Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 19. listopada 1797. godine, u Dubrovniku francuski kontraadmiral Paul Francois Bruevs jamči u ime Francuske Republike nezavisnost Dubrovnika. (1) Na današnji dan, u noći 19. listopada 1944. godine, na Orsuli partizani su zaklali i bacili u more trinaestoricu mladih domobrana. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Izak i Pavao. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Iz brojnih arhivskih dokumenata, a ponajviše iz sudskih zapisnika, može se dobiti dosta podataka o raskalašenom, nemoralnom i vrlo slo­bodnom životu u Dubrovniku tijekom XV stoljeća. O prilično slobodnom životu u Dubrovniku tijekom XV i XVI stoljeća možemo zaključiti i iz optužnice koju je nadbiskup Mateuca iz grada uputio papi, a u kojoj okrivljuje Dubrovčane što dopuštaju Turcima, »ne­vjernicima«, da odlaze u javne kuće, gdje se nalaze žene kršćanke. Da je raskalašnost zahvatila sve društvene slojeve (vlastelu, trgovce, seljake, zanatlije, trgovce), možemo prosuditi po obilju arhivskih doku­menata toga vremena. U njima nailazimo na pripadnike različitih staleža i različitih zanimanja. Tako je, na današnji dan, 19. listopada 1459. godine, vlada donijela odluku kojom se kaž­njava na godinu dana »donjeg, strožeg zatvora svaki onaj koji tajno ili silom ulazi noću od jednog sata poslije večernje pa do jutarnje "Zdravo Marije" u tuđu kuću«. Malo je vijeće 12. lipnja 1464. g. kaznilo popa Vlaha Dupetinu progonstvom iz, države (na dvije godine), jer se noću uvukao u stan ženi Paska Čelubinovića. Kako je vidljivo iz pismene opo­mene poslate biskupu, ni ovaj veliki crkveni dostojanstvenik se nije zbog toga mnogo uzrujavao, s obzirom na to da je dao izjavu da se on »malo brine o tome što je protiv časti grada, a drugima loš primjer«. (4) 

Kada je do dubrovačke vlade, iako izmišljen, stigao glas da Francuzi kane osvojiti Dubrovnik i u njemu zavesti »demokratsku« republiku, senat je 17. travnja 1797. g., odlučio pisati Federiku Kiriku, dubrovačkom konzulu u Carigradu, i zatražiti od njega da Dubrovačku Republiku i njenu zaštitu preporuči sultanu, te francuskom poslaniku, kao štićenicu Turske. Francuska vlada je također htjela uvjeriti Dubrovnik u svoju dobronamjernost i odlučnost da brani njegovu nezavisnost. Na današnji dan, 19. listopada 1797.  godine, usidrio se francuski kontraadmiral Paul Francois Bruevs sa svojom eskadrom pred dubrovačkim otokom Koločepom, i ostao tu sve do tridesetog dana u mjesecu. Dubrovačka vlada je nerado gledala na prisutnost francuske flote u svojim vodama. No tada se još nije ništa loše dogodilo. Kontraadmiral je posjetio vladu i izjavio kako putuje za Krf, a ovu priliku iskorištava da pozdravi vladu i pokaže joj svoje simpatije, te istodobno zajamči u ime Francuske Republike nezavisnost Dubrovnika. To je izjavio po uputi Napoleona. Vlada je pridala veliko značenje francuskoj izjavi o jamstvu nezavisnosti, te je sve ovo javila svojim predstavnicima u inozemstvu i dala da se tiska u novinama. Preko svog predstavnika u Parizu izjavila je zahvalnost francuskoj vladi te 4. studenog uputila posebno zahvalno pismo Napoleonu. (5) 

Na svojim dekanatskim konferencijama godine 1895. svećenstvo dubro­vačkog i korčulanskog kotara izrazilo je želju da što prije dobije svoj list. Učinilo je to i na sinodu, održanom od 17. listopada, do današnjeg dana, 19. listopada 1900. godine, u Dubrovniku kad se preko svoga opunomoćenika obratilo i biskupu sa zahtjevom za pokretanjem toga lista. Njihovu zahtjevu je bilo udovoljeno. Prvi broj »Lista dubrovačke biskupije« izašao je 1. siječnja 1901. godine. (6) 

Na današnji dan, 19. listopada u Dubrovniku se obilježava obljetnica partizanskog zločina počinjenog na Orsuli. (na svetog Luku 18. listopada 1944. godine.) Na istočnom prilazu gradu Dubrovniku, na današnji dan, u noći 19. na 20. listopada 1944. godine, partizanski krvnici započeli su krvavi pir nad mladim Konavljanima, koje su zarobili partizani 10. hercegovačke brigade. Hrvatski mladići, vezani žicom iz zatvora su kamionom dopremljeni na Orsulu, gdje su ih partizani po dvojicu izvodili iz obližnje barake, klali i bacali niz strmu liticu u more. Trinaest hrvatskih mladića nisu imali prilike preživjeti, a jedini preživjeli, Marko Trtoman čudesno se oslobodio žice kojom su bili vezani i pod okriljem noći uspio pobjeći. Spomen ploča s imenima 13 mladih domobrana podsjeća i opominje svakog dobronamjernika na strahote zločina iz listopada 1944. godine, te na torturu koja je počela samo dan nakon ulaska partizanskih jedinica u Dubrovnik. Okolica Dubrovnika puna je partizanskih stratišta. Nakon Orsule,  uslijedila su hapšenja u tzv. 'oslobođenom' Dubrovniku, pa likvidacije na Daksi, Montovjerni, Boninovu, Domobranskom groblju, a od brojnih stratišta poznata su ona na otocima Jakljanu, Korčuli, Mljetu... Za zločine na cijelom dubrovačkom području nitko nije odgovarao. Danima nakon tog strašnog zločina u listopadu 1944. mrtva su tijela plutala po moru, ispred gradske luke Dubrovnika.  Svjedok tih strašnih dana, na komomoraciji 2014. godine, tada 98. godišnji gospar Pavo Dalmatin, posvjedočio je kako je tada po jugu i studeni, morao isploviti na vesla s nekoliko mladića te iz mora ispred gradske luke vaditi obezglavljena i raspadajuća tijela poubijanih hrvatskih žrtava. Na Orsuli su u noći 19. listopada zaklani hrvatski mladići, a na Daksi, također u okrilju noći s 23. na 24. listopada 1944. godine, poubijani su dubrovački intelektualci i svećenici. Slijedeći strašan zločin dogodio se u veljači 1945. kad su poubijani, politi benzinom i zapaljeni fratri u skloništu na Širokom Brijegu. (7) 

Na današnji dan, 19. listopada 2007. godine, svečano je predstavljen novi svečani zastor Kazališta Marina, koji je naslikao hrvatski slikar Matko Trebotić. Predstavljanjem zastora započela je i proslava 500. godišnjice rođenja znamenitog komediografa po kojem se kazalište zove. Zastor je nazvan "Svjetla i boje Grada", dimenzije su mu 7,5 x 5 metara, platno je posebno pripremljeno od jednog komada. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 19. listopada 1986 godine, u Beogradu je umro glumac Karlo Bulić, rođen u Trstu 1910. g.. Glumom se bavio od 1933., kao član putujućih kazališnih družina. Bio je član kazališta u Banjoj Luci, Sarajevu, Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Nakon II. svjetskog rata osim matične kazališne kuće u Beogradu, gostovao je i u hrvatskim kazalištima i na kazališnim festivalima, pa tako i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Veće uloge: Dundo Maroje (Marina Držića); Lenbach (Miroslava Krleže, U agoniji); Knez, Luco (Iva Vojnovića, Dubrovačka trilogija); Biskup (Ranka Marinkovića, Glorija). Nastupio je u 13 filmova, među kojim Bakonja fra Brne (1951) i Kiklop (1982). Veliku popularnost donijela mu je uloga Doktora Luigija u televizijskoj seriji Naše malo misto (1970–71). (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 19. listopada 1991. godine, u 6.35 sati dat je znak prestanka opće opasnosti oglašene prethodnoga poslijepodneva. Usprkos Haškom primirju, ponovno se minobacačima tuklo po Staroj i Novoj Mokošici, brodogradilištu, Sustjepanu, Mlinima, Srebrenom i Kuparima. Članovi kriznog štaba Cavtata uhapšeni su od strane jugovojske. Oko 3500 izbjeglica smještenih u HTC-u »Dubrava-Babin Kuk« oskudijeva u hrani i vodi. (10) Na današnji dan, 19. listopada 1991. godine, na naslov gradonačelnika Pera Poljanića i predsjednika Izvršnoga vijeća Željka Šikića, stigao je odgovor na njihova pisma od 24. i 30. rujna, sovjetskoga ministra prirodnih izvora i zaštite okoliša, Nikolaja N. Voroncova. On žali tragične događaje, nada se da će »prevladati zdrav razum i da će prestati bratoubilački rat među Slavenima«. Žali što su, dok se Europa integrira, »naše države« (misli na Sovjetski Savez i SFRJ) »žrtve dezintegracijskih procesa, praćenih nasiljem i ljudskim žrtvama«. Nada se da će mirotvorstvo Europske zajednice i predsjednika M. S. Gorbačova donijeti mir Dubrovniku, Hrvatskoj, Srbiji i svim jugoslavenskim narodima, ali da mir — kaže ministar — nadasve ovisi o razumu i kulturi »sunarodnjaka i skoroj uspostavi demokracije u svim republikama i autonomnim pokrajinama Jugoslavije«. (11) Oslobađanje privremeno okupiranog dubrovačkog područja pobjedonosno je završeno koncem listopada 1992. izlaskom naših snaga na međunarod­no priznate granice Republike Hrvat­ske. U sklopu priprema za nastavak rat­nih operacija pomorski diverzanti Od­reda naoružanih brodova Dubrovnik, na današnji dan, u noći s 18. na 19. listopada 1992. godine, izvršili su pregled pri­laza u luku Cavtat. Početak operacije oslobađanja Konavala i operacije Vlaštica, odgođen je za jedan dan zbog olujnog juga. (12) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 334,335

(2) http://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/18728-orsula-genocidni-pocetak-bleiburga.html

(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 334,335

(6) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 20,21

(7) http://www.hkv.hr/reportae/d-borovak/18728-orsula-genocidni-pocetak-bleiburga.html

(8) http://arhiva.nacional.hr/clanak/38439/novi-zastor-za-drzica

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 529,530

(11) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 48,49

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 11.12.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 11. prosinca 1947. godine, u Dubrovniku je rođen Miljenko Bratoš, sekretar općinskog Sekretarijata za narodnu obranu, jedan od najzaslužnijih organizatora obrane Grada, ...

Gradoplov
Četvrtak, 12.12.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 13.12.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 10.12.2019 08:20

Utorak, 10.12.2019 08:20

Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Ponedjeljak, 09.12.2019 08:20

Nedjelja, 08.12.2019 08:20

Nedjelja, 08.12.2019 08:20

Subota, 07.12.2019 08:20

Subota, 07.12.2019 08:20