Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 23. listopada 1430. godine, poluotočić Danče u neposrednoj blizini Dubrovnika određen je za glavni kontumac. (1) Na današnji dan, 23. listopada 1991. godine, neprijatelj je prvi put od početka općeg napada da dubrovačko područje projektilima gađao povijesnu jezgru grada. (2) Na današnji dan, 23. listopada 1994. godine tadašnji svjetski šahovski prvak Gari Kasparov, posjetio je Dubrovnik i odigrao šahovsku simultanku na 25 ploča. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Sv. Ivan Kapistran, Ivanko, Borislav, Teodor i Janko. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 23. listopada 1430. godine, poluotočić Danče u neposrednoj blizini Dubrrovnika određen je za glavni kontumac. Na Dančama je poslije izgrađeno nekoliko drvenih kučića, cisterna i crkva s grobljem. Propisima donesenim 1482. godine određen je smještaj bolesnih od kuge na dijelu Danača ograđenomu 150 m dugim i dva metra visokim zidom, dok su sumnjivi bili izolirani izvan te ograde. Onoga tko je ostao zdrav poslije 20 dana boravka na Dančama premještali bi na predio između gradskih zidina i predziđa, gdje je još mjesec dana provjeravano njegovo zdravstveno stanje. Na Dančama je najgore bilo grobarima (kopcima). Osim što su bili stalno izloženi smrtnoj opasnosti pri prijenosu mnogobrojnih mrtvaca i njihovu pokopu u goleme zajedničke grobnice, grobari su kažnjavani smrću ako bi im na ulici ispala neka mrtvačeva stvar ili ako bi prešli iz mjesta za bolesne na mjesto za zdrave. Tako su grobari Mihoč Mirkovič i Živan Pupak, zato što su došli među zdrave ljude, obješeni 13. siječnja 1483. na uzvisini Danača koja se i danas naziva Vješala. (6) 

Za Dubrovnik važan šahovski događaj dogodio se 3. svibnja 1936., kada je u Dubrovniku gostovao svjetski šahovski prvak dr. Aleksandar Aljehin, jedan od najznačajnijih šahovskih ličnosti u povijesti. Tog dana svjetski je prvak odigrao simultanku na 35 ploča. Izborio je 33 pobjede uz 2 remija i dokazao da je dostojan naslova najboljega svjetskog šahista. Poslije Šahovske olimpijade 1950., i uopće u drugoj polovici 20. stoljeća, za šahovski Dubrovnik nesumnjivo je najznačajniji događaj, posjet još jednog šahovskog velikana 1994. g. *Na današnji dan, 23. listopada 1994. godine, u 17.00 sati, osvjedočeni prijatelj Hrvatske, velemajstor, tadašnji svjetski šahovski prvak Gari Kasparov, u prekrasnom ozračju oko Orlandovog stupa, s isto takvim vremenom, uz nazočnost, za šahovske prilike, golemog broja gledatelja /cca 1.500/, odigrao je simultanku na 25 ploča. Stolovi sa šahovskim garniturama postavljeni su oko jedinstvenog Orlandovog stupa, a 25 suparnika svjetskom prvaku bili su domaći i inozemni uglednici, ljubitelji šaha, te šahisti s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Kasparov je u simultanci bio nemilosrdan pobijedivši rezultatom 24:1. Po pola boda su mu 'otkinuli', odnosno remizirali članovi ŠD Dubrovnik, majstorski kandidati Ivo Sindik i Vicko Marunčić. Sutradan je svjetski prvak obišao povijesne i kulturne znamenitosti Grada, te posjetio i prostora Društva u Dubrovniku. Osim Kasparova, simultanci su bila nazočna i četiri veleposlanika svjetskih velesila: SAD-a, Rusije, Francuske i Velika Britanije. Simultanka Garija Kasparova bila je po svemu izniman spektakl, medijski i propagandno odlično popraćen, tako da su ga zabilježile sve veće svjetske TV postaje i mediji. Za svijet je bila to jedna posve druga, blistava slika Dubrovnika, skoro neprepoznatljiva spram onoga što se događalo prije samo tri godine, dakle vremena njegovih najtežih stradanja. Reklo bi se da je, makar i simbolično, toga 24. listopada 1994. iznikao novi Dubrovnik iz vatre, dima i ruševina*. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 23. listopada 1610. godine, u rodnom Dubrovniku umro je vjerski pisac Arkanđeo (Božo) Gučetić Oblišić. Potomak je ogranka Oblišića obitelji Gučetić. God. 1550. u rodnom je gradu stupio u Dominikanski red. Nakon trogodišnjeg tečaja filozofije u Dubrovniku, starješine su ga 1555. poslale u Bolognu da na tamošnjem generalnom studiju svoga Reda pohađa teologiju. God. 1562. bio je premješten u Milano, gdje je školovanje završio lektorskim naslovom i specijalizacijom u pozitivnoj teologiji. Nakon povratka kući posvetio se propovjedničkoj službi te više puta bio na čelu pojedinih samostana dominikanske Dubrovačke kongregacije. Kao starješina dubrovačkog samostana posvetio je osobitu brigu uređenju knjižnice, obogativši je novim knjigama, za crkvu je nabavio dragocjenu opremu, povećao samostanske prihode s posjeda na Mljetu, izgradio samostanski gostinjac, uredio predvorje samostanske blagovaonice i u gruškom samostanu kapelu glavnog oltara. Dvaput je bio generalni vikar Dubrovačke kongregacije (1602–04. i 1610), a jednom provikar (1608). Senat ga je 1599. izabrao mrkansko-trebinjskim biskupom, što je odobrio general Dominikanskog reda. Međutim, on je godinama odgađao odlazak u Rim od pape dobiti potvrdu, tako da se 1606. na ponovni poziv dubrovačke vlade konačno odrekao biskupske časti. Bio je vješt u matematici i medicini, uživao glas jednog od najboljih tadašnjih teologa u Dubrovniku te bio vrlo cijenjen kao propovjednik na hrvatskome jeziku. Ostavio je u rukopisu više djela iz medicine i matematike, nekoliko zbirkâ propovijedi na hrvatskome te knjigu s molitvama i razmatranjima za bratovštinu  sv. Uršule, ali se ništa od toga nije sačuvalo. Do nas su došla jedino dva njegova djela pisana lijepim hrvatskim jezikom, koja je objavio 1597. za svojega boravka u Rimu. (8) 

Na današnji dan, 23. listopada 1948. godine, u Beogradu je rođena Danica Dedijer, hrvatska kostimografkinja, koja je diplomirala na Filozofskom fakultetu (1972) i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1977). Tijekom tridesetak godina, koliko se bavi kostimografskim radom, ostvarila je više od četiristo kostimografija u dramskim i opernim predstavama, u HNK-u u Zagrebu, Osijeku, u kazalištima u Rijeci, Varaždinu, Dubrovniku. Surađivala je s mnogim hrvatskim redateljima, među ostalima s Kostom Spaićem, Vladom Habunekom, Petrom Selemom, Milkom Šparemblekom, Božidarem Violićem, Ivicom Kunčevićem, Nenni Delmestre, Ozrenom Prohićem, u dramskim, opernim i baletnim predstavama u svim zagrebačkim i hrvatskim teatrima te u inozemstvu. Nagrađena je nizom uglednih stručnih nagrada, među ostalima Nagradom Gavellinih večeri, Sterijinom nagradom za predstavu „Mora“ zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta, Nagradom publike i dr. Danica Dedijer, dugi niz godina surađuje na predstavama Dubrovačkih ljetnih igara. (9) 

Na današnji dan, 23. listopada 1966. godine,u Dubrovniku je rođen Mario Matana (poručnik bojnog broda). Student Pomorskog fakulteta u Dubrovniku, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 10. studenoga 1991. godine na Strinčjeri prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HRM-e. (10)

Na današnji dan, 23. listopada 1967. godine, u Dubrovniku jerođen Mijo Volarević (satnik). Monter, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 8. lipnja 1992. u zaleđu Osojnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršavanja ratne zadaće. (u blizini sela Vukovići)  (11)

Na današnji dan, 23. listopada 1973. godine, u Dubrovniku je rođen Pero Lučić (časnički namjesnik). Učenik, trajno nastanjen u Mrčevu, Dubrovačko Primorje. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 26. siječnja 1992.  Poginuo je nesretnim slučajem 10. veljače 1993. u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršavanje borbene zadaće. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

23. listopada 1991. godine ostat će podvučen neizbrisivo crnim slovima pogroma Dubrovnika. **Na današnji dan, u srijedu  23. listopada 1991. godine, jutro je bilo mirno. Prestala je prethodnoga dana oglašena uzbuna za Gruž i Lapad. No, nakon odjekivanja  eksplozija sirena je oglasila znak za opću opasnost**. *Na današnji dan, 23. listopada 1991. godine, neprijatelj Grada prvi je put od početka općeg napada da dubrovačko područje sručio razaraju­će projektile iz minobacača, topova i brodova i na samo srce grada Stradun, **povijesnu jezgru grada, tu do jučer koliko-toliko sigurnu svetinju**! * ***U tom prvom naletu bombardiranja 23. i 24.listopada izravno su pogođeni minobacačkim aktivno—reaktivnim minama od 82 mm Muzej Rupe, stambeni objekti u Boškovićevoj ulici, stara gradska luka. Dijelovi projektila oštetili su zvonik u Franjevačkom samostanu, Sinagogu u Boškovićevoj ulici, Dominikansku crkvu i palaču Sponza, dok su detonacije rastresle više stambenih objekata u neposrednoj blizini mjesta izravnih pogodaka***. Padalo je i oko Lovrjenca, Bokara i Revelina, u kojem su sklonjeni ljudi. Grad je preživljavao neke od najdramatičnijih trenutaka od Velike trešnje 1667. godine.  U noći između 22. i 23. listopada, cijelo pod­ručje Lapada bilo je izloženo bjesomučnim napadima s kopna i mora. Padale su mine, granate i rakete i po hotelima u kojima su smješteni prognanici. Osim na povijesnu jezgru Grada i Lapad, granate su toga dana padale i na Gruž, Ilijinu glavicu, Danče i Ploče. Ubojiti projektili sumanutih silnika upereni na civilno stanovništvo i gospodars­ke objekte pričinili su dosta štete, bilo je ranjenih, a prilikom neprijateljskog topničkog napada poginuo je pripadnik CZ-e Grgur Vuletić. (13) Na današnji dan 23. listopada 1991. godine, u Župi dubrovačkoj, prilikom izvršenja borbene zadaće,poginuli su branitelji: Ivica Matić, Mirko Petrekanović, u Srebrenom, Ivan Radoš, u Mlinima, kao pripadnik Specijalne postrojbe MUP-a, i Željko Putica, na Bosanki, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e.(14) Na današnji dan, 23. listopada 1991. godine, u noćnim satima neprijatelj je s Ivanjice ušao u selo Buiće u Župi dubrovačkoj i zapalio pet kuća. Nakon uspješno pruženog otpora, branitelji dragovoljci su se s toga prostora povukli na prostor Mandaljene i Čibače. Na prostoru, odnosno crti Kupari-Mandaljena-Donji Brgat, branitelji su se održali, sve dok neprijatelj nije izvršio desant preko mora iz Cavtata u Kupare, 24. listopada, (četvrtak) oko 10,00 sati ujutro. Krenuo je na brdo Trapit iznad Kupara, s boka braniteljima. Tada su se branitelji morali izvući na prostor Čibače, Dubca i Gornjeg Brgata. (15) Na današnji dan, 23. listopada 1991. godine, nestalo je pet pripadnika 4. brigade HV-e: Fernando Esteban Delucchi, Arnold Nožić, Andres-Branko Pilsel, Alejandro Nestor Patron i Miljenko Tadić. (16) *1. listopada 1991. godine jugoslavenska vojska započela je s razaranjem područja općine Dubrovnik. Stara gradska jezgra Dubrovnika izravno je bombardirana u tri navrata i to 23. -24. listopada; 8. -13- studenog i 6. prosinca 1991. godine. Prilikom bombardiranja povijesne jezgre neprijateljska vojska ko­ristila je: minobacačke kumulativne i zapaljive mine od 120 i 82 mm, minoba­cačke aktivno-reaktivne mine od 82 mm, navodeće rakete 9K11, tromblonske kumulativne mine, topovske projektile svih kalibara (od 20-105 mm) i sve vrste streljačkog naoružanja, dok su detonacije haubičkih projektila od 155 mm, avi­onskih raketa, avionskih kasetnih bombi te svih vrsta bombi koje su, eksplodiravši u neposrednoj blizini, proizvodile štetne vibracije poput malih »lokalnih potresa« oštećujući nosivu zidanu konstrukciju svim objektima unutar gradskih zidina i šire. Ukupan broj projektila kojima je neprijateljska vojska bombardirala stari grad kreće se do 1500 komada, svih vrsta. (17) 

Izvori i literatura:

(1) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 154,155

(2) DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 10 — 26. listopada 1991.

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 530

**ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 28,29

(3) http://hr.wikipedia.org/wiki/Šahovski_klub_Dubrovnik

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 154,155

(7) http://hr.wikipedia.org/wiki/Šahovski_klub_Dubrovnik

*http://www.skdubrovnik.hr/php/povijest.php?clanak_id=23

(8) HBL Stjepan Krasić (2002)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=5&idclana=373

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -130-

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -192-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -217-

(13) DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 10 — 26. listopada 1991.

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 530

**ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 28,29

***Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 486

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 30, Str. -108- Ivica Matić, Str. -109- Mirko Petrekanović, Str. -111- Ivan Radoš, Str. -110- Željko Putica

(15) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –

MLADEN JURKOVIĆ, Str. 99,100

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-256-

(17) *Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 486

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 22.10.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Srijeda, 23.10.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 24.10.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Subota, 19.10.2019 08:20

Subota, 19.10.2019 08:20

Petak, 18.10.2019 08:20

Petak, 18.10.2019 08:20