Gradoplov

Gradoplov

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. ožujka, obilježavao se blagdan – Četrdeset mučenika. *Otkrivši urotu, nekolicine plemića sa skupinom dubrovačkih pučana iz prostijeg sloja i potporom velikaša iz dubrovačkog zaleđa i njihovih četa, dubrovačka vlada je dala četvoricu predvodnika urote pogubiti; a datum otkrivanja urote, blagdan Četrdesetorice mučenika, 9. ožujka, te 1400. godine, postao je državnim blagdanom.* (1) Nakon ratnih i dviju poratnih godina, kada su ugašene sve aktivnosti, 1897. godine osnovanog „Društva za promicanje interesa Dubrovnika“, na današnji dan, 9. ožujka 1921. godine, održana je i skupština „Društva“, koje će ubuduće, sve do danas nositi novi naziv „DUB – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice“. (3) Na današnji dan, 9. ožujka 1788. godine, u rodnom Dubrovniku je umro prevoditelj i pravni pisac Marin Tudišić (Tudišević). (4) Na današnji dan, 9. ožujka 1927. godine, u Čilipima je rođena hrvatska etnologinja, Katica Benc-Bošković, koja je u svom znanstvenom radu proučavala narodne nošnje, tekstilno rukotvorstvo, pokladne običaje i svadbene običaje Konavala. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Dominik, Franciska, Franka i Nedjeljko. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

1400. godine Dubrovnik je pogodila kuga, koja je potrajala dvije godine. Od te kuge je umrlo 160 vlastelina, 207 građana, te od puka oko 4.000 ljudi. Kada je kuga prošla, malo je nedostajalo da Dubrovnik ne bude osvojen i opljačkan, zapisao je Serafino Razzi u svojoj knjizi Povijest Dubrovnika, objavljenoj 1595. godine. *Taj je događaj zanimljiv utoliko više što su urotničke vođe bili čla­novi najuglednijih vlastelinskih obitelji iz roda Zamanja i Bodazza, braća Lovro i Simora Budačić i Nikola i Jakov Zamanja, težili su preuzimanju vlasti u gradu zbacivanjem vladajućih plemića uz pomoć puka, osobito kožara i mesara te susjednih slavenskih velikaša, ***bosansko­ga vojvode Stefana Miljuševića i hercegovačkog voj­vode Dimitrija Markočevića. Prema planu što su ga smislila dva brata Zamanja i tri brata Bodazza, urotnici su trebali u noći 10. ožujka svladati stražare kod Vrata od Ploča i spustititi pokretni drveni most kako bi u grad ušla vojska bosansko-hercegovačkih feudalaca uz čiju su pomoć namjeravali preuzeti vlast u gradu***. Otkrivši urotu, vlada je dala svu četvoricu pogubiti; a datum otkrivanja urote, blagdan Četrdesetorice mučenika, na današnji dan, 9. ožujka, te 1400. godine, postao je državnim blagdanom* kao opomena svima da se ne usude mijenjati državni poredak. Smrt urotnika, zapisao je Razzi, rođaci, iz ljubavi za domovinu, podnijeli su s toliko duhovne snage i duševnoga mira da je jedan od njih, koji je među njima imao nećaka, u času kad su ih vodili na stratište viđen kako šeće po trgu odjeven u purpur. Na dan kada je otkrivena izdaja, a grad oslobođen opasnosti, na blagdan Četrdesetorice mučenika, svake godine, kao sjećanje na to dobročinstvo, knez i Senat običavali su u procesiji ići u Crkvu sv. Vlaha te tamo i u obližnjoj loži propovijedima častiti slobodu. **Dubrovačke su vlasti izglasale odredbe o redovitom slavljenju tog blagdana na osobito svečan način. Premda su se u Dubrovniku i dotad štovala Četrdesetorica mučenika i čuvale njihove moći, kako je zavjera bila usmjerena “protiv vlade i dobrobiti dubrovačkog grada i općine”, obranitelj nije mogao biti nitko drugi do državni svetac i gradski za­štitnik Sv. Vlaho. Druga veza sa Sv. Vlahom je i ta da su četrdesetorica mučenika iz Sebaste, za vjersku stvar umrla u isto doba kad i Parac. Zavjera iz 1400. jedina je urota koja se probila u centralni kalendar dubrovačkih državnih blagdana**. ***U današnjem Gradoplovu spomenut ćemo još nekoliko zanimljivosti o ovom možda i jedinom pokušaju državnoga udara u Dubrovačkoj Republici. U tajnim je pre­govorima zaključeno da će zauzvrat vojvode Miljušević i Markočević od braće Zamanja i Bodaz­za dobiti poluotok Pelješac, koji je svojedobno Du­brovačkoj Republici ustupio srpski car Dušan. Premda se činilo da su urotnici razradili plan do najsitnijih detalja, dogodio se neočekivani zaplet kao u nekom špijunskom romanu. Naime, najmlađi urot­nik Jakov Zamanja zaljubio se u Marislavu, lijepu kćer zanatlije Nikole Prislića Kudeljice, i udvarao joj sve dok nije pristala biti njegovom ljubavnicom una­toč svima dobro znanoj činjenici da u staleški strogo podijeljenom dubrovačkom društvu veza vlastelina i građanke ne može prerasti u brak. Kad je Kudeljica doznao da mu je kći osramoćena, otišao se požaliti Jakovljevu ocu Orsatu Zamanji, ali mu je stari vla­stelin umjesto razumijevanja ponudio "odštetu" od dvadeset zlatnih dukata kako bi s tim novcem našao nekoga tko bi Marislavu oženio i tako prikrio njezi­nu ljubavnu avanturu. Za majstora Kudeljicu to je bila strašna uvrjeda, pogotovo jer je Orsat Zamanja opravdavao sinov postupak uz komentar: "Tko je vraga tjerao da mu se podmeće." Bacivši dukate Ku-deljica je otišao s čvrstom odlukom da će se osvetiti. Po svoj je prilici Jakov Zamanja na ljubavnom sa­stanku s Marislavom izbrbljao da se priprema urota, a ona je to kazala ocu, koji je jedva dočekao da iz osvete obavijesti senatore u Kneževu dvoru. Odmah je u najvećoj tajnosti aktivirana državna obavještajna služba da pomno prati svaki korak urotnika i prisluškuje njihove razgovore. Tako se saznalo da će 9. ožujka iz Trebinja doći prerušen u seljaka glasnik vojvoda Miljuševića i Markočevića s porukom zavje­renicima koju će im predati uz prije dogovorenu lo­zinku. Čim je glasnik ušao u grad, prišao mu je državni agent i izgovorivši lozinku preuzeo poruku. Ne sluteći ništa, glasnik se vratio odakle je došao, a vlast je urotnicima pripremila zamku. Nakon uzaludnoga čekanja glasnika, braća Za­manja i Bodazza nisu odustala od svoje namjere, već su odlučili s pristalicama iz grada uhititi i pogubiti kneza i članove dubrovačke Vlade. Ali, oko jedan sat poslije ponoći, upravo u trenutku kad su naoružani htjeli izaći iz svojih palača, gradska ih je straža opko­lila i vezane odvela u tamnice Kneževa dvora. Izvr­gnuti strašnoj torturi, svi su priznali sudjelovanje u uroti, a zbog veleizdaje osuđeni su na "sramotnu smrt" odrubljivanjem glave***. (7) 

Na današnji dan, 9. ožujka 1463. godine, predloženo je, da se majstoru Michelozziju iz Firence, graditelju Minčete, s godišnjom plaćom od 240 zlatnih dukata najbolje plaćenom namješteniku Republike toga vremena, odbija od plaće za one radne dane u koje ne dođe na posao. Pobijedio je ipak protu­prijedlog, da se majstor samo opomene. (2) 

Na današnji dan, 9. ožujka 1769. godine, Senata Republike donio je odredbu, kojom se: »Ne smije nikada dozvoliti« izgradnja neke crkve u kojoj se ne bi obavljali obredi rimokatolički, pa ni one s grčkokatoličkim obredom; taj se zaključak morao svake godine ponovo pročitati u Senatu Du­brovačke Republike. K tome je određeno da se ta odredba može opozvati sa­mo svim glasovima svih triju vijeća Dubrovačke Republike. Ipak recimo i to da je, Židovska sinagoga trajno i bez zapreka djelovala u Dubrovniku, unatoč ovom od Senata proglašenom načelu, prema kojem u režimu ove katoličke države koja nije dozvoljavala drugih bogomolja osim rimokatoličkih na svome području. *U prilog, pak ovoj odredbi Senata govori podatak da je pravo da pravoslavna bogomolja uđe i unutar gradskih zidina ostvareno, tek nakon gašenja Dubrovačke Republike, 1877. kada je bila zgotovljena i posvećena Pravoslavna saborna crkva svete Blagovijesti*. (13) 

Jedna hvalevrijedna inicijativa vođenja brige o svome gradu pokrenuta je u Dubrovniku krajem 19. stoljeća. U želji za osnivanjem jednog „društva“ čiji bi osnovni postulati bili uljepšavanje i uređivanje grada i njegovih predgrađa, te zelenih površina, javnih parkova i urbanih šetališta, u drugoj polovici siječnja 1897. godine četvorica građana: Matej Šarić, Baldo Kosić, Jero Pugliesi i L. Täuber, osnovali su „Društvo za promicanje interesa Dubrovnika“. Prvi veliki projekt ovog Društva, koje djeluje i danas pod imenom „DUB“, bilo je uređenje parka Gradac, koji je svečano otvoren 23. srpnja 1898. godine. Do 1. svjetskog rata, Društvo je uredilo park na Pilama tijekom 1904., te da je 1913. godine imalo ozbiljnu namjeru urediti  javno kupalište na Pločama. Nakon ratnih i dviju poratnih godina, kada su ugašene sve aktivnosti „Društva“, i tijekom kojih su bili zapušteni općinski putovi, ceste i parkovi, sama po sebi nametnula se potreba njegove obnove, na tragu  prijeratnih aktivnosti. Do toga je došlo potkraj veljače 1921. godine, kada je sazvan sastanak zainteresiranih građana, na kojem je zaključeno da se „Društvo za promicanje interesa Dubrovnika“ obnovi, te je izabrana njegova privremena uprava. Nedugo nakon ovog sastanka, već na današnji dan, 9. ožujka iste 1921. godine, održana je i skupština „Društva“. Zaključci skupštine bili su da se „Društvo“, na temelju novih pravila reorganizira, te da će ubuduće novi naziv biti: „DUB – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice“. (8) 

Po završetku 2. svjetskog rata, nova jugoslavenska socijalistička vlast filmu je prije svega  namijenila propagandističku i pedagoško-odgojnu funkciju. Nekadašnje «Tonkino», nakon Drugoga svjetskog rata dobilo je novom vremenu  primjereni naziv, kino "Sloboda" i – ulaz je bio slobodan. Prigodom otvorenja kina prikazan je sovjetski film Ona brani domovinu.No, nije samo „Tonkino“ dobilo novo ime „Sloboda“. Tim imenom nazvano je i cijelo kinopoduzeće, utemeljeno 1946. O tome svjedoči povijesni izvadak iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Dubrovniku:„Rješenjem Gradskog Narodnog odbora 31. kolovoza 1946. godine, osniva se gradsko poduzeće pod nazivom Kino 'Sloboda'.“  Osam godina kasnije, opet rješenjem Narodnog odbora Grada Dubrovnika, na današnji dan, 9. ožujka 1954. godine, „odobrava se promjena firme poduzeća Kino 'Sloboda' u novi naziv Kinopoduzeće 'Dubrovnik'.“ To će ime poduzeće nositi sve do 1999. kad rješenjem Trgovačkoga suda u Splitu dobiva sadašnji naziv ustanove „Kinematografi Dubrovnik“. (12) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. ožujka 1788. godine, u rodnom Dubrovniku  je umro prevoditelj i pravni pisac Marin Tudišić (Tudišević). Osam je puta bio knez Dubrovačke Republike. Autor je spisa o dubrovačkom pravu – Praxis juridico-civilis fori Ragusini. Književni ga povjesničari navode kao glavnog priređivača Molièreovih komedija (tzv. frančezarijâ) u dubrovački govor i sredinu.

Na današnji dan, 9. ožujka 1927. godine, u Čilipima je rođena etnologinja, Katica Benc-Bošković, doktorirala 1980. na Filozofskom fakultetu u Beogradu temom Etnološke karakteristike tekstilnog rukotvorstva u Konavlima. Djelovala kao kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu, za koji je skupila vrijedan etnografski materijal, posebice iz Konavala. Proučavala narodne nošnje, tekstilno rukotvorstvo, pokladne običaje, napose maske, svadbene običaje Konavala, Hrvatskog zagorja i Međimurja, i o tome objavila radove u stručnoj i znanstvenoj periodici. (9)

Na današnji dan, 9. ožujka 1959. godine, u Dubrovniku jerođen Miho Drobac, elektrotehničar, trajno nastanjen u Dubrovniku, smrtno je stradao nesretnim slučajem 14. siječnja 1992. godine u Dubrovniku, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 9. ožujka 1995. godine, poginuo je pripadnik 115. brigade HV-e, Josip Zdilar. (11) 

Izvori i literatura:

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 251-256

HBL Vinko Foretić (1989)

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 90

(3) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 19,20

Perić, I. „Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941. godine“, Zavod za povijesne znanosti istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, Dubrovnik, 1983., str. 140.

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 76

* HBL Vinko Foretić (1989)

** NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 251-256

*** SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 55,56,57

(8) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 19,20

Perić, I. „Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941. godine“, Zavod za povijesne znanosti istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, Dubrovnik, 1983., str. 140.

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -172-

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-260-

(12) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.191,192

(13) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 43, 44

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

O emisiji Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Pročitaj više

Gradoplov
Gradoplov

HRT – Radio Dubrovnik — Kultura, sport, obrazovanje, društvo, život, obitelj, umjetnost

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 8 sati i 20 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Najave

Gradoplov

Ponedjeljak, 12.04.2021. 08:20 - 08:27

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 12. travnja 1516. godine, zaključeno je u Malom vijeću, da se obnovi boja i pozlata na slici sv. Vlaha nad vratima Ponte. ...

Gradoplov
Utorak, 13.04.2021. 08:20 - 08:27

Gradoplov
Srijeda, 14.04.2021. 08:20 - 08:27

Sve najave
Poslušajte
Nedjelja, 11.04.2021 08:20

Nedjelja, 11.04.2021 08:20

Subota, 10.04.2021 08:20

Subota, 10.04.2021 08:20

Petak, 09.04.2021 08:20

Petak, 09.04.2021 08:20

Četvrtak, 08.04.2021 08:20

Četvrtak, 08.04.2021 08:20