Hrvatska glazbena baština na Varaždinskim baroknim večerima Ogledi o transkripcijama i redakcijama: Ennio Stipčević Osnovane 1971. godine Varaždinske barokne večeri programirane su tako da uključuju najpoznatija skladateljska imena s kraja 16. pa sve do polovice 18. stoljeća, dugom razdoblju u kojemu su nastajala velebna djela nove orijentacije vokalno-instrumentalne glazbe kao i vrhunska ostvarenja solističkog i komorno-glazbenog repertoara. Uz takvu koncentraciju na skladbe velikih i manjih majstora barokne produkcije, Varaždinske barokne večeri veliki značaj i znatnu pozornost posvećuju i hrvatskoj glazbenoj baroknoj baštini. Upravo ta briga za hrvatsku baštinu pretpostavlja poticanje na istraživanje i priređivanje za izvođenje djela hrvatskih skladatelja iz baroknog razdoblja kao i stranih skladatelja koji su živjeli i djelovali u hrvatskim sredinama. Nedvojbeno najznačajnije mjesto u kontekstu varaždinskog festivala u odnosu na izvođenje djela hrvatskih skladatelja desetljećima je imao akademik Lovro Županović (1925.-2004.), koji je za novovjeke izvedbe pripremio i obradio veliki broj rukopisa skladatelja barokne glazbe. Za otkrivanje hrvatskih zanemarenih i zaboravljenih majstora iz 17. i 18. stoljeća opredijelio se još za života akademika Lovre Županovića muzikolog Ennio Stipčević koji je bio Županovićev student i koji se pod vodstvom svojega mentora uputio u vrijedan rad na transkribiranju i objavljivanju skladbi starih majstora. U emisiji slušamo skladbe Jana Krtitela Vanhala, Leopolda Ebnera, Ivana Lukačića, Ivana Jarnovića, Johanna Petrusa Jakoba Haibela, Damjana Nembrija, Francesca Sponge Uspera.
O emisiji Tragom glazbe
Emisija se bavi različitim glazbenim temama vezanim uz uže područje zanimanja njezinih autora. Cikluse Tragom hrvatske glazbe, Rana glazba, Uz 250. obljetnicu Beethovenova rođenja i Glazba iz knjiga odlikuje stručan, a istodobno medijski zanimljiv pristup odabranom glazbenom sadržaju.
