Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 30. listopada 1409. godine, dubrovačka vlada donijela je zaključak da se od toga dana »svi psi moraju ili vezati ili uputiti izvan grada. (1) Na današnji dan, 30. listopada 1435. godine humskog vojvodu Stjepana Vukčića Kosaču Dubrovčani su imenovali svojim vlastelinom. (2) Na današnji dan, 30. listopada 1944. godine, u Dubrovniku je rođen scenograf Marin Gozze. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marcel, Klaudija, Marojko i German. (4) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Ante Salacana (1914-1990). (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Podosta brige dubrovačkoj vladi zadavali su psi koji su skitali po uli­cama, i to ne u malom broju. Zbog toga je i razumljiv zaključak koji je vlada donijela na današnji dan, 30. listopada 1409. godine, da se od toga dana »svi psi moraju ili vezati ili uputiti izvan grada. Oni koji se nađu nevezani moraju se smjesta ubiti«. Dana 12. siječnja 1458. g. uzet je u gradsku službu Ilija Lukšić za pisara, tj. određeno mu je da goni pse iz crkve Gospe i sv. Vlaha i iz Luže, da sve to čisti (najvjerojatnije od pseće nečistoće), i da pazi da sve naređeno bude izvršeno. Iz ove odluke vlade možemo indirektno zaključiti da je bilo podosta pritužbi i »problema« vezanih za pse koji obitavaju na području grada, jer Dubrovčani, oduvijek poznati kao vrlo štedljivi i tvrdi na izdavanju novca, odlučuju, eto, da se uzme plaćena osoba za brigu o psima, odnosno da riješi grad njihove napasti i nepodopština. (6) 

Dubrovnik, stiješnjen u početku na opseg grada, postupno je širio ie područje. U 13. stoljeću je, uz Elafitske otoke, imao pod svojom vlašću i otok Lastovo, Župu i Rijeku dubrovačku, a do kraja 14. stoljeća prošrio se na značajna područja: poluotok Pelješac, otok Mljet i Slansko primorje. Dobivanjem dijela Konavala, koji je držao Sandalj Hranić (1419) i   drugoga dijela, koji je držao Radoslav Pavlović (1427.) završeno je širenje Dubrovnika. Na tom području, od Sutorine do Kleka, ostat će sve do gubitka državnosti 1808. godine. Stekavši, zapravo kupivši Konavle, Dubrovčani su, po uzoru na ranije stečena područja, osnovali knežiju Konavala.No, na upravu tog područja nisu odmah poslali kneza iz redova vlastele, nego jednog pučanina. Kada se 1. srpnja 1419. raspravljalo u Senatu hoće li poslati na upravu Konavala nekoga iz redova vlastele ili pučanina, samo je jedan senator glasao da se pošalje vlastelin, a svi ostali dali su glas za pučanina. Tako je istog dana za vice-kneza Konavala izabran Nikolica Đerdašev, zvan Đurđević, s mandatom od četiri mjeseca. Nikolica je jedva započeo svoj mandat. Opozvan je već 14. kolovoza, a na njegovo je mjesto postavljen drugi pučanin, župan Milat Gojčinović. No ni njegovo vladanje nije bilo dugog vijeka. Opozvan je poslije dva i pol mjeseca (30. listopada 1419). Proces ulaska u posjed Konavala bio je uzbudljiv i trajao je sve do svibnja 1420. Dana 23. svibnja 1420. godine izrađen je u Senatu konačni plan preuzimanja Konavala i ujedno donesen propis o izboru konavoskog kneza. Poslije dva dana (25. svibnja) izabran prvi konavoski knez Nikolino Marin Gundulić. Recimo i to da se , od prvog konavoskog kneza, Nikolina Gundulića, do posljednjega kneza Vlaha Bernarda Kabužića u Konavlima izmijenilo više od 520 knezova. (7) 

Nakon smrti Sandalja Hranića, njega je u Zahumlju naslijedio sinovac Stjepan Vukčić Kosača. Novi humski vojvoda u početku je s Dubrov­čanima bio u dobrim odnosima. Nakon što je 28. ožujka 1435. ostavio on u Dubrovniku poklad, te 10. listopada iste godine potvrdio Republici posebnom poveljom posjed Konavala, priznajući im pri tom povelje svoga predhodnika, Dubrovčani su, na današnji dan, 30. listopada, te 1435. godine,  humskog vojvodu Stjepana imenovali svojim vlastelinom, te mu istoga dana izdali i potvrdu o njegovu pokladu. Kasnije, 1437, zavadili su se Stjepan Vukčić i Radoslav Pavlović. Vukčić je posegnuo za Radoslavovim gradovima Trebinjem, Klobukom i Bilećom. Pomoću turskog vojvode Ishaka osvojio je Trebinje, a Radoslavovi ljudi su potražili zaklon na dubrovačkom teritoriju. Dubrovčani su se bojali Vukćićevih represalija. Istodobno oni su se nastojali umiliti turskom namjesniku u Bosni, te mu 1439. poslaše poslanika koji je novoimenovanog namjesnika trebao pozdraviti laskavim kompli­mentima. Odnosi i s Vukćićem i s Turcima bili su dakle snošljivi. No ne zadugo. Već te 1439. Dubrovčani su se tužili na neprilike koje im pravi Vukčić, a one se nastavljaju i slijedećih godina. (8) 

Nakon ulaska partizana u Dubrovnik 18. listopada 1944.,  već sutradan je na Orsuli, na tadašnjem istočnom izlazu iz grada, ubijeno najmanje jedanaest mladića. Nijedan nije bio stariji od dvadeset i dvije, ni mlađi od devetnaest godina. Od jedanaest poznatih žrtava, devetorica su Konavljani, listom braća i rođaci, koji su nekoliko mjeseci ranije, stupili u ustašku satniju koja je u Grudu došla u svibnju 1944. Nitko od njih nije suđen, nikomu nije dokazana krivica. Krvavi kotač se time nije zaustavio. Na otočiću Daksi nekoliko dana kasnije, 25. i 26. listopada 1944. noću je smaknuto nekoliko desetaka Dubrovčana, skoro bez iznimke Hrvata, pedeset i troje uglavnom uglednih intelektualaca i svećenika. Daksa je samo jedno, danas svakako najpoznatije stratište. Stravičnim masakrima na Orsuli i Daksi nije okončan obijesni ples krvoločnog pobjednika. Nedužni su ljudi ubijani na brdašcu Montovjerna, iz Slanoga je u hercegovačko zaleđe odvedena skupina muškaraca i žena i tamo okrutno, bez suda, pobijena. U stratišta se broje i domobransko vojno groblje u Gospinu polju i gradsko groblje Boninovo. Na otočiću Jakljanu pobijeno je između dvadeset i trideset ljudi, većim dijelom njemačkih ratnih zarobljenika. Dubrovčani su odvođeni i na Korčulu i tamo ubijani, baš kao i nad jamom Vraninom. U Dubrovnik je, na današnji dan, 30. listopada 1944. godine, dovedena veća skupina zatočenika iz različitih dijelova dubrovačke okolice, a iz dvije skupine s Pelješca samo je manji dio ubijen nakon prividnoga suđenja: ostali su smaknuti bez milosti, po kratkom postupku. Ni nekoliko mjeseci kasnije smrtonosni se žrvanj nije zaustavio: 1945. su suđeni dr. Dominik Barać, Mihaljević, Veramenta, a kosti uglednih Dubrovčana razasute su oko vile Rašica na Lapadu, na Mljetu i Lastovu, u Trogiru. Bacani su u more kroz kasnije zazidanu «bužu» na zidinama zatvora Karmen. Pamti se da je pred kraj 1944. u Dubrovnik dovezen kamion Imoćana kojima se se ovdje gubi trag. Ljude se odvodili iz kuća i prvih poratnih godina. Pred improvoziranom sudnicom u gimnazijskoj gimnastičkoj dvorani 1947. s leđa je ubijen Stjepan Wolitz. U tamnicama su smaknuti Boris Krasovac, Pero «Peruka» Bjelokosić, Niko Jelić, Ivka Kristović, Božo Martinović, Božo Njire, Niko Prkačin, Luka Rajković. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 30. listopada 1944. godine, u Dubrovniku je rođen scenograf  Marin Gozze. Maturirao je 1963. u Dubrovniku, diplomirao 1969. na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu, a  TV scenografiju specijalizirao 1972. u Rimu. *1977.-79. zaposlen je kao tehnički direktor Hrvatskog Narodnog Kazališta u Varaždinu. 1985. postaje scenograf u stalnom radnom odnosu u Kazalištu Marina Držića , u kojem je bio i ravnatelj u dva mandata, 1991.-1994. i 1998.-2002..* Inscenacije radi od 1970, prvo u zagrebačkom Teatru &TD (R. Marinković, Prah), potom u Dubrovniku (I. Vojnović, Prolog nenapisane drame, 1971; L. Paljetak, Govori mi o Augusti, 1975), Splitu (R. Marinković, Glorija, 1978; M. Marulić, Judita, 1979) i Varaždinu (A. P. Čehov, Galeb, 1978) te u drugim hrvatskim kazališnim sredinama i u inozemstvu (Ljubljana, Maribor). *Do danas je autor više od stopedeset kazališnih scenografija i tridesetak kostimografija, poglavito za dramske predstave, u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Sarajevu, Mostaru, Novoj Gorici, Ljubljani, Mariboru, Klagenfurtu i za prvo uprizorenje Držića u Americi 2004. u Washingtonu.* *Kreator je kazališnog izraza studentskog teatra “Lero” iz Dubrovnika. Bavi se grafičkim oblikovanjem, likovnim postavama izložbi i projektiranjem interijera.* Ostvaruje jednostavne i skladne scenske prostore. Samostalno izlagao u Dubrovniku 1995. scenografske skice i makete.  *Docent je na Umjetničkoj akademiji u Splitu gdje drži kolegij scenografije. Dobitnik je niza nagrada na hrvatskim kazališnim smotrama.* (10)

Na današnji dan, 30. listopada 1945. godine, u Duisburgu je rođen Wilfried Potthoff [pɔ'tho:f], njemački slavist koji je doktorirao 1971. tezom o dramama Junija Palmotića na Sveučilištu u Bonnu, gdje je redoviti profesor slavenske filologije. Surađuje u mnogim hrvatskim časopisima i zbornicima. U ostale znanstvene interese posebno zanimanje pokazuje za stariju hrvatsku književnost, osobito dubrovačku dramu XVII. st. i barokno pjesništvo, te  je autor djelâ: Drame Junija Palmotića (Die Dramen des Junije Palmotic, 1973), Dubrovački dramatičari XVII. stoljeća (Dubrovniker Dramatiker des 17 Jahrhunderts, 1975) i dr. (11)

Na današnji dan, 30. listopada 1948. godine, u Zagrebu je rođen hrvatski glumac Zvonimir Zoričić. Članom zagrebačkoga HNK-a, nastupao je i u drugim hrvatskim kazalištima te na Dubrovačkom ljetnom festivalu, istaknuvši se kao vrstan karakterni glumac. Nastupa na televiziji i filmu, istaknuo se i stranim repertoarom, a važna ostvarenja dao je u djelima hrvatskih autora (Niko u Skupu i Popiva u Dundu Maroju M. Držića; Orsat u Dubrovačkoj trilogiji i Vlaho Slijepi u Ekvinociju I. Vojnovića; Ali-paša u Osmanu I. Gundulića; Sandro u Igri u dvoje Tita Strozzija. I sam se okušao kao dramski pisac, a izvedeni su mu dramski tekstovi Tatarski biftek, Dobitna kombinacija, Čovjek za sva vremena i Štrudl od trešanja.. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 30. listopada 1991. godine, Korčulani su toplo ispratili Slaviju i 39 brodova konvoja za Dubrovnik. *Konvoj je zaustavljen u jutarnjim satima, poslije šest sati u Mljetskom kanalu. Brodovi su vraćeni u Korčulu. Drugi dio brodovlja koji se prethodnoga dana uputio iz Makarske, Brača i Hvara, a trebao se pridružiti prvome, vraćen je prethodne večeri oko deset sati.* Najžešća neprijateljska kanonada toga dana bila je usmjerena prema Šipanu, posebno Suđurđu. U Cavtatu su ponovno nastavljeni pregovori kojima su, uz predstavnike dubrovačke općine i vojnih vlasti, nazočili članovi promatračke misije EZ-a. Brodom Balkanija u jutarnjim satima u Dubrovnik je stiglo 80 tona pomoći koju je uputio Crveni križ Bosne i Hercegovine. U poslijepodnevnim satima na Gruž i Sustjepan ispaljivani su rafali i tromblonske mine. *Okupatorska vojska otvarala je vatru s Krstača i iz Petrovog Sela. Mine su padale po Kantafigu, dok su svijetleći meci padali ispred same Lučke kapetanije.* (13) Novinar Antun Masle koji je bio uhapšen i proveo dva dana u Herceg Novome vratio se u dubrovnik. Ispričao je neke pojedinosti o tom hapšenju i o maltretiranju tamošnje policije. Uzalud su se za nj zauzimali kolege novinari iz raznih naših i stranih agencija. Napokon ga je jugovojska oslobodila, zauzeviši stanovište da je i on novinar kao i svi ostali. Dopustili su mu čak i obilazak uništenih Konavala. Prema njegovoj procjeni, Konavle su razorene više od 70% i opljačkane do temelja. (14) Tog, 30. listopada 1991. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) zbog mitraljiranja Nuncijate, te mitraljiranja Gruža i ispaljivanja mina na Mokošicu s Pobrežja, ponovno je protestirao kod Komande Vojnopomorskoga sektora Boka. U svezi s dogovorima u Cavtatu toga dana obnovili su zahtjev da se, sutradan 31. listopada omogući izlazak ekipi radi popravka vodovoda (taj put u pratnji članova Europske zajednice u njihovu vozilu). Radi otvaranja brodske veze s Otocima obavijestio je KŠOD Komandu da će voziti brod »Postira«, da posadu čine kapetan Muhamed Čerimagić i 7 mornara te predlaže polazak iz Gruža u 13 sati prema Donjem Čelu na Koločepu, Lopudu, Suđurđu i Luki Šipanskoj na Šipanu te Sobri i Polačama na Mljetu, a povratak idući dan u 4 sata iz Polača obratnim redom. Prvu plovidbu predlažu za 31. listopada. *Nakon ranjavanja triju civila (među kojima je i jedno dijete) u Gružu, dvije osobe u Sustjepanu i jedne u hotelu na Babinu kuku, na današnji dan, 30. listopada 1991. godine, Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD) prosvjedovao je kod Komande Vojnopomorskoga sektora Boka. (15) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 20

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 201,202

(3) HBL Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (2002)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 20

(7) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 393,394

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 201,202

(9) http://www.tomislavjonjic.iz.hr/III_Baja.html

ANTE JURJEVIĆ - BAJA O POKOLJU DUBROVČANA U JESEN 1944.

Priredio: Tomislav JONJIĆ

(10) HBL Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (2002)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 532

 (14) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 34

(15) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 53, *Str. 54

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 15.10.2019. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN -Na današnji dan, 15. listopada 1481. godine, pojavila se u Dubrovniku kuga, koja je potraja oko tri godine, strašno pogodivši Republiku. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Srijeda, 16.10.2019. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 17.10.2019. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 14.10.2019 08:20

Ponedjeljak, 14.10.2019 08:20

Nedjelja, 13.10.2019 08:20

Nedjelja, 13.10.2019 08:20

Subota, 12.10.2019 08:20

Subota, 12.10.2019 08:20

Petak, 11.10.2019 08:20

Petak, 11.10.2019 08:20