavljen za direktora novoosnovanoga Pomorskoga muzeja JAZU u Dubrovniku. Bio je član i jedan od osnivača Društva prijatelja dubrovačke starine (1952–2000). Završio je studij povijesti na Filozofskome fakultetu u Zadru, gdje je doktorirao 1975. U svom znanstveno-istraživačkom radu bavio se u prvom redu pomorskom poviješću Dubrovačke Republike. Napisao je veliki broj rasprava, studija i članaka, a objavljena su mu djela: Brodovlje Dubrovačke Republike XVII stoljeća, 1000 godina dubrovačkog brodarstva, Pomorci i jedrenjaci Republike Dubrovačke, Dubrovačka Republika u svjetskom milenijskom nautičkokomercijalnom okviru, Brodari i pomorci Dubrovačke Republike. (16)  

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 26. veljače ratne 1992. godine, dogodio se težak prekršaj primirja u Rijeci dubrovačkoj. U kasnim večernjim satima i tijekom noći neprijateljska vojska pokušala je zauzeti Sustjepan. Branitelji su odbili neprijateljski napad, uspješno i bez gubitaka. (17) Istoga dana u Dubrovniku je nesretnim slučajem, kao pripadnik 163. brigade HV-e poginuo je Mihovil Vlahinić. (18) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 65,66,67

(2) Izvor: www.domus-christi.hr

https://www.facebook.com/durepublika

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5)http://www.zdravlje.hr/novosti/ostale_vijesti/hrvatski_dan_lijecnika_26_veljace

(6) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 65,66,67

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 36

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 52,53

(9) Izvor: www.domus-christi.hr

https://www.facebook.com/durepublika

(10) IVO KARAČ, POVIJEST OSNOVNOG ŠKOLSTVA U DUBROVAČKOM KRAJU , str. 36,37

(11) HBL - Klara Pranjko (2009)

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13)http://osobe.savjest.com/osoba.php?osoba_id=2931&vido-bogdanovic

*http://dubrovackidnevnik.rtl.hr/vijesti/politika/intervju-vido-bogdanovic-golf-na-srdu-nece-se-graditi-a-dube-suica-i-pekara-orlando-moje-su-najvece-politicke-greske

**http://politopedia.net/index.php?title=Vido_Bogdanović

(14) KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

(15) HBL Redakcija (1993)

(16)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 122,123

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -177-Mihovil Vlahinić

(19) Izvor: Hrvatska turistička zajednica/Turistička zajednica grada Dubrovnika

https://www.facebook.com/durepublika

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Nedjelja, 22.09.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. rujna 1405. godine, Dubrovčani su imenovali kralja Tvrtka za uzdarje svojim vlastelinom, te mu darovali kuću u Dubrovniku. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Ponedjeljak, 23.09.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Utorak, 24.09.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Subota, 21.09.2019 08:20

Subota, 21.09.2019 08:20

Petak, 20.09.2019 08:20

Petak, 20.09.2019 08:20

Četvrtak, 19.09.2019 08:20

Četvrtak, 19.09.2019 08:20

Srijeda, 18.09.2019 08:20

Srijeda, 18.09.2019 08:20