Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 27. listopada 1938. godine, u zagrebačkom HNK, postavljena je zaboravljna komedija "Dundo Maroje" Marina Držića, u režiji Marka Foteza. (1) Na današnji dan, 27. listopada 1833. godine, u Zatonu kraj Dubrovnika umro je liječnik, pjesnik i prevoditelj Đuro Hidža, (2) a 27. listopada 1835. g., u Dubrovniku je rođen hrvatski jezikoslovac, filolog i leksikograf Pero Budmani. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Sabina, Gordana, Cvjetko, Vincent, Radoslav i Bartolomej. (4) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Miha Dendera (1919-2012). (5) 27. listopada – Svjetski je dan audiovizualne baštine (UNESCO). (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Već u drugoj polovini XIV stoljeća znamo da su privatnici primali strance na konak i da su u svojiim kućama imali kreveta za njih. To su radili i kasnije, jer svi stranci, naravno, nisu mogli odsjesti u onoj jednoj gostionici koja je postojala, a vjerovatao da to nisu ni htjeli. Iz XIV st. imamo jednu vijest, kada je, na današnji dan, 27. listopada1375. godine, nekome naređeno da ne smije u svojoj kući okupljati strance i tu napraviti hospicij, i da pazi da se tu ne čini kakvo nemoralno djelo, jer će inače biti kažnjen." Slična su upozorenja upućivana i drugim gostioničarima, jer je, izgleda, gostionica služila i za zabavu sa ženskima. (7) 

Usporedo sa sprovođenjem popločavanja ulica u Dubrovniku se postupno uređivala i gradska kanalizacija. Još krajem XIII i tijekom XIV stoljeća nailazimo na zapise, naredbe, upozorenja i globe koje se odnose na neispravno od­vođenje vode i nečisti. Međutim, sve je to još neorganizirano, spora­dično, bez određenog plana i reda. Tek početkom XV stoljeća vodi se ozbiljnija briga o sprovođenju ispravne gradske kanalizacije. Iz podatka da su 31. ožujka 1397. g. izabrana trojica vlastele koji će donijeti prijedlog što treba učiniti s kloakama punim nečiste vode, koja teče na Placu može se naslutiti da već tada postoji neka kanali­zacija, doduše samo na glavnoj ulici, i to samo na dijelu glavne ulice. Iste godine, na današnji dan, 27. listopada, te 1397. godine, Veliko vijeće ovlašćuje kneza i Malo vijeće da narede da se očiste podzemni kanali koji odvode nečist, ali je zapisano da se odluka odgađa. Kako su se gradile nove kamene kuće, a rušile stare drvene, tako su se gradila i nova sabirališta otpadnih voda i nečisti. Njihovim spaja­njem, doduše postupnim i neredovitim, stvarala se kanalizacijska mreža. Sve je to još uvijek bez jasne koncepcije, prepušteno svakodnev­nici, pojedincima, kako im je najbolje odgovaralo, a odluke su se dono­sile onako kako ih je vrijeme i život nametao. I to tako traje sve do 1436. g., kada Veliko vijeće donosi odluku o uređenju gradske kanaliza­cije. (8) 

U današnjem Gradoplovu donosimo dvije priče o gradskim stražama. Na današnji dan, 27. listopada 1494. godine, donesen je zanimljiv zaključak, što se tiče vratara gradskih vrata od Pila, u kojem se kaže, da su ubuduće vratari pod prijetnjom otpusta obavezni svaki po 8 dana naizmjenice zatvarati i otvarati vrata; ključeve primati od Rektora i njemu ih vraćati. *27. listopada 1531. godine, Vijeće umoljenih donosi nadopunu odredbe o stražama grada iz 1528. U toj nadopuni se određuje, da se radi bolje budnosti stražara stavi u svaku stražarsku kućicu po jedno zvono odgovarajuće veličine, a na Minčetu jedno veće, težine ispod 400 litara (oko 150 kg). Zvonjenjem tih zvona imali su se oglašivati stražari i jedna straža drugoj odgovarati cijele noći. Razlog tome je, što se za jakoga vjetra i ružnog vremena, ne može se čuti glas odziva stražara*. (9) 

Godinu dana nakon što su uvedeni u registar društava ŠK "Jug" i ŠK GOŠK osnovan je i treći sportski klub na užem području Dubrovnika. Službeni zahtjev za priznavanje kluba podnesen je 1923. godine. U ime promicateljnog odbora Petar Pasarić i Herman Reić zatražili su potvrdu pravilnika. Nakon što je Sresko poglavarstvo preko svojih policijskih agenata ustanovilo da će se udruga uistinu baviti najavljenom športskom djelatnošću, stigao je pozitivan odgovor. Veliki župan dubrovačke oblasti aktom br. 215, na današnji dan, 27. listopada 1923. godine, odobrio je pravila i osnutak kluba. Tako je utemeljen Športski klub "Građanski".224 On je za klupski znak imao dubrovački grb sa slovom "G". Iz klupskih pravila doznajemo da je "svrha kluba gajenje i promicanje svih športova, a specijalno nogometa, priređivanjem javnih utakmica". Tako je klub započeo djelatnost, kao i njegovi prethodnici, s najpopularnijim sportom - nogometom, da bi poslije osnovao i druge sekcije. Bio je to klub užega gradskog područja, za razliku od GOŠK-a koji je pripadao predjelu Gruža. Okupljao je članstvo bez obzira na stalešku pripadnost i zanimanje. Prvi javni nastupi uslijedili su 1924. godine s mjesnim klubovima "Jugom" i GOŠK-om, ali s mladom i neiskusnom momčadi nije im se mogao ravnopravno suprotstavljati. S "Jugom" je igrao četiri utakmice i sve izgubio (0:2, l:2, 0:1, 2:4), a s GOŠK-om tri utakmice i također sve izgubio (0:3, 0:3, 0:4). Početak uspona nogometne sekcije i preuzimanja dubrovačkog primata od GOŠK-a započeo je 1936. godine. Zanimljiv je podatak da je prva utakmica u toj godini s "Jedinstvom" iz Herceg-Novog privukla veliki broj gledatelja. Željni utakmica, koje se u Dubrovniku nisu igrale gotovo dvije godine, okupilo ih se, prema procjeni novinara, oko 2500 do 3000. U siječnju 1940. održana je posljednja godišnja skupština, na kojoj je izabrana, jednako tako, posljednja uprava "Građanskog". (9a) 

Počeci tenisa u Dubrovniku datiraju u 19. stoljeće kad su na prvom igralištu u Dubrovniku, u Vojnoj pomorskoj akademiji, igrali časnici i pitomci. Osim vojnog igrališta, krajem prošlog stoljeća, spominje se i igralište u vrtu hotela "Imperial", prvog modernog hotela u Dubrovniku. Otvoren je 1897. godine, a u reklami za 1899. godinu svojim gostima nudi novi sadržaj za zabavu i razonodu - igranje tenisa. Važan događaj za teniski sport dogodio se 5. svibnja 1906. godine,kada je osnovan "Gruški zabavni klub", koji je njegovao tenis i mao svoje igralište u Gružu, na predjelu gdje je danas robna kuća "Srđ". U razdoblju između dva Svjetska rata, poprištem međunarodnih teniskih turnira bili su Kupari.1932. godine izgrađeno je tenis igralište u Lapadu, u blizini kupališta "Sumratin". Otvoreno je 6. i 7. kolovoza, te 1932., egzibicijskim mečevima najboljih jugoslavenskih igrača. Na tom igralištu, 9. i 10. travnja 1939. godine, održano je prvo međunarodno prvenstvo Dubrovnika, na kojem je nastupilo nekoliko poznatih tenisača. Kao zanimljivost spomenimo i da u razdoblju između dva Svjetska rata, tenis u Dubrovniku nije bio masovan, pa ne iznenađuje što je 1937. godine zatvoreno igralište Iza grada (na Tenisu)," … jer za ovu granu Športa u našem gradu vlada mali interes i radi toga vlasnici nijesu imali računa održavati ga", izvijestio je lokalni list "Narodna svijest", u u svom 46. broju, objavljenom, na današnji dan, 27. listopada 1937. godine. (9b) 

Peti nogometni klub koji je u Dubrovniku gajio nogomet, športski klub "Zmaj", utemeljen je, na današnji dan, 27. listopada 1938. godine. Razlog da se osnuje još jedan nogometni klub je relativno velik broj igrača GOŠK-a (više od 30), posebno mlađih, koji nisu mogli istisnuti starije i iskusnije iz ekipe. Željeli su nastupati, pa su se odlučili za novi klub. Konstituirajuća skupština bila je u Lapadu u restauraciji "Šibenik". U prisutosti dvadesetak članova, pretežito s tog područja i pod predsjedavanjem Andra Vlahušića, održana je osnivačka skupština. Zanimljivo je napomenuti, a o tome svjedoči i novinski izvještaj, da je godišnja skupština održana istog dana kad je odobren rad Kluba 5. studenoga 1938. godine. Na skupštini održanoj u Gružu u prisutnosti predstavnika Mjesnog odbora za nogomet Periše Barbira, bilo je riječi o dotadašnjem radu i svrsi Kluba. Javno nastupati klub je započeo prije službenog utemeljenja. U ožujku 1938. imao je na Gruškom polju utakmicu s GOŠK-om; ona je završena neriješeno 0:0. U drugom susretu s istom ekipom u listopadu 1938. poražen je s 2:4. (9c) 

Redatelj, kazališni povjesničar, pisac i prevoditelj Marko FOTEZ, proslavio se vrhunskom scenskom obradom i režijom zaboravljne komedije "Dundo Maroje" Marina Držića u zagrebačkom HNK, na današnji dan,  27. listopada 1938. godine. Jedan od osnivača "Dubrovačkih ljetnih igara", Marko Fotez, režijom Držićeva Plakira, 27. srpnja 1951. kao i Shakespeareova Sna Ivanjske noći, tri godine kasnije, 18. kolovoza 1954. godine, u parku Gradac, utemeljio je koncepciju festivala Dubrovačke ljetne igre i njegovih predstava na otvorenom prostoru. Njegova ostavština pohranjena je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, a dijelom u Arhivu Dubrovačkog festivala. *Kazališnom redatelju Marku Potezu posebna je čast ukazana u Domu Marina Držića jer je 27. li­stopada 1938. godine napravio teatarsku i kulturnu senzaciju postavljanjem na scenu Hrvatskog narod­nog kazališta u Zagrebu Držićeve komedije Dundo Maroje, koja prethodno nije prikazivana puna četiri stoljeća, da bi zatim s tim scenski uskrslim remek-djelom putovao do mnogih europskih pozornica otkrivajući svijetu suvremenost pisca i životnost nje­govih likova. Veliki uspjeh Fotezove predstave po­svema je promijenio Držićevu kazališnu fortunu i on je od tada najizvodeniji hrvatski dramski pisac uopće. U kripti Doma Marina Držića je kip Marka Foteza - vjerna kopija njegova lika upravo iz 1938. godine, a izrađen je na takav način da redatelj sjedi u rodenovskoj pozi na stubištu pored praznog groba*... (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 27. listopada 1833. godine, u Zatonu kraj Dubrovnika umro je liječnik,  pjesnik i prevoditelj Đuro Hidža. *Dubrovačkim gradskim liječnikom izabran je 1783, 1784. privremeno je bio dodijeljen za liječnika bosanskomu paši. Najviše je njegovih pjesničkih radova (cjelokupna talijanska i gotovo sva latinska lirika te ljubavne pjesme na hrvatskome) sačuvano u prijepisu Poesie amorose del sig. Dottor Giorgio Higgia Raguseo, u Državnom Arhivu u Dubrovniku. Hidžina lirika na hrvatskome sačuvana je također u nekoliko autografskih zbirka u Znanstvenoj knjižnici u Dubrovniku, te u prijepisu Ivana Augusta Kaznačića, u Arhivu Male braće u Dubrovniku, gdje se nalazi i više od 100 latinskih epigrama, često s aktualnom, protufrancuskom tematikom; poslanice, elegije i još nešto tematski raznovrsnih pjesama.* Premda je sam više držao do svojih izvornih stihova, njegov se prevoditeljski rad smatra mnogo značajnijim. S latinskoga na hrvatski preveo je sveukupnoga Vergilija, Horacijevu liriku (što je i jedini cjelovit prijevod na hrvatski jezik), Ovidija i Propercija, te ponešto od dubrovačkih latinista. (11)

Na današnji dan, 27. listopada 1835. godine, u Dubrovniku je rođenhrvatski jezikoslovac, filolog i leksikograf  Pero Budmani. Profesor u dubrovačkoj gimnaziji, a potom od 1883. do 1907. urednik Akademijina Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika (obradio dmaslinski). Poliglot i vrstan matematičar, član JAZU. U ediciji Stari pisci hrvatski priredio više djela. U časopisima objavljivao prijevode. Njegov rad "Dubrovački dijalekat kako se sada govori" (Rad JAZU, 1883, 65) daje prvi cjelovitiji opis jednoga štokavskoga govora s idejom o lingvističkoj karti dubrovačkoga predjela i, pri obradbi posuđenica, s ukazivanjem na starodalmatski jezik. Dao je pregled hrvatskih gramatikâ i rječnikâ povodom 50. obljetnice ilirskoga preporoda (Pogled na istoriju naše gramatike i leksikografije od 1835. godine, Rad JAZU, 80/1885). Uspješan kao gramatičar: Grammatica della lingua serbo-croata (illirica) (1867), rađena na načelima karadžićevske jezične norme uz čuvanje više obilježja hrvatske gramatičarske tradicije. Pero Budmani umro je u Castel Ferretti, u Italiji, 27. prosinca 1914. godine. (12)

Na današnji dan, 27. listopada 1872. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pjesnik i prevoditelj Vlaho Getaldić. Sudionik je posljednjeg sastanka vlastele koja je htjela obnovu Republike 18/19. siječnja 1814., ali nešto kasnije, poput mnogih dubrovačkih plemića, ulazi u državnu službu. Najpoznatiji je po latinskom prijevodu Gundulićeva Osmana, objavljenom u Veneciji 1865. Golema neistražena rukopisna ostavština, koja ga svrstava u red najplodnijih hrvatskih latinista XIX. st., pohranjena je u Arhivu Male braće u Dubrovniku. (13)

Na današnji dan, 27. listopada 1952., u Dubrovniku je umro vrijedni prenositelj dubrovačke tradicije i neizostavni sudionik javnoga života Grada u razdoblju između dvaju svjetskih ratova Vlaho Turčinović. Uz brojne dužnosti u državnim službama, bio je osobito aktivan u kazališnom životu, i crkveno-karitativnom radu. Bio je član Dubrovačke diletantske kazališne družine koja je djelovala do Prvoga svjetskoga rata, a potom i vrlo aktivni predsjednik Dubrovačkoga kazališnog društva. Bio je i dugogodišnji član dubrovačke podružnice Hrvatskoga kulturnoga društva „Napredak“ od samog osnivanja podružnice 1928. g. Više od dvadeset godina, sve do smrti, bio je crkovinar (član uprave) Zborne crkve Svetoga Vlaha. Vlaho Turčinović nije imao djece. U duhu svojih kršćanskih načela udomio je jednu siromašnu djevojku. (14)

Na današnji dan, 27. listopada 1968. godine, u Metkoviću jerođen Martin Šijaković (bojnik). Student Građevinskog fakulteta u Zagrebu, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 18. listopada 1991. godine na brdu Čijak iznad Orašca, prilikom izvršenja borbene zadaće. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 27. listopada 1991. godine, od 7. 30 sati ispaljeno je više od 20-ak mina koje su padale po različitim dijelovima grada. Pucano je po renesansnom dvorcu Sorkočević u Rijeci du­brovačkoj. S područja Slanog, projektili iz višecjevnih raketnih bacača potre­sali su Ston i sela Stonskog primorja. Nastavljeni su pregovori u Cavtatu između predstavnika Skupštine Općine Dubrovnik i JA u nazočnosti promatrača EZ-a i predstavnika općinskog Odbora Crvenog križa. EZ-a zahtijeva od JNA da poštuje primirje od 18. 10. i prekine opsadu Dubrovnika, te mu omogući dostavljanje sanitetskog materijala. Ujedno osuđuje zahtjev vojske da hrvatska policija preda oružje, objašnjavajući da bi to za­pravo značilo predaju grada. (16) Na današnji dan, 27.listopada 1991. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginuo je Antun Čagalj, iz Pridvorja. (17) Odbor za povratak Dubrovčana u Dubrovnik, sa sjedištem u Zagrebu, uputio je, na današnji dan, 27. listopada 1991. godine, javnosti sljedeći apel: Građani grada Dubrovnika, građani Republike Hrvatske! Svi Hrvati i svi dobri ljudi svijeta! U osvajačkom ratu, koji Republika Srbija vodi protiv Re­publike Hrvatske kucnuo je presudni čas za krunu svih hrvat­skih gradova — za Dubrovnik. Okupacijske armijsko-četničke snage prisiljavaju Dubrov­čane na izgon iz Grada, traže skidanje domovinskoga, hrvat­skoga barjaka. Kroz cijelu povijest Dubrovnik je svima davao, svim vjera­ma, svim narodima, umjetnicima,znanstvenlcima, svim ljudi­ma, Dubrovnik je grad ljudskih prava. Vrijeme je da vratimo dug Dubrovniku. Više niti jedan Dubrovčanin ne smije napustiti Dubrovnik. Svi Dubrovčani neka se vrate u Dubrovnik. Svi Hrvati i svi do­bri ljudi od danas su Dubrovčani. Krenimo svi u Dubrovnik! Konvoj je stigao u Dubrovnik 31. listopada. (18) Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata i neposredno nakon njega u dubrovačkim postrojbama Hrvat­ske vojske poginuli je, stradalo i umrlo više dubrovačkih hranitelja. Obolio je i na današnji dan, 27. listopada 1996. godine u Dubrovniku, kao pripadnik 163. brigade HV-e umro Pero Bjelokosić.(19) 

Izvori i literatura:

(1) Antonija Bogner-Šaban (1998)

HBL Lovorka Čoralić (1998)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Fotez

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Šimun Šonje (2002)

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Milan Moguš (1989)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) http://www.os-igkovacic-stitar.skole.hr/print/?prt_name=news&prt_id=1183

(7) str. 23,24

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 28

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 111

* LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 132

(9a) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 150,155

(9b) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 195,196,197

(9c) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 193

(10) Antonija Bogner-Šaban (1998)

HBL Lovorka Čoralić (1998)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Fotez

* SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 245

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*HBL Šimun Šonje (2002)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Milan Moguš (1989)

(13) HBL Nikša Lučić i Darko Novaković (1998)

(14) http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=89142

Ivan Viđen

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -103-

(16) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 531

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 268

(18) DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 11 — 30. listopada 1991.

(19) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -247- Pero Bjelokosić

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 22.10.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 22. listopada 1433. godine, Vijeće umoljenih izglasalo je naredbu (ordo) da se oko samostana Sv. Klare izgradi visoki zid. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Srijeda, 23.10.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 24.10.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Ponedjeljak, 21.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Nedjelja, 20.10.2019 08:20

Subota, 19.10.2019 08:20

Subota, 19.10.2019 08:20

Petak, 18.10.2019 08:20

Petak, 18.10.2019 08:20