Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na temelju zakljuka Malog vijeća donesenog na današnji dan, 3. srpnja 1319. godine, započela je izgradnja tvrđave Minčeta. (1) Nakon što je Herceg Stjepan zaposjeo je cijele Konavle, Dubrovnik je na današnji dan, 3. srpnja 1451. godine počeo raditi na uspostavljanju mira. (2) Na današnji dan, 3. srpnja 1942. godine, na Lastovu je rođen dirigent, maestro Ivan Dražinić. (3) U Pridvorju/Kuni obilježava se Spomen na žrtve zatočene u Konavoskim brdima. (4) Uz današnji dan, u katol. kal. upisana su imena: Toma i Tomislav. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na temelju zakljuka Malog vijeća donesenog na današnji dan, 3. srpnja 1319. godine, iste te godine, prema nacrtima Nićifora Ranjine započela je izgradnja tvrđave Minčeta. Ta prvobitna Minčeta bila je vrlo visoka četverouglasta kula sa dvije terase. Donja terasa, koja je bila na polovini visine kule, morala je biti u obliku obrambenog hodnika na konsolama. Sadašnji oblik Minčete je iz druge polovine XV. stoljeća. Od prvobitne četverouglaste Minčete donji dio do danas je sačuvan. Uklopljen je u današnju tvrđavu i sačinjava neku vrstu njena atrija. (6) 

Nakon pada bosanskog kralja Stjepana Ostoje Primorje je prisvojio  bosanski  vojvoda Sandalj Hranić Kosača, te se dubrovačka vlada morala dobro pomučiti kako bi privoljela Sandalja da tu zemlju prizna Dubrovniku. Kada je popustio i priznao Primorje Dubrovčanima bez ikakve odštete, (naime prvo je bio spreman ustupiti Dubrovniku tek za 1000 perpera godišnje), Dubrovčani su, na današnji dan, 3. srpnja 1405. godine, za uzdarje, i njega kao i njegova brata Vukca, sa svim njihovim muškim potomstvom imenovali dubrovačkom vlastelom, poklonivši im palaču u Dubrovniku i posjed u Primorju. Istom im poveljom izričito daju i pravo azila u Dubrovniku. Od tog vremena vojvoda Hranić, unatoč svim povremenim manjim razmiricama, uglavnom živio u dobrim odnosima s Dubrovčanima, kojima je to bilo važno, jer im je on bio najmoćniji neposredni susjed, kroz čiju su zemlju prolazili važni trgovački putevi. *Istočni dio Konavala, uključujući i Prevlaku, prodao je 1419. Dubrovčanima. U Dubrovniku je čuvao i svoje dragocjenosti.* (7) 

Najmoćniji dinast u Bosni i najznačajniji Kosača, Stjepan Vukčić Kosača krajemlipnja 1451. g., napao je teritorij Dubrovačke Republike i sa svojom vojskom ušao u Konavle i Župu, te nakon tri dana otpora 1. srpnja porazio dubrovačka vojsku kod tvrđave Tumbe na Brgatu, zarobivši četiri stotine dubrovačkih vojnika. Herceg Stjepan zaposjeo je cijele Konavle, osim grada Sokola i Cavtata. Dubrovnik je pak već na današnji dan, 3. srpnja, te 1451. godine počeo raditi na uspostavljanju mira te istog dana šalje u tu svrhu poslanika hercegu. Bio je to početak rata, u kojem se Stjepan se približio i samom gradu i gađao ga iz topova, a koji je svoj epilog dobio tek tri godine kasnije. Nakon pada Carigrada u turske ruke (1453.) ne samo Dubrovčani nego i herceg i bosanski kralj našli pred turskom opasnosti, te su sada svi bili skloni miru, koji je potpisan u Novome 10. travnja 1454. Stjecanje Konavala bila je posljednja teritorijalna tekovina Dubrovnika, a rat s hercegom posljednji u njihovoj povijesti. (8) 

Tijekom lipnja i srpnja 1806. godine Dubrovnik i njegovo područje proživljavali su ratnu golgotu i okupaciju ruskih, crnogorskih, bokeljskih i hercegovačkih vojnih postrojbi. *U borbama koje su potrajale od 2. do 5. srpnja spaljena je gotovo čitava dubrovačka okolica.* **Noću s 2. na 3. srpnja pucalo se vrlo malo — jer je nakon prvih večernjih sati bilo veliko nevrijeme, kiša i vjetar, što trajahu do kasno ujutro sljedećeg dana. Ipak taj dan 3. srpnja 1806. godine uskoro se pretvorio u pakleni ratni dan. Oko 20 sati neke crnogorske horde spuštajući se s brda razmililo se po dubrovačkim predgrađima pljačkajući i paleći kuće preostale od užasnog paleža 1. srpnja. Od samog početka na malome brežuljku Sv. Đurđa, ispod tvrđave Lovrjenac, prislonjeni uz gradske zidine, ostalo je oko stotinu Pilara opskrbljenih municijom u obrani grada. Puščanih pucnjeva bilo je puno i pucalo se stalno, i s jedne i s druge strane. U međuvremenu se u više od trideset najljepših kuća u blizini Grada pojavila vatra. Sa Srđa stotine Rusa–Crnogoraca, uz povike veselja, s puno razvijenih zastava, promatrahu barbarski prizor gurajući dolje ogromne stijene. Uglavnom, nakon 23 sata dvije jedinice Francuza, jedna grenadirâ i jedna običnih vojnika, izašle su iz Grada — jedna kroz Vrata od Pila, a druga Pločâ..., kružeći oko Grada kako bi pošli u pomoć Pilarima. U petnaestominutnoj žestokoj pucnjavi, boreći se sa Risima i Crnogorcima, jedna grupa francuskih vojnika, koja se nije uspjela povući, njih 25, kod crkve Il Calvario, navodno je ubijeno, zapisao je Francesco Marija Appendini. (9) 

Stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u travnju 1941. g. masovni genocid nad Židovima postao je stvarnost posvuda, pa i u Dubrovniku. Na današnji dan, 3. srpnja 1941. godine, Predstojništvo gradskog redarstva u Dubrovniku naređuje da sve židovske tvrtke moraju »u natpisu tvrtke jednako velikim slovima označiti ime i prezime Židova vlasnika, odnosno suvlasnika«, uz to, »izvjesiti žute cedulje« . . . »s jasno istaknutim natpisom Židovska tvrtka«, pa to prilijepiti »u sredi­nu svih izloga i vratiju«. K tome, naređuje svim Židovima starijim od 14 godina da kod tog Redarstva moraju preuzeti »značke« koje će izvan svoje kuće nositi »vidljivo na lijevoj strani prsiju«. Prekršiteljima se prijeti zatvorom i vi­sokim novčanim globama. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 3. srpnja 1896. godine, u Puli, je rođen pomorski časnik, pomorski i pravni pisac Vilim Bačić. Između dva Svjetska rata bio je ravnatelj Pomorske akademije u Dubrovniku i djelatnik Ministarstva vanjskih poslova NDH (1941–45). Nakon II. svjetskog rata živio je u Peruu. Napisao više povijesnih, pomorskih i pomorsko-pravnih djela, izdvajamo: Dubrovački brodari u doba procvata dubrovačkog pomorstva u XVI. vijeku (1941). (11)

Na današnji dan, 3. srpnja 1942. godine, naLastovu je rođen  dirigent, maestro Ivan Dražinić. Deset godina vodio je mješoviti zbor KUD »Lola Ribar«, s kojim je osvojio u Londonu 1975. prvu nagradu BBC. Od 1980. djeluje u Dubrovniku kao dirigent Gradskoga (Festivalskog) orkestra (danas Dubrovačkog simfonijskog orkestra), glazbeni je direktor Dubrovačkih ljetnih igara, (1986–90) te utemeljitelj, 1981. godine, i umjetnički ravnatelj mješovitog zbora »Libertas«. Glazbenom životu grada pridonio je pokrenuvši 1986. Međunarodni festival komorne glazbe, redoviti jesenski ciklus koncerata i utemeljivši 1991. poduzeće »Camerata ragusina« radi organiziranja komornih koncerata te likovnih i dramskih priredaba. Maestro Ivo Dražinić svojim životom idjelom ostavio je neizbrisiv trag u novijij dubrovačkoj kulturnoj ostavštini. Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika (1986) i Nagradu za glazbena ostvarenja »Luka Sorkočević« (1990). Umro je 13. srpnja 2015. godine. Pokopan je na mjesnome groblju u rodnom Lastovu. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak, 3. srpnja 1992. godine,  31. dana bez električne energije, dvadesetak minuta prije sedam sati objavljen je prestanak opće opasnosti, oglašen još 1. srpnja. Jutarnji mir prekinule su sve učestalije eksplozije, pa je u 10.30 sati ponovno oglašen znak opće opasnosti. Žestoke borbe vodile su se između naših i neprijateljskih snaga u blizini Ivanjice. *Topnički je napadnuto područje Župe, Rijeke, a granate su padale i po padinama Srđa. Glavna vijest dana je da bila je da je srpskocrnogorska vojska konačno pristala na pregovore o bezuvjetnom povlačenju s područja dubrovačke općine. Kad su eksplozije već gotovo sasvim prestale, oko 22 sata započeo je žestok artiljerijski napad na Župu dubrovačku koje je trajao do 24 sata. (13)   Toga dana, 3. srpnja 1992. godine, poginuo je pripadnik 4. brigade HV-e, Željko Ivanković. (14) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 22

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 216-226

(3) HBL Ivona Ajanović-Malinar (1993)

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 22

(7) VINKO FORETIĆ,

POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808.,

PRVI DIO, Od osnutka do 1526.

str. 172

* http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33296

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 216-226

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

* Stjepan Ćosić

http://www.matica.hr/kolo/310/Slom%20Dubrova%C4%8Dke%20Republike%20prema%20iskustvima%20suvremenika/

** Kolo 2, 2008., Dvjesto godina poslije , Francesco Maria Appendini - Ratovanje oko Dubrovnika godine 1806., S talijanskoga prevela Fani Muhoberac*

(10) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 83

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) HBL Ivona Ajanović-Malinar (1993)

(13) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 210

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 557,558

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-258-

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Utorak, 14.07.2020. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. srpnja 1419. godine, dubrovačka je vlada izdala razne odredbe kojima nastoji pridobiti ljude u netom stečenim Konavlima. (1) Na današnji dan, ...

Gradoplov
Srijeda, 15.07.2020. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Četvrtak, 16.07.2020. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Ponedjeljak, 13.07.2020 08:20

Ponedjeljak, 13.07.2020 08:20

Nedjelja, 12.07.2020 08:20

Nedjelja, 12.07.2020 08:20

Subota, 11.07.2020 08:20

Subota, 11.07.2020 08:20

Petak, 10.07.2020 08:20

Petak, 10.07.2020 08:20