Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 24. ožujka 1346. godine, donošenjem odluke o popisu svih strijelca i uvođenjem obaveznog sudjelovanja u strijeljačkim natjecanjima svake svečanosti", vlada Republike napravila je prvi korak u organizaciji strijelaca u Dubrovniku. (8) Na današnji dan, 24. ožujka 1969. godine, u Dubrovniku je umro, konzervator, strojarski časnik i istinski zaljubljenik i proučavatelj dubrovačke prošlosti, osnivač DPDS-a, Lukša Beritić. (15) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Josipa Breškovića (1910 – 2000) (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Latin, Katarina, Agapit, Aleksandar i Javorka. (4) 3. je korizmena nedjelja, koju nazivamo još i Bezimenom nedjeljom, te Nedjeljom solidarnosti, i ne samo prema drugim kršćanima već i prema svim ostalim ljudima. To je dan milosti i tolerancije prema svima. (15)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

18. stoljeće je "značajno doba staroga Dubrovnika". Iz tog razdoblja datiraju i prvi pojavni oblici športskih aktivnosti, koji postaju sastavnim dijelom života u Dubrovniku. Ali već prije 1270. godine zabilježeno je gađanje strijelom, a pojavu dvoboja imamo 1338., plesa 1432., igranja loptom 1448. U prvoj polovici 15. stoljeća zna se za alku, 1491. za mačevanje, 1514. za igru osvajanja gradova, a u 16. stoljeću veslanje i jedrenje. Strijeljanje se u Dubrovniku pojavljuje kao posljedica izravne neprijateljske opasnosti i čestih razbojničkih napada s mora i kopna. Dubrovačka Republika nije imala stalnu domaću vojsku, pa su u opasnosti pozivani punoljetni muškarci, a poslije se, na određeno vrijeme, uzimala plaćenička vojska (barabanti) što se zadržalo sve do francuske okupacije 1806. godine. Najstariji podatak o sudjelovanju u strijeljanju, koje je bilo i obvezno, nalazimo u dubrovačkog kroničara Jakova Lukarevića. On ističe da su omiški gusari oko 1270. godine napali dubrovačke ribarske brodice u Gruškoj luci: "Poslije toga Dubrovčani su naredili, da se mladići njihova grada i teritorija okupljaju u prazničke dane, određujući nagradu onomu koji sa samostrijelom ili strijelom pogodi bolje cilj. Ta vježba osposobljavala je mnogo vještih mladića, a ovaj način je u običaju i kod mornara. Rečena praksa trajala je sve do mog vremena uz predloženu nagradu od strane države puškarima i bombardijerima" (topnicima). Činjenica da u arhivskim dokumentima nalazimo podatak da se za potrebe streljaštva izgradila streljana 1385. godine, najbolje pokazuje koliko se brige i pažnje posvećivalo vježbanju i natjecanju u streljaštvu. Prema dosad pronađenim dokumentima prvi korak u organizaciji strijelaca Republika je napravila 1346. godine, za vrijeme mletačke vladavine. Naime, na današnji dan, 24. ožujka te, 1346. godine, donesena je odluka: "da se popišu svi strijelci i izda naređenje da idu na strijeljanje svake svečanosti". (8) 

Odlukom vlade donesenom na današnji dan, 24. ožujka 1464. godine, zaključilo se da se u vode između Pelješca i Korčule pošalje jedan brod koji će paziti da se stanovnici Pelješca ne miješaju sa onima iz Korčule, gdje vlada kuga. Po tome se može zaključiti da opet vlada velika zabrinutost i oprez u vezi sa novom epidemijom, koja je počela na otoku Korčuli i prijetila je prijeći na područje Republike. Kuga se zbilja i pojavila početkom 1465. g., i to najprije na otoku Koločepu. Iako je vlada dozvolila kacamortima da troše koliko im bude potrebno da bi se izbjegla epidemija, kuga se vrlo brzo proširila i po gradu i u Mlinima, odnosno u Župi dubrovačkoj. Nije pomogla ni odluka da se na gradskim vratima postavi po je­dan vlastelin i pučanin, koji će paziti i preko cijelog dana sprječavati da u grad slučajno ne uđe netko od okuženih. (9) 

Nakon što je Dubrovnik uz pomoć turske diplomacije suzbio nastojanja Vene­cije u onemogućavanju njegove kopnene i pomorske trgovine, Venecija je smišljala nove akcije. Tako je preko svojih trgovaca i diplomata započela pronositi vijest kako je roba koju Dubrovčani donose iz turskih zemalja zaražena kugom. Takve glasine imale su za posljedicu zatvaraje talijanskih luka za dubrovačke trgovce i njihovu robu. *Premda je Dubrovnik imao dobro razvijenu službu raskuživanja trgovačke robe koja je preko njegove luke stizala iz Levanta, zdravstvena vlast u Mlecima postupa s tom robom kao da nije raskužena. Na današnji dan, 24. ožujka 1623. godine, mletačka vlada izdaje naredbu svojem konzulu u Jakinu (Anconi) da izvijesti tamošnju vlast kako dubrovački trgovci raznose kugu koja se raširila po Turskoj, jer Dubrovnik ne vrši dezinfekciju robe uvezene iz Turske*. Time se i balkanska trgovina umjesto Dubrovnika usmjeravala preko Splita. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 24. ožujka 1505. godine, u Dubrovniku je umro pisac i humanist Frano Lucijan Gundulić, čije jejedino poznato djelo nevelika prozna latinska inkunabula Battistino (Baptistinus), jedina očuvana latinska novela ranoga hrvatskoga humanizma, i uz izgubljenoga Dupina Ivana Gučetića dokaz popularnosti toga žanra u Dubrovniku potkraj XV. st. *U noveli je Gundulić opisao istinitu zgodu o varalici iz Genove i njegovu boravku u Dubrovniku potkraj 1489. * (11)

Na današnji dan, 24. ožujka 1762. godine, u Dubrovniku je rođenpjesnik Damjan Betondić. Pisao je prigodne pjesme, a dvije su mu posvećene suvremenim političkim događajima: O bitci kod Visa 1811. i Dubrovnik oslobođen 1814., u kojoj izrazito negativno prikazuje francusku vlast u Dubrovniku, a dolazak austrijske vlasti slavi kao oslobođenje. (12)

Na današnji dan, 24. ožujka 1886. godine, u Livnu je rođen književnik i pedagog Mirko Jurkić. Ojavio je knjigu pripovijedaka Dubrovačka legenda (1928) u kojoj prevladavaju psihološke analize likova, ali i satire političkog stanja i administracije. (13)

Na današnji dan, 24. ožujka 1972. godine, u Dubrovniku jerođen Antonio Vatović, glazbenik, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 9. studenog 1991. na Bosanki prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik specijalne postrojbe MUP-a. (14)

Na današnji dan, 24. ožujka 1969. godine, u Dubrovniku je umro, konzervator, strojarski časnik i istinski zaljubljenik i proučavatelj dubrovačke prošlosti Lukša Beritić, od 1946–1960. godine povjerenik Konzervatorskoga zavoda Dalmacije za Dubrovnik, 1961. izabran za počasnog člana Društva konzervatora Jugoslavije, a 1952., osnivač Društva prijatelja dubrovačke starine, njegov prvi predsjednik, a poslije doživotni počasni predsjednik. Proučavanjem dubrovačke prošlosti, a posebno utvrda i vojnog naoružanja, bavio se od mladosti, a nakon umirovljenja 1940. godine, isključivo se bavio dubrovačkom prošlošću. Kao povjerenik Konzervatorskog zavoda Dalmacije za Dubrovnik i spiritus movens Društva prijatelja dubrovačke starine, Lukša Beritić,pridonio je obnovi, očuvanju i održavanju dubrovačkih zidina i povijesnih spomenika u gradu, Stonu, Sokol kuli u Konavlima, i drugih spomenika na području nekadašnje Dubrovačke Republike. Uz brojne stručne radove, Lukša Baritić objavio je knjige: Utvrđenja grada Dubrovnika, Dubrovačke zidine, Stonske utvrde, Urbanistički razvitak Dubrovnika, Dubrovačka artiljerija, te Tvrđava Sokol u Konavlima. (15)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU 

Na današnji dan, u utorak 24. ožujka 1992. godine, u više navrata otvarana je vatra s Bosanke po Nuncijati kao i s nekih drugih položaja. Na zapadnom dubrovačkom bojištu bilo je napada i iz teškog artiljerijskog oružja. Radio Dubrovnik je upozorio građanstvo da se ne opušta. (16) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 24. ožujka 1992. godine, poginuli su pripadnici 4. brigade HV-e: Goran Kliškić i Ivica Vuco. (17) 

Izvori i literatura:

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 350

(8) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 13,14,15

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 62,63

(10) Hrvatski radio – I program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

*VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 95

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*Dunja Detoni-Dujmić (2002)

(12)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) HBL Vinko Foretić (1983)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -127-

(16) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 133,134

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-227-

(15)http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Četvrtak, 18.07.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 18. srpnja 1358. godine, Veliko vijeće prihvatilo je Višegradski ugovor, jedan je od najvažnijih dokumenata dubrovačke povijesti, kojim Dubrovnik stječe autonomiju, pod ...

Gradoplov
Petak, 19.07.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Subota, 20.07.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Srijeda, 17.07.2019 08:20

Srijeda, 17.07.2019 08:20

Utorak, 16.07.2019 08:20

Utorak, 16.07.2019 08:20

Ponedjeljak, 15.07.2019 08:20

Ponedjeljak, 15.07.2019 08:20

Nedjelja, 14.07.2019 08:20

Nedjelja, 14.07.2019 08:20