Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Velika je Subota spomen na Kristov počinak u grobu. Nema mise niti pričešćivanja. Oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer se slavi Vazmeno bdijenje. Započinje kako padne mrak na Veliku subotu, a završava prije svanuća na dan Vazma. Bdijenje sadrži „službu Svjetla“, „službu Riječi“, te euharistiju s „krsnom službom“. (15) Na današnji dan, 11. travnja 1358. godine sastavljena je važna uputa dubrovačkim poslanicima kralju Ludoviku, temelj poznatom Višegradskom ugovoru. (1) Na današnji dan, 11. travnja 1483. godine, Malo vijeće zaključilo je da se »klaonica napravi tako da mesari koji kolju stoku stoje iza klupa, a ne izvan, na što se po cijelom svijetu pazi. (2) Na današnji dan, 11. travnja, 1667. godine, pet dana nakon dubrovačke Velike trešnje okupili su se plemići u Velikom vijeću, te su odredili da nitko ne smije napustiti područje Republike. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Stanislav, Stana, Radmila, Anđeo, Đema i Bruno. (4) 11. travnja Dan je Parkinsove bolesti. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Veliki tjedan kroz stoljeća Dubrovačke Republike protjecao je u znaku Muke Gospodnje. Li­turgija Velike subote kroz stoljeća Dubrovačke Republike simbolizirala je iščekivanja uskrsnuća, s tim što su obredi uskrsne noći preneseni na subotu prije podne. Žalost zbog Spasiteljeve muke već je ustupala mjesto radosti i pripremi za Uskrs: zato su knez i nadbiskup posredstvom sakristana i tajnika, razmjenjivali prve blagdanske čestitke i darove, a knez se iz žalobnog ruha preodijevao u crveno.1U stolnici se, uz napjev Lumen Christi, trostruka svijećapalila vatrom s ognja koji je netom upaljen i blagoslovljen pred crkvom. Ta se uskrsna svijeća, koja je simbolično odgonila mrak i smrt, blagoslivljala uz pjevanje Exulteta. U Vazmenoj noći provodilo se i krštenje katekumena; obred je potanko opisan u Ceremonijalnoj knjizi, jer se nerijetko molilo kneza da kršteniku bude kum. (16) 

Nakon sklapanja poznatog mira u Zadru 18. veljače 1358., kojim su se Mlečani u korist Ludovika kao ugarsko-hrvatskog kralja odrekli cijele Dalmacije, pa tako i Dubrovnika, 28. veljače prestala je mletačka vlast u Dubrovniku. Toga dana sastalo se Veliko vijeće i donijelo nekoliko važnih odluka. Prva je bila da se umjesto kneza izaberu tri rektora za vrijeme od dva mjeseca. Uopće, jedan od najvažnijih dokumenata Dubrovačkog arhiva uputa je što su je na današnji dan, 11. travnja, te 1358. godine dobili dubrovački poslanici kralju Ludoviku u Višegrad, na kojoj su pečati sviju triju tadašnjih dubrovačkih rektora. Na čelu poslanstva bio je Ilija Saraka, dubrovački nadbiskup, ugledna i istaknuta ličnost tadašnjeg Dubrovnika. Prema toj uputi Dubrovnik se podvrgava kralju, obećava mu vojnu pomoć, a od njega traži priznanje svoje široke autonomije i zaštitu Dubrovnika. (6) 

Kada je 1526. Dubrovnik odbacio vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskog kralja i prestao plaćati danak, 1532. izbila je u Dubrovniku afera među vlastelom. Tada je dubrovački senator, kasnije jedan od najpoznatijih osuđenika Republike Miho Bučinjelić optužen za veleizdaju i zatvoren zbog tajnog izvještavanja stranaca o političkim i vojnim prilikama u Turskoj. 1529. senatori Dživo Pucić i Nikola Sorkočević predali su vladi nekoliko njegovih šifriranih pisama koja je slao Ferdinandu I. Kažnjen je, ali nije izgubio vlastelinska prava. 1532. na tajnim sjednicama Senat je poveo novu istragu protiv Bučinjelića, te ga je na današnji dan, 11. travnja, te 1532. godine osudio na godinu dana »morskog zatvora« i doživotni gubitak svih vlastelinskih prava, oduzevši mu pravo dopisivanja i napuštanja granica Republike. Nakon bijega iz zatvora i iz Republike, s bratom Pavlom, koji mu se pridružio, započeo je rovariti protiv Republike. Braća Bučinjelić zadnji put se spominju 10. ožujka 1549. godine, u patentu kojim su oba brata Bučinjelića osuđena na smrt. (7) 

Na današnji dan, 11. travnja 1647. godine, Senat je donio odluku da se kamen s lokrumskog lazareta koristi za gradnju gradskih zi­dina.Naime, 1534. godine na Lokrumu gradi lazaret, no, on nikada nije dovršen, a razlog tome vrlo je vjerojatno, bojazan Dubrovčana da bi ta građevina mogla poslužiti neprijatelju kao uporište, osobito Mlečanima, koji bi s tog mjesta mogli ugroziti Luku i Grad. Uz opravdanost takva zaključka, vjerojatno je razlog bio i u tome što je lazaret na Lokrumu bio vrlo nepraktičan zbog manipulacije robom.Do koje je faze on bio građen, danas je teško zaključiti jer je 1647. Senat donio odluku da se kamen s lokrumskog lazareta koristi za gradnju gradskih zidina. Danas se na Lokrumu mogu vidjeti tek ostaci nedovršenog lazareta sa zidovima u obliku četverokuta od po 100 m. (8) 

U danima nakon Velike trešnje 6. travnja 1667. g.,  potresa koji je razorio Grad, pri čemu je izbio i veliki katastrofalni požar, od 6. do 10. travnja u Dubrovniku nije bilo vlasti koja bi njime upravljala, knez je poginuo, a s njime i mnogi pripadnici dubrovačke vlastele, došlo je do pljački privatnih i javnih dobara, kao i dijela državne blagajne. *No, na inicijativu Luke Zamanje, koji je odlučno zastupao ostanak u centru Republike, već 10. travnjasastala se skupina plemića u Revelinu, a sutradan, na današnji dan,11. travnja, te 1667. godine,  okupili su se plemići u Velikom vijeću, te su odredili da nitko ne smije napustiti područje Republike.* Samo u kratkom vremenu od 11. do 23. travnja, građani pučani smjeli su prisustvovati tadašnjemu provizornom Velikom vijeću. Velikim trudom dubrovačkih diplomatskih predstavnika Grad je uspio sačuvati svoju samostalnost, i obnoviti svoje mire. U Velikoj trešnji, prema novijim procjenama poginulo je oko 42 %, ili nešto manje od 2.000 ljudi,  a preživjelo je oko 2.500 stanovnika. (9) 

Zbog lažnog izviješća mletačkoj vlasti o pojavi dvaju slučajeva kuge u Dubrovniku – što je dovelo do obustave dubrovačkoga pomorskotrgovačkog prometa, Gasparo Crivellari koji je radio kao državni liječnik u Dubrovniku - optužen je zbog veleizdaje i pogubljen, na današnji dan 11. travnja 1676. godine. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 11. travnja 1951. godine, u Beogradu je rođen hrvatski književni povjesničar, komparatist, novinar, političar i teatrolog Slobodan Prosperov Novak, autor brojnih književnih tekstova i knjiga koje u ishodištu svoga interesa imaju  Dubrovnik i dramski korpus starije hrvatske književnosti. (11)

Na današnji dan, 11. travnja 1986. godine, u Dubrovniku je umro glumac i pravnik Lino Šapro, 1924. g. debitirao kao član Dobrovoljnoga kazališnoga društva u Dubrovniku. U Buzetu je režirao prve predstave na hrvatskom jeziku. Od 1951. bio je član dubrovačkoga kazališta. Nastupao je i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Istaknuo se u djelima Marina Držića, Iva Vojnovića, Carla Goldonija i Molièrea. (12)

Na današnji dan, 11. travnja 2013. godine, u Dubrovniku je u 53. godini  umro kazališni, televizijski i filmski glumac, prvak Kazališta Marina Držića Ivica Barišić, suosnivač prvog i jedinog privatnog kazalište u Dubrovniku "Teatrin Dubrovnik", namijenjenog djeci, u kojem je Ivica Barišić bio i glumac i redatelj. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 11. travnja 1992. godine, na našem području noć i dan protekli su mirno, uz nekoliko hitaca sa Žarkovice tijekom predvečerja. (14) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 132

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 20

(3) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. oko 140

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 132

(7) HBL Anto Lešić (1989)

(8) ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, STR. 227,228

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. oko 140

*http://www.dulist.hr/na-danasnji-dan-1667-velika-tresnja-razorila-dubrovnik/163002/

(10) HBL Vladimir Dugački (1989)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://vijesti.hrt.hr/207298/preminuo-glumac-ivica-barisic

*http://www.slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/207298/Default.aspx

(14) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 142,143

(15) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(16) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 351

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Srijeda, 03.06.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Datum, 3. lipnja 1358. godine, nosi isprava, kojom je kralj Ludovik uputio biskupa Petra u Dubrovnik, kako bi Dubrovčani prihvatili Višegradski dogovor. (1) Na današnji ...

Gradoplov
Četvrtak, 04.06.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Petak, 05.06.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Utorak, 02.06.2020 08:20

Utorak, 02.06.2020 08:20

Ponedjeljak, 01.06.2020 08:20

Ponedjeljak, 01.06.2020 08:20

Nedjelja, 31.05.2020 08:20

Nedjelja, 31.05.2020 08:20

Subota, 30.05.2020 08:20

Subota, 30.05.2020 08:20