Domovinski rat i književnost

Domovinski rat i književnost

Domovinski rat i književnost Književnost i rat oduvijek su bili isprepleteni. Od Homera do danas, ratovi preliveni u umjetnost vjerno odražavaju temeljno nepromjenjivu narav ljudske vrste, sposobne za ono najplementiije, kao i za ono najniže. U djelovanju čovjek može biti, Shakespeareovim riječima, anđelu nalik, ali u isto vrijeme i niži od životinje. U književnosti obje strane ljudske osobnosti dolaze do izražaja, a upravo u ratu je granica među njima najzamagljenija. Rat je, pisao je Heraklit, otac svih stvari. Premda mišljena u metaforičkome smislu, ova se filozofska maksima u slučaju suvremene, neovisne hrvatske države, iskovane u vatri Domovinskoga rata, shvatiti može i krajnje doslovno. Rat je svoj trag ostavio i u hrvatskoj književnosti - kako poeziji i prozi, tako i u drami. Prvi roman posvećen Domovinskome ratu jest "Smrt Vronskog" Nedjeljka Fabrija - objavljen 1994. godine, dok je rat još trajao - a koji Tolstojeva junaka dovodi na hrvatsko ratište. Međutim, ratna zbilja hrvatsku je ratnu i poratnu književnost iz sfera književnoga interteksta ubrzo prenijela na razmeđe fikcije i memoaristike, iznjedrivši autore kao što su Ratko Cvetnić ("Kratki izlet"), Alenka Mirković ("Glasom protiv topova") ili Jurica Pavičić ("Ovce od gipsa") te dodatno afirmirajući autore poput Pavla Pavličića ("Šapudl") ili Ivana Aralice ("Život nastanjen sjenama"), dajući početni impuls i književnicima mlađe generacije, kao što je Ivana Bodrožić ("Hotel Zagorje"). I dok je književnost 1990-ih uvelike obilježena djelima koja tematiziraju rat, nerijetko i iz prve ruke, hrvatska književnost sve do danas u značajnome dijelu novoobjavljenih knjiga rat nosi barem u podsvijesti, čime se njegov utjecaj očituje neizravno, kroz slutnje i elipse; rat je ponekad prapočetak koji kreira književnoumjetnički svijet pojedina djela, a katkad je i apokaliptični rušitelj starih svjetova. Kako se Domovinski rat poima u korpusu suvremene hrvatske književnosti? Je li jednoznačno vrednovan, ili ga se percipira iz suprotstavljenih vrijednosnih perspektiva? Kakav je utjecaj medijskoga reprezentiranja hrvatskoga rata za neovisnost, a kakav utjecaj na medijsku i umjetničku vizuru ima politika? Jesu li kanoni suvremene hrvatske književnosti o Domovinskome ratu čvrsto uspostavljeni, postoje li paralelni kanoni, ili je o svemu navedenome još uvijek prerano govoriti? Nastoji li se tematiku rata izgurati na margine hrvatskoga literarnog kozmosa, ili mu je suđeno još neko vrijeme uprisutnjavati se u glavnini domaćih književnih uradaka? O ovim i drugim aktualnim pitanjima iz suvremene hrvatske književnosti na Tribini Trećega programa večeras će razgovarati Ratko Cvetnić, Sanja Nikčević i Tomislav Šovagović. Moderator: Matija Štahan Urednik: Krešimir Čokolić

Domovinski rat i književnost

O emisiji Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Matija Štahan.

Pročitaj više

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Matija Štahan.

Poslušajte

Domovinski rat i književnost
Četvrtak, 19.11.2020 20:00

AMERIKA: ZEMLJA NA RUBU
Četvrtak, 29.10.2020 20:00

COVID 19: POČETAK KRAJA ILI NOVI POČETAK?
Srijeda, 23.09.2020 20:00

BRANITELJI PISCI: DOMOVINSKI RAT U PISANOJ RIJEČI
Četvrtak, 27.08.2020 20:00