Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 4. listopada 1920. godine Marija propetog Isusa Petković službeno je utemeljila redovničku družbu Kćeri Milosrđa. (1) Na današnji dan, 4. listopada 1974. godine, osnovan je Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik. (2) Na današnji dan, 4. listopada 2012. godine, u Dubrovniku je održana Međunarodna konferencija povijesnih gradova. (2a) Na današnji dan, 4. listopada 1686. godine, u Dubrovniku je rođen biograf i povjesničar Serafin Marija Crijević. (3) Danas 4. listopada je blagdan svetog Franje Asiškog, u vjerničkom puku omiljenog sveca, osnivača i zaštitnika franjevačkog reda. (4) Sv. Franjo, utemeljitelj reda i titular crkve svetkuje se u Dubrovniku u crkvi Male Braće, kao i u u župama: Čilipi i Ston. (5) Franjevačke zajednice slave osnovača Reda = svetkovina. U dominikanskim zajednicama – sv. Frano – blagdan. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Zlata; Franka, Frane, Frano, Franjo. (6) 4. listopada, Međunarodni dan zaštite životinja (Sv. Franjo Asiški). (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Godine 1470., za razliku od prethodne tri godine, ima dosta novih zanimljivih zaključaka o izgradnji utvrda grada Dubrovnika. Na današnji dan, 4. listopada 1470. godine, Vijeće umoljenih ovlašćuje Rektora i Malo vijeće, da mogu obavezati svo stanovništvo grada i Astareje za radove na zidinama i utvrdama, te da svak pošalje po jedno lice, a tko to ne učini, mora platiti globu od jednog dukata svaki treći mjesec. To se naređenje moralo poštivati dotle, dok ne bude opozvano od Vijeća umoljenih. (8) 

Na poticaj biskupa Marčelića, brižnog pastira svoga stada i dobrog poznavatelja Marijine duše, koja je najveću je radost vidjela u siromasima, rubnima i prezrenima, na blagdan Blagovijesti 1919. S.(sestra) Marija Petković postavila je temelje redovničke zajednice Kćeri Milosrđa sv. Franje, a na blagdan sv. Franje, na današnji dan, 4. listopada 1920. godine i službeno utemeljila družbu. *Tri desetljeća kasnije, na Blagovijest 1957. godine, zajednica je dobila papinsko priznanje Družbe i konstitucija. Sve do blažene smrti u Rimu 9. srpnja 1966. godine ona je poticala svoje sestre da ponašanjem i žrtvom pokazuju kako se i u njima utjelovila Božja ljubav, dobrota i milosrđe. Nakon provedenog postupka Kongregacije za proglašenje svetih, papa Ivan Pavao II. je 5. srpnja 2002. godine objavio dekret o herojskim krepostima službenice Božje Marije Propetog Isusa Petković, a 20. prosinca iste godine i dekret o čudu koje se dogodilo na njezin zagovor. Službenicu Božju Mariju Propetog Isusa Petković", Papa Ivan Pavao II. proglasio je blaženom 6. lipnja 2003. u Dubrovniku. Družba Kćeri Milosrđa, koju je ona utemeljila, danas ima oko 450 sestara koje djeluju na tri kontinenta, u 12 država i u 67 zajednica. Sestre se bave odgojem mladeži, katehizacijom, njegom staraca i bolesnika, te župskim pastoralom i misijama.* (9) 

U proljeće 1944. četnički major Vojislav Lukačević kao izaslanik Draže Mihailovića bio u Londonu 20. ožujka 1944. i prisustvovao vjenčanju kralja Petra II. Karađorđevića i grčke princeze Aleksandre. U Londonu Lukačević dobiva upute da se vrati u Hercegovinu i krene na Dubrovnik. Njemu se pridružuje četnički major Ostojić i drugi. Po uputama iz Londona oni prikupljaju oko 4500 četnika i kreću na Trebinje, prema Dubrovniku, ali se 23. rujna 1944. blizu Poljica, Huma i Uskoplja sukobljuju s Nijemcima. Kako nisu mogli dalje, kreću u Popovo polje. Tu ih je dočekala 2. dalmatinska proleterska brigada i Dubrovački partizanski odred. Borba se povela, na današnji dan, 4. i 5. listopada, te 1944. godine,  na mostu kod sela Poljica. Četnici su poraženi, zarobljeno ih je oko 1000, a ostali su se razbježali. Lukačević se spasio i tražio kompromis, ali mu je odgovoreno: S izdajicama nećemo pregovarati... Tako je Tito naredio štabu 29. hercegovačke divizije. Lukačević se tada predaje Englezima kod Bileće, koji su ga predali partizanima. Pogubljen je u Beogradu kao ratni zločinac. Dubrovnik je spašen od četnika i ulazi u sastav Hrvatske. A da nije bilo partizana oko Dubrovnika, tko zna kakva bi mu bila sudbina! Kad se Tito vratio iz Moskve u Krajovu, odmah traži informaciju: što je s Dubrovnikom? Nije bio raspoložen, pa početkom listopada 1944., kad doznaje da Dubrovnik još nije oslobođen, na Vis odmah šalje brzojav članovima Vrhovnog štaba Aleksandru Rankoviću i generalu Arsi Jovanoviću, načelniku Vrhovnog štaba, da se najhitnije angažiraju 26. dalmatinska i 29. hercegovačka divizija i oslobode Dubrovnik. Na temelju toga štab 29. divizije izdao je zapovijed za oslobođenje Dubrovnika. Po toj zapovijedi snage 29. divizije imaju napasti Dubrovnik preko Ivanjice. Od Konavala je poslana 2. dalmatinska brigada, ali su dva njemačka bataljuna bila kod Orahovog dola, zapadno od Dubrovnika. Tu je i Dubrovački odred, a u Konavlima Konavski partizanski odred. Izrazito teška, ali i uspješna borba za Dubrovnik vodi se od 16. do 18. listopada. Najveći uspjeh postiže 2. dalmatinska koja oslobađa Konavle pa Cavtat i 18. listopada s istoka prodire u Dubrovnik. Od sjevera se teško probijalo, ali su i hercegovački partizani stigli do Grada. (10) 

Na današnji dan, 4. listopada 1974. godine, osnovan je Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik. Kroz povijest se natjecao u 2. saveznoj rukometnoj ligi bivše države i 1. B hrvatskoj rukometnioj ligi. Prvu službenu, dakako i neslužbenu, jer je prva utakmica u povijesti rukometa u Gradu, klub je odigrao 15. listopada 1974. godine protiv momčadi RK “Hvar” na igralištu na Ilininoj Glavici. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 4. listopada 1686. godine, u Dubrovniku je rođenbiograf i povjesničar Serafin Marija Crijević. U dominikanskom samostanu djelovao je kao knjižničar, arhivist, predavač Svetoga pisma, filozofije i moralne teologije. Marljivo je proučavao dubrovačku vjersku, kulturnu i političku prošlost, istražujući samostanske, privatne i arhivske spise. Deset Crijevićevih djela sačuvanih u 21 svesku (na 6486 sitno pisanih stranica) većinom su biografskoga obilježja; sadržavaju 810 životopisa 540 različitih ljudi. U tome je nadmašio sve što je prije njega na tom polju bilo učinjeno u Dubrovniku pa njegov rad predstavlja nezaobilazan izvor za dubrovačku kulturnu, crkvenu i političku povijest. Pokopan je u dubrovačkoj dominikanskoj crkvi. (12)

11. prosinca 1771. godine, u Dubrovniku je rođenpisac i diplomat Vito Marija Bettera. Velikom je upornošću i spretnošću uspostavljao veze po europskim središtima radi obnove Dubrovačku Republiku. U vrijeme preustrojstva Europe nakon napoleonskih ratova i Bečkoga kongresa B. je djelovao protiv Metternicha, pogotovo zbog pripojenja Dubrovnika. Nakon lutanja po Europi (Madrid, Amsterdam i, vjerojatno, Petrograd), tijekom kojega je, čini se, ponovno propagirao svoja politička gledišta, došao je 1824. na austrijski teritorij i bio odmah uhićen i utamničen. Nakon punih šest godina tek je 1830. izveden pred sud i oslobođen svake krivice. Ipak nije bio pušten na slobodu. Policija ga je zatočila u tvrđavu Munkačevo, gdje je i umro, na današnji dan, 4. listopada 1841. godine, uporno osporavajući austrijskim oblastima pravo da mu sude, jer nikada nije postao austrijskim podanikom. U literaturi se spominju njegove brošure Memoarâ, te Il Patriota Raguseo (Genova ili London, 1814, ili 1815), prožete navedenim idejama. — Vito Marija Bettera je bio obrazovan čovjek, znalac jezika, koji se vješto snalazio u evropskim diplomatskim krugovima. Njegove brošure, zabranjene u Austrijskoj Carevini, danas su bibliofilski raritet. One su zanimljivo svjedočanstvo jednog našinca u međunarodnim okvirima, izljev fanatičnoga patriotizma koji je dobrano prožet povijesnim pasatizmom i nemoći da se Dubrovnik situira u realni europski kontekst. (13)

Na današnji dan, 4. listopada 1846. godine, u Vranjicu kod Splita rođen jearheolog, konzervator i povjesničar don Frane Bulić. Radio je kao suplent u gimnaziji u Dubrovniku (1874–77). Od 1912 do 1925. bio je konzervator za cijelu Dalmaciju. Danas, jedna dubrovačka ulica nosi ime don Frana Bulića. (14)

Na današnji dan, 4. listopada 1969. godine, u Beogradu je umro povjesničar Jorjo Tadić. *Područje njegova znanstvenog interesa bili su Dubrovačka Republika, posebice svakodnevni život, te životopisi poznatih Dubrovčana, dubrovački Židovi, dubrovačka kultura, trgovina, politička povijest, te povijest dubr. zaleđa, Bosne i Srbije. U svoje je vrijeme bio je jedan od najboljih latinskih paleografa, i poznavatelja rukopisa dubr. kancelara i notara.* (15)

Na današnji dan, 4. listopada 1988. godine, u Krapinskim Toplicama umro je hrvatski slikar Branko Kovačević,  od 1946–51. godine, voditelj Umjetničke galerije u Dubrovniku. (16) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 4. listopada 1991. godine, na potezu od Sv. Andrije do brda Petke nalazilo se 7 neprijateljskih brodova. Između Bosanke i Brgata izbio je veliki požar. Gorio je i hotel »Orlando« u Sre­brenom. *Tog, 4. listopada 1991. godine, na Bistrini u Dubrovačkom primorju,poginuo je pripadnik ZNG-e Ante Kalinić, prilikom akcije izvršenja borbene zadaće*. **Istoga dana, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, nestao je, Pero Grošeta, iz Trnovice, rođen 1909**. ***Zbog sve jačih i učestalijih neprijateljskih napada, toga dana izdana je zapovijed da se sva minskoeksplozivna sredstva iz lokaliteta "barutana" na Pobrežju moraju izvući u grad Dubrovnik***. ****Početkom mjeseca rujna '91 godine, na inicijativu skupine studenata s prostora dubrovačke županije, a s obzirom na razvoj ratnih događanja u Republici Hrvatskoj, krenulo se u organiziranje i pripremu Prvog dragovoljačkog odreda iz Zagreba na Južno bojište. Trideset četiri pripadnika postrojbe, s naknadno priključenim pok. Sinišom Tkalecom, krenuli su na put, 4. listopada 1991. godine, u 6,00 sati. U Dubrovnik su stigli 12. listopada 1991. godine****. (17) 7. listopadaDruštvo medicinskih sestara i tehničara u Dubrovniku poslalo je dopis Institutu za fizikalnu medicinu »Dr Simo Milošević« u Igalu, u kojem one mole kolegice u Igalu da im pomognu u traženju triju sestara, koje su na današnji dan, 4. listopada 1991. godine, bile zarobljene u konavoskom selu Radovčićima, gdje su bile u sestrinskoj odjeći i sa sanitetskim kolima radi prijevoza ranjenika. (18) 

Izvori i literatura:

(1) https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Marčelić

*http://www.dubrovackabiskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=2235&Itemid=736

(2) https://www.facebook.com/Rukometni-klub-hrvatske-mlade%C5%BEi-Dubrovnik-178123492243837/

(2a) www.dubrovnik.hr

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Stjepan Krasić (1989)

(4) http://www.sibenik.in/svijet/danas-je-blagdan-svetog-franje-asiskog-i-svjetski-dan-zastite-zivotinja/14491.html

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) http://www.dzzp.hr/novosti/k/medunarodni-dan-zastite-zivotinja-840.html

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 98

(9) https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Marčelić

*http://www.dubrovackabiskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=2235&Itemid=736

(10) OSLOBOĐENJE DUBROVNIKA – 18. listopada 1944. godine, PONOVNO SVANUĆE SLOBODE, dr. Nikola ANIĆ, povijesničar, SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

(11) https://www.facebook.com/Rukometni-klub-hrvatske-mlade%C5%BEi-Dubrovnik-178123492243837/

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Stjepan Krasić (1989)

(13) HBL - Miljenko Foretić (1983)

(14) HBL - Nenad Cambi i Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Jorjo_Tadić

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 527

* VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 29, Str. -66- Ante Kalinić

** VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 268

*** DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. MLADEN JURKOVIĆ, Str. 58

**** DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92.  MLADEN JURKOVIĆ, Str. 60,61

(18) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 33,34

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 23.10.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 23. listopada 1430. godine, poluotočić Danče u neposrednoj blizini Dubrovnika određen je za glavni kontumac. (1) Na današnji dan, 23. listopada 1991. ...

Gradoplov
Četvrtak, 24.10.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 25.10.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 22.10.2019 08:20

Utorak, 22.10.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Subota, 19.10.2019 08:20

Subota, 19.10.2019 08:20